Fuchsov zakon na prvom je čitanju u Saboru: Ovo su 4 stvari koje o tome trebate znati

Poluprazna sabornica danas je raspravljala o novom Zakonu u visokom obrazovanju u znanosti. Široka oporba, oni prisutni zakon su, u bitnome, pozdravili, svatko uza sebi specifične kritike. Oštro mu se i upadljivo protivila Marija Selak Raspudić, koja se nekom prilikom i pohvalila da je prije 11 godina bila dio skupine koja je ujedinjeno srušila zakonske promjene.

Ministar Radovan Fuchs danas je pred praktično praznom sabornicom predstavio najnoviju verziju nacrta Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Dokument koji je, znamo to otkad je sjeo u vruću ministarsku fotelju, zamišljen kao kruna njegova ministarskoga rada. Dvije godine od početka njegova mandata, tako i jest. Unatoč tome što ne predstavlja istinsku, dubinsku reformu, već samo dobro promišljenu i učinkovito zakrpu, u taj je aspekt administracija ministra Fuchsa uložila daleko najveći trud u usporedbi s, recimo, drugim dijelovima resora.

Upravo je tako važnim pothvatom ministar danas i opisao stvaranje sada već tri verzije zakonskog nacrta. Povezao je to, onako iskusno, politički, s razvojem društva, koje podrazumijeva transparentnu znanost i visoko školstvo, koje pak podrazumijeva – kvalitetan zakonodavni okvir. Uslijedili su komentari, izlaganja klubova zastupnika, zatim i pojedinačna izlaganja, a sve što se zbilo, zapravo, da se objasniti kroz ove 4 stvari.

Gotovo nikoga nije bilo u sabornici

Iako se danas, prema kvalifikacijama resornog ministra, a nedavno i premijera, razgovaralo o vrlo važnom zakonu, prizor u sabornici nije baš odisao tim sentimentom. Saborskih je zastupnika, naime, bilo između 5 i 15. Neki su došli, rekli svoje i otišli, a zastupnici su, kako centristi, tako i oni malo desnije, to više puta u izlaganjima istaknuli. Konkretno, Marija Selak Raspudić i Marijana Puljak, koje se inače baš rijetko slažu, obje su istaknule kako je nevjerojatno što se o ključnim reformama raspravlja u praznoj sabornici, u petak poslijepodne, nakon glasanja, tjedan dana prije ljetne pauze.

Oporba je podržala važan dio zakona

Oporba svih ideoloških predznaka u bitnom je dijelu podržala, odnosno barem propustila oštro kritizirati ovaj zakonski nacrt. U prvom redu, kako je istaknula Vesna Bedeković ispred saborskog Odbora za obrazovanje, većina je članova tog tijela, ujedno i saborskih zastupnika, prepoznala potrebu uvođenja zakona i sređivanja resora znanosti i visokog školstva.

Osim toga, i kroz izlaganja ispred svojih klubova, zastupnici su, širom oporbe, podržali jačanje državnog nadzora nad potrošnjom novca iz državnog proračuna, osnivanje sveučilišnog vijeća kao kontrolnog tijela te uvođenje novog, održivijeg modela financiranja javnih sveučilišta. Dojam koji je danas odala sabornica, zahvaljujući onoj nekolicini zastupnika koji su tu bili, kako s ljevice tako i s desnice, je da ovaj zakon očito nije bilo potrebe kritizirati u njegovoj srži, namjeri i svrsi.

Zakonski nacrt od dobrog dijela oporbe nije dobio značajne kritike, vjerojatno, i zahvaljujući činjenici da novošredložene zakonske odrebe zaista ne predstavljaju neku korjenitu reformu sustava znanosti i visokog školstva, već, u najbolju ruku, postavljaju čiste, ujednačene temelje za postupno provođenje neke osmišljenije i dublje reforme nekada u budućnosti.

