Mijenja se Zakon o obavljanju studentskih poslova: 'U praksi su uočeni određeni nedostaci'

Zakon koji je 2018. prvi puta uredio područje studentskog rada, onaj o obavljanju studentskih poslova, doživjet će izmjene. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu da se u praksi pojavljuju određene okolnosti za koje trenutni propis ne nudi dovoljno precizna rješenja. Među ostalim, planiraju se promjene oko kriterija za ostvarivanje prava na studentski rad, kao i duljine trajanja tog prava. Detaljnije bi trebalo biti propisano i na koji način studentski centri ulažu novac od posredovanja u studentski standard. Da u ovo potonje treba uvesti neke izmjene, ističu i studentski predstavnici. Tražit će i da se skrate rokovi u kojima poslodavci isplaćuju naknade student servisima, sve kako bi studentima zarađeni novac na račune bio isplaćen što ranije.

Iako značajan dio studenata uz obavljanje svojih akademskih obveza i radi, institut studentskog rada prvi je puta uređeno zakonskim aktom tek 2018. godine. Tada je donesen Zakon o obavljanju studentskih poslova kojim su uvedene neke novine u ovo područje.

Među ostalim, minimalna satnica za studente unificirana je na državnoj razini i povezana s minimalnom plaćom u Hrvatskoj, a mogućnost rada posredstvom student servisa dobili su i izvanredni studenti. Uz to, jasnije su propisane i kazne za ilegalan rad putem tuđeg studentskog ugovora, ali i obaveza studentskih centara da dio naknade od posredovanja ulažu u studentski standard.

Što se sve mijenja?

Po prvi puta nakon donošenja ovi će propisi doživjeti značajne izmjene, vidljivo je to iz prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja.

– Donošenjem jedinstvenog Zakona o obavljanju studentskih poslova nastojalo se na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova. Brojni su elementi u okviru instituta studentskih poslova ovim Zakonom pobliže uređeni, međutim, u praksi su uočeni određeni nedostaci odredbi koje nedovoljno precizno definiraju određene okolnosti koje se pojavljuju, a koje se, između ostaloga, tiču i kriterija za ostvarivanje prava i duljine trajanja predmetnog prava, prava i obveza izvođača i naručitelja studentskih poslova te samih posrednika, postupka zaključivanja ugovora i sadržaja ugovora o obavljanju studentskih poslova te drugo, odgovaraju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na naš upit o tome što će se mijenjati u Zakonu o obavljanju studentskih poslova.

Jedna od posebno manjkavih stavki u ovom Zakonu, kako smo pisali još u svibnju, ona je da su poslodavci dužni uplaćivati naknadu posredniku, koja iznosi 12 posto neto iznosa naknade studentu i to za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda. Dakle, osim za pokrivanje troška rada student servisa, taj bi se novac trebao koristiti za poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima. Na primjeru Studentskog centra u Zagrebu pokazali smo kako je taj centar prošle godine uprihodio  78 milijuna kuna od posredovanja pri studentskom radu, a u studentski standard uloženo je nešto više od šest milijuna kuna. Na što konkretno – velika je nepoznanica koju iz SC-a Zagreb nisu željeli otkriti ni u odgovoru na naš upit.

Izmjenom Zakona, vidljivo je to u planu Ministarstva na javnoj raspravi, trebao bi biti uveden transparentniji model ulaganja u studentski standard i financiranja studentskih aktivnosti. Uz sve navedeno, nedavno je na snagu stupio i potpuno novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, pa se i Zakon o studentskom radu treba uskladiti s njim. Kako navode iz MZO-a, sve s ‘ciljem unaprjeđenja obavljanja djelatnosti posredovanja i ulaganja u studentski standard te studentske aktivnosti, zaštite interesa dionika kroz pobliže definiranje prava i obveza’.

Izmjene u javnom savjetovanju krajem 2023.

Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga izmjena Zakona o studentskom radu još nije imenovano. Ono će, kažu iz Ministarstva, uključivati predstavnike studenata, predstavnike Zajednice studentskih centara Republike Hrvatske te predstavnike u ime Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Zbora veleučilišta Republike Hrvatske.

– Očekuje se da će članovi Povjerenstva ispred tijela u ime kojih su predloženi, na sjednicama Povjerenstva iznijeti svoje prijedloge za izmjene i dopune predmetnog propisa temeljene na iskustvu u praksi. Po prikupljanju prijedloga svih uključenih dionika izradit će se Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obavljanju studentskih poslova koji će biti dostupan za javnu raspravu putem portala e-Savjetovanja, a očekivano u četvrtom kvartalu 2023., odgovaraju iz Ministarstva na naš upit.

Studenti će imati priliku dati prijedloge za poboljšanje Zakona

Studenti koji imaju neke ideje oko poboljšanja postojećeg Zakona svoje će prijedloge povjerenstvu moći prenijeti kroz studentske predstavnike. Bruna Bandula iz Hrvatskog studentskog zbora kaže nam kako još nisu dobili zahtjev za imenovanjem studenata u radnu skupinu. Ipak, već su se sada u Hrvatskom studentskom zboru spremni zalagati za izmjenu stavke Zakona koja se odnosi na ulaganje u studentski standard.

– Potrebno je naglasiti da je Zakon na snazi usvojen 2018. godine te da su u velikoj mjeri studentski predstavnici (HSZ) doprinijeli odredbama poput definiranja minimalne studentske satnice te naknada posredniku u iznosu od 12 posto za ulaganje u poboljšanje studentskog standarda i 0,5 posto u svrhu financiranja studentskih projekata. U izmjeni i dopuni Zakona potrebno je definirati studentski standard kao i uključiti studente u njegovu evaluaciju u smislu njegovog poboljšanja. U praksi svjedočimo da se naknade posredniku, u iznosu 12 posto neto iznosa naknade izvođaču ulažu u operativno pružanje usluga, ne nužno poboljšanje studentskog standarda kao što je zakonski definirano. Zagovaratelji smo toga da upravo studenti kroz evaluaciju studentskih centara definiraju elemente studentskog standarda za koje smatraju da se trebaju poboljšati navedenom naknadom, ističe Bandula.

Dodaje i kako je potrebno je razmotriti skraćivanje rokova isplate poslodavca na račun student servisa kao i rokove kojima student servis, u slučaju nepridržavanja poslodavca, za plaćanje od istoga zahtjeva isplatu ili u slučaj neisplate te sam podmiruje trošak.

– Navedeno je potrebno učiniti s ciljem da student bude što prije isplaćen jer zbog niskih primanja studenti ne mogu čekati maksimalne zakonske rokove, ističe Bandula.

Na kraju kaže i da će Hrvatski studentski zbor obaviti konzultaciju sa studentskom populacijom kako bi ispitali dodatna rješenja za unaprjeđenjem studentskog rada.

–  Potrebno je naglasiti da je nužno studentima olakšati studentski rad kako bi ih se odmaknulo od ‘rada na crno’ kao instant rješenja kojim novac dobiju odmah, a dugoročno gube na kvaliteti studentskog standarda. O svemu navedenom pravovremeno ćemo obavijestiti javnost na našoj web stranici i društvenim mrežama, zaključuje Badula.