Iduće godine stiže novi zakon o studentskim predstavnicima: 'Studenti moraju znati na što se troši novac'

Studentski zborovi su loše regulirani, netransparentni, a novac se troši na sve strane. Tomu smo svjedočili nemali broj puta. Zbog toga Ministarstvo iduće godine planira donijeti novi Zakon o studentskom zboru. O tome što se konkretno mora promijeniti za srednja.hr govori Marko Kovačić, istraživač zagrebačkog IDI-ja i stručnjak za mlade.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ozbiljno radi na reformi propisa u resoru. Zakon o visokom obrazovanju je stupio na snagu, propisi o sustavu kvalitete na fakultetima su u saborskoj proceduri, a neki treći su tek u planu. Jedan od njih je i potpuno novi Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.

Studentski zborovi puni su problema

Taj bi dokument Ministarstvo trebalo pripremiti kroz iduću godinu. Ako je vjerovati obrascu koji su pustili u savjetovanje, propise vezano za studentske predstavnike i udruge žele mijenjati iz nekoliko različitih razloga. U kratkim crtama, funkcioniranje studentskih zborova nije baš optimalno.

Osim što studentska predstavništva, sad to već znaju i ptice na grani, nisu posve transparentna u svojem djelovanju, već od samih početaka situacija – pravno – ne štima. Kako Ministarstvo navodi u obrascu, problem je i neprecizna regulacija oko studentskih izbora. Izbori se ne održavaju na svim visokim učilištima u isto vrijeme pa postoje razlike između mandata.

Osim toga, na državnoj razini ne pratimo binarni sustav visokog školstva; s jedne imamo stručne, a s druge strane sveučilišne studije. Svi oni imaju svoje predstavnike, no na nacionalnoj razini, mišljenja su, treba bolje urediti stvari. Na koncu, jedan od problema koji treba otkloniti jest netransparentno financiranje i trošenje sredstava u organizacijama studentskog predstavništva.

Transparentnost, odgovornost, nadzor…

Glavna je svrha novih propisa, stoga, dovesti visoku razinu transparentnosti u studentske zborove, ali i studentske udruge, postaviti im novi model i strukturu te uvesti učinkovitiji model nadzora nad radom i financijskim poslovanjem. Ministarstvo dodatno želi osnažiti institut studentskih pravobranitelja, urediti model studentskih izbora i povećati nadzor nad tim izborima.

Preciznije žele definirati status i okvir djelovanja studentskih predstavnika i udruga te osmisliti po kojem će modelu funkcionirati jedno nacionalno koordinativno i predstavničko tijelo, pa možda i tijelo na međunarodnoj razini. U konačnici, žele uskladiti Zakon o studentskim zborovima s novim temeljnim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

– Očekuje se uređen sustav studentskog predstavljanja i organiziranja, uspostavljena nova struktura studentskih zborova i drugih studentskih organizacija koja će osnažiti studentsko predstavljanje te omogućiti veću učinkovitost studentskih predstavnika u tijelima koja donose ključne odluke o području visokog obrazovanja i definiraju javne politike visokog obrazovanja, stoji u obrascu prethodne procjene za Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, koji je trenutno na javnom savjetovanju.

Studentski zbor treba bolje ‘utkati’ među studente

Najavljene promjene u propisima koji reguliraju studentske predstavnike za srednja.hr komentira Marko Kovačić, istraživač pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i stručnjak za mlade. Iz dokumenata koji su na savjetovanju, kaže nam, vidljivo je da Ministarstvo želi bolje definirati rad studentskih predstavnika i pravobranitelja. Fokusiraju se na višu razinu nadzora i inzistiraju na transparentnosti, no osim toga, kaže Kovačić, treba bolje regulirati još neke detalje.

– Ključno je osigurati pravednu zastupljenost stručnih studija jer trenutačno, s obzirom na to da je u ukupnoj studentskoj populaciji samo jedna trećina studenata stručnih studija, leži opravdana opasnost da u okviru Hrvatskog studentskog zbora budu nadglasani, primjećuje Kovačić.

Ono čemu se stvarno nada, kada su u pitanju najavljeni novi propisi, jest da će se studentski zbor bolje ‘utkati’ među studentsku populaciju.

– Trenutačna je situacija da postoji svojevrstan paralelizam gdje brojni studenti ne vjeruju u efektivnost studentskih zborova iz različitih razloga; netransparentnost, neadekvatna komunikacija, percepcija da su studentski zborovi stranačke ekspoziture, nerazumijevanje uloge, nedovoljna vidljivost i slično. Iz svega navedenoga mi se čini da će predlagatelj zakona, a kasnije i zakonodavac, morati adresirati te probleme. Drugim riječima iz procjene učinka propisa vidljivo je da je intencija osnažiti vezu država/sveučilište-studentski zbor, no ne vidim da je drugi dio jednadžbe adresiran, a to je relacija studentski zbor-studenti. To je naravno moguće potaknuti odredbama o načinima i učestalosti komunikacije i drugim mehanizmima koji postoje u nekim europskim zemljama, kritizira Kovačić dokument koji se nalazi na javnom savjetovanju.

‘Studenti u svakom trenu moraju znati kako se troši novac’

Novac je uvijek važno pitanje, a posebno kada je riječ o sredstvima iz javnog proračuna. Prije godinu dana svjedočili smo sumanutim fakturama zagrebačkog studentskog predstavnika Mihovila Miokovića. On i kolege su javnim novcem kupovali laptope od 22.000 kuna, sefove za oružje, a među ostalim si je platio i osobni komunikacijski trening koji, zanimljiv je i taj detalj, nikada nije završio. Kovačić nam kaže da je po pitanju proračuna on za radikalnu transparentnost.

– Studentski predstavnici su opunomoćenici studenata i studenti u bilo kojem trenutku trebaju znati kako se i na što troši novac namijenjen njima. Očekujem da zakon propiše obavezu objave (financijskog) plana rada i obvezu objave financijskog izvještaja na kraju svake godine. To je jedna od mjera koje mogu pomoći pri vraćanju povjerenja u studentski zbor, mišljenja je Kovačić.

Pitanje online studentski izbora je bespredmetno ako studenti ne razumiju ulogu studentskih predstavnika. Stoga je, smatra, potrebno educirati studente o njihovim pravima i mogućnostima. To sada nemamo.

– Ovaj zakon mora ovoga puta posvetiti više pažnje i studentskim organizacijama, njihovom financiranju, ulozi u studentskoj demokraciji i podršci sveučilišta njihovom radu. To je dosad bilo vrlo šturo i otvoreno za interpretaciju, zaključuje naš sugovornik Marko Kovačić.