Neke stvari ipak treba doraditi

Istini za volju, svatko je od zastupnika, kako kroz izlaganja ispred klubova, tako i u svojim pojedinačnim iznio dijapazon kritika koje bi do drugog čitanja trebalo usvojiti. Štoviše, istaknuta hadezeovka, predsjednica gore spomenutog saborskog odbora Vesna Bedeković istaknula je, govoreći ispred članova tog odbora, da očito postoji konsenzus i da će se zakon u onome dijelu koji se može popraviti, zasigurno poboljšati do drugog čitanja, nakon održane rasprave i upućenih kritika.

Zastupnici su istaknuli neke od točaka u kojima treba doći do promjena. Žele da se razmisli o sastavu sveučilišnog vijeća kako bi se minimizirala mogućnost većinske političke kontrole nad tim tijelom. Dodatno, problematičnim su istaknuli dokidanje dijela ovlasti Nacionalnog vijeća za znanost, poput odobravanja uvjeta za napredovanje, ali i sastav tog tijela u koje, zakonski, nužno ne moraju ući najbolji. Kritika je bilo i na nedovoljno raspisan model programskog financiranja; zastupnici traže da se svaki korak i mehanizam pregovora i ugovaranja između države i visokih učilišta – precizira.

Na koncu, kritike su išle i na račun nepovoljnih položaja nastavnika jezika struke na pojedinim fakultetima, prekarizacije rada asistenata, uravnilovke među plaćama neovisno o performansama pa sve do, zaista, potpuno napuštenog pitanja etike u znanosti i reguliranja tog, za ove prostore očito jako bitnog segmenta, uzmemo li u obzir brojne i teške optužbe za plagijate u javnom prostoru posljednjih par godina. Kako na nacionalnoj, tako i na sveučilišnoj razini, to pitanje treba regulirati, utvrdili su pojedini zastupnici.

Oštra kritika uvijek iz istih krugova

Iako zastupnici svih ideološko-svjetonazorskih opredjeljenja u bitnome podržavaju novopredložene zakonske odredbe, današnja je rasprava još jednom pokazala da ima i kompletnih disidenata. Jedna od njih je Marija Selak Raspudić koja je imala jako glasne, konkretne i oštre, no naglasimo, već dobro poznate kritike na zakonski nacrt.

Gušenje sveučilišne autonomije, politička kontrola, manipulacije, skrivanje od javnosti. Samo su to neki od lajtmotiva njezinih današnjih istupa koji, naglasimo, neodoljivo podsjećaju na stav same vrhuške zagrebačkog rektorata, rektora Damira Borasa i njegovih moćnijih prorektora. Čak je u nekome trenutku Selak Raspudić sama i priznala da je prije 11 godina, kada Fuchs nije uspio donijeti paket sličnih zakona, bila dio ujedinjene akademske zajednice koja se usprotivila i spriječila te propise od donošenja.

Naglasimo da je ona bila dio skupine na Filozofskom fakultetu koja je ubrzo izrodila Damira Borasa i lansirala ga u dekanat faksa, a tri godine nakon, njega i, važno za naglasiti, moćnog mu saveznika Antu Čovića, delegirala i u rektorat. Uz pomoć lobiranja i dogovora zadržali su se na tom mjestu, zaključno s ovom, osam godina. Selak Raspudić danas je prenijela njihovu kritiku, kako ondašnju, jedanaest godina staru, tako i ovogodišnju, prihvaćenu na Senatu čime je zagrebačko sveučilište postalo jedino koje je Fuchsov novi zakon ne kritiziralo, nego u potpunosti odbacilo. Kritika, dakle, uvijek dolazi iz istih krugova, samo poprima različita lica i oblike.

Pročitaj naše ostale tekstove o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju:

Fuchsov zakon izglasan na Vladi, ide u Sabor: Ovo su sve velike promjene za studente i fakseve

Velika promjena za studente stručnih studija: Dobivaju nove titule nakon završetka faksa

Sindikat kritizirao Fuchsov novi zakon, posebno mu zamjeraju jednu stvar