Bliže se pregovori oko ugovora za zaposlenike fakseva: Sindikat će predlagati dodatna prava za svoje članove

Tek što se je slegla prašina nakon pregovora o osnovici i dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike javnog sektora, a tako i one u školstvu, visokom obrazovanju i znanosti, pred sindikatima su novi pregovori. Riječ je o onima za granski kolektivni ugovor. Oni u neku ruku već kasne jer je kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje istekao još u prosincu prošle godine. No Vlada je tek početkom siječnja imenovala svoj pregovarački odbor. Kada pregovori započinju još je nepoznanica, a iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja otkrili su nam načelno o čemu će se raspravljati.

Osim pred sindikatima koji predstavljaju zaposlenike osnovnih i srednjih škola, pregovori za kolektivni ugovor su i pred Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja. Kolektivni ugovor za zaposlenike tog sektora istekao je još u prosincu, ali pregovori za novi još nisu na vidiku.

– Pregovori su već davno trebali započeti. Naime, Ugovor je važio do 1. prosinca 2022. te je istim definirano da će postupak pregovora radi sklapanja novog ugovora početi najkasnije tri mjeseca prije tog datuma. Inzistirali smo na početku pregovora već nekoliko puta, no Ministarstvo se još nije oglasilo iako su odavno ispunjeni svi preduvjeti za početak pregovora, kaže za srednja.hr Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO), koji je nedavno na tom mjestu zamijenio Vilima Ribića.

Nedavno je imenovan pregovarački odbor Vlade

Tek je 5. siječnja Vlada imenovala pregovarački odbor koji će s predstavnicima sindikata zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju raspravljati o novim zahtjevima. Pregovarački odbor čine ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnici u istom ministarstvu Stipe Mamić i Ivica Šušak, pet predstavnica MZO-a Amalija Babić, Dijana Mandić, Ivana Bulešić, Mia Horvat i Ružica Vučić, zatim predstavnica Ministarstva rada Olivera Fišeković te predstavnica Ministarstva financija Hana Zoričić.

Jedna od stvari u postojećem ugovoru kojim su u visokoškolskom sindikatu jako nezadovoljni je regulacija plaćanja dodataka za posebne uvjete rada, ističe Kroflin.

– No, na tu smo regulaciju morali pristati jer u suprotnom Ministarstvo ne bi pristalo na potpisivanje Ugovora kao cjeline. Bilo je još takvih stvari, a neke nedorečenosti i problemi u primjeni pokazali su se kroz vrijeme. Kontinuirano smo ih pratili i bilježili te ćemo pokušati što je moguće više njih riješiti kroz ove pregovore, kaže glavni tajnik NSZVO-a.

Sindikat će se na pregovorima dotaknuti više tema

Pitamo ga i o novostima koje će predlagati na nadolazećim pregovorima. Izmjene će svakako predlagati, naglašava, a hoće li one biti implementirane svakako ovisi i o drugoj strani.

– Puno smo informacija prikupili kroz Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora, pravne upite od strane naših članova, a tijekom 2021. napravili smo i vrlo opširnu i detaljnu analizu sustava normativa. Sukladno tome, teme s kojima ćemo se sigurno baviti bit će motiviranje ustanova da dodatno normiraju nastavu sukladno specifičnim potrebama, bolje reguliranje stručnog rada na sveučilištu, rada na stručnim projektima poput HKO-a, Erasmus projekata, rada za državu i slično, preciznije reguliranje rada za tržište i raspodjele vlastitih prihoda koji se ostvaruju tim radom, efikasnije vrednovanje rada nenastavnog i neznanstvenog osoblja i slično, ističe Kroflin.

Sindikati po novom mogu ugovarati dodatna prava za svoje članove

Velika novost u odnosu na dosadašnje pregovore ona je da je nedavnim stupanjem na snagu Zakona o radu sindikatima  omogućeno ugovarati dodatne pogodnosti za nečlanove u odnosu na članove. Kroflina pitamo i hoće li Nezavisni sindikati predložiti neke dodatne pogodnosti za članove i koje.

– Zakonom o radu je otvorena mogućnost da sindikati koji sudjeluju u kolektivnom pregovaranju svojim članovima ugovore određena materijalna prava u većem opsegu nego nečlanovima. To je ispravljanje dosadašnjeg nepravednog sustava u kojem su i članovi i nečlanovi imali ista prava, a samo su članovi doprinosili kroz plaćanje članarina snazi i kompetentnosti sindikata koji su se borili za sve zaposlenike. Sada se kroz Zakon o radu ovime želi vratiti balans u te odnose. Svi sindikati javnih službi predložit će nešto za svoje članove u okviru Temeljnog kolektivnog ugovora. Što će to konkretno biti ovisi o dogovoru s drugim sindikatima i Vladom. 10. siječnja ove godine upućen je ministru Piletiću zahtjev za početak pregovora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora u okviru kojih je jedna od bitnih stvari upravo definiranje ovog pitanja. Uz to Sindikat će određeno specifično pravo za svoje članove ugovoriti i u granskom kolektivnom ugovoru. U ovom trenutku postoji više različitih ideja, ali još nije odlučeno što bi bilo optimalno za naš sustav, ističe Kroflin.