Studenti, imate novog pravobranitelja: Pričali smo s njim, evo kako vam on može pomoći

Bartol Šošić novi je pravobranitelj studenata na zagrebačkom sveučilištu. Ispričao nam je svoje planove i glavne ciljeve te otkrio kako su on i njegov tim problem seksualnog uznemiravanja na fakultetima označili kao najbitniji. Njemu će se, u skladu s tim očekujemo, najviše posvetiti ove godine.

Studenti zagrebačkog sveučilišta dobili su novog pravobranitelja. Bartol Šošić, student četvrte godine prava, izabran je na tu poziciju. S njim smo malo porazgovarali o tome kako vidi pravobraniteljsku ulogu, što će mu biti najvažniji zadatak i što će prvo učiniti za studente čija bi prava trebao braniti.

Studentima će pristupati prijateljski

Ulogu studentskog pravobranitelja, kaže nam Bartol, vidi kao savjetodavnu i posredničku funkciju. Temeljni zadatak pravobranitelja je uputiti studentice i studenteu njihova prava te im olakšati da ih ostvare, ali i zaštite.

– Upravo ćemo dobronamjernim savjetima, prijateljskom suradnjom i komunikacijom nastojati olakšati i poboljšati studenticama i studentima studiranje i nastojati spriječiti pojavu problema koji bi se u budućnosti mogli pojavljivati. Posebno je važno da svaka pravobraniteljica ili pravobranitelj u dobroj namjeri posveti pravima studenata te pritom zanemari sve osobne strahove, kritike i zamjerke koje će u svom mandatu doživjeti, pojašnjava nam Bartol kako će pristupiti pravobraniteljskoj ulozi.

Novoizabranog pravobranitelja zagrebačkih studenata pitali smo da nam navede tri cilja koja želi ispuniti u svojem mandatu. U prvom redu želi, u suradnji sa svojim zamjenicima, osigurati da djelatnici fakulteta prijateljski komuniciraju sa studentima; tu će ured nastupiti kao medijator u rješavanju problema. Premda pravobranitelj nema neke istaknute izvršne ovlasti, imao određenu ‘težinu, kaže nam Bartol. Prema nastavnicima će se odnositi s poštovanjem, kazao je, prema studentima kao prijateljima s kojima bi rado popili kavu.

DVIJE ZAMJENICE I DVA ZAMJENIKA

Ured pravobranitelja sada čine i dvije zamjenice: Josipa Kokić i Marta Vuković studentice Pravnog fakulteta te dva zamjenika: Šimun Brčić i Luka Pavlišić također studenti Pravnog fakulteta.
U narednim mjesecima cilj im je u suradnji sa Studentskim zborom koji se sastoji od predstavnika sa svih sastavnica, sistematizirati određene pravne probleme na sastavnicama te preventivno reagirati, umjesto da čekaju pritužbe studenata pa tek onda reagiraju.

‘Pravobranitelj mora imati stav’

Njegovom je uredu plan koristiti i društvene mreže za efikasniju i bolju komunikaciju. To je potez koji pretjerano ne čudi budući da je nova garnitura studentskog predstavništva, koja je na vlast došla početkom ove akademske godine, razvila prepoznatljiv identitet i prisutnost na društvenim mrežama, što baš i nije bilo svojstveno ranijim studentskim predstavnicima. Iako se to nekima čini kao sporedna stvar, danas se na društvenim mrežama pokreću izrazito bitne kampanje. Jednu od njih, strašnu i mučnu, imali smo prilike vidjeti kroz cijelu prošlu godinu. Pod hashtagom #nisamtražila stotine djevojaka i žena ispričale su svoje priče o seksualnom uznemiravanju na fakultetima. Pitali smo Bartola što će po tom pitanju poduzeti kao studentski pravobranitelj.

– U predstavljanju programa pred Studentskim zborom Sveučilišta rekao sam da pravobranitelj mora imati stav i odgovor na svako pitanje. Pitanje seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja ne smije biti tema o kojoj će studenti, a pogotovo pravobranitelj šutjeti. Glavnim problemom smatram nažalost opravdan strah žrtava od prijavljivanja. Nažalost, adekvatni mehanizmi za prijavljivanje i sankcioniranje ne postoje na mnogim sastavnicama, a čak i kada postoje, postoji i strah od osude, omalovažavanja i izostanak podrške kolegica i kolega. Često se uloga žrtve uznemiravanja i zlostavljanja, zbog sramotnih reakcija društva dodatno otežava te se žrtve stigmatiziraju i sramote. U Uredu pravobranitelja ovaj smo problem naznačili kao najbitniji. Stoga pozivamo studentice i studente da nam se obrate, kao kolegicama i kolegama u koje mogu imati povjerenje i koji će im biti podrška da znaju da nisu same/sami. Uz zajamčenu anonimnost, pomoći ćemo u prijavljivanju takvih oblika ponašanja, rekao nam je Bartol.

Vrijeme je, dodaje, da svatko od nas shvatili koliko smo kao pojedinci bitni. Svaka ružna i neprimjerena riječ potiče stvaranje iskrivljene slike o žrtvama, kaže, a počiniteljima pruža sigurnost. Vrijeme je, ističe, da sramota, od koje žrtve strahuju, postane sramota počinitelja.

‘Promjene su nužne’

Upravo je zagrebački Pravni fakultet, s kojeg Bartol i njegovi pravobraniteljski tim studenata dolaze, prije par mjeseci donio sveobuhvatni Pravilnik o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanje. Prvi su to takvi propisi koji bi trebali služiti kao svojevrsni model drugim fakultetima. Pitamo Bartola hoće li se njegov tim uključiti u tu priču i postoje li već neke ideju o predstavljanju spomenutog pravilnika studentima zagrebačkog sveučilišta. Kazao nam je kako su problem seksualnog uznemiravanja on i njegov tim označili kao najbitniji.

– Upravo uključivanje studenata i djelatnika u takve aktivnosti može rezultirati postupnim stvaranjem društva nulte stope tolerancije na nepoželjne oblike ponašanja. Jako je bitno da su djelatnice i djelatnici fakulteta na Sveučilištu prepoznali da su promjene nužne te se nadam da ćemo aktivnostima Ureda potaknuti i druge fakultete na Sveučilištu da donesu sličan akt. Također planiramo tijekom mandata osvješćivati studente/studentice preko društvenih mreža, a i tribinama o tome što sve predstavlja seksualno uznemiravanje i rodnu diskriminaciju te kako reagirati na njihovu pojavu, kazao nam je Bartol Šošić, novoizabrani studentski pravobranitelj pri zagrebačkom sveučilištu.

PITALI SMO GA DA KOMENTIRA NOVI ZAKON

– Ukidanje prava izbora rektora i dekana samo je jedan od problema koji donosi novi prijedlog zakona, no zasigurno jedan od jako bitnih. Zbog jako loše izlaznosti na studentske izbore, legitimitet studentskih predstavnika je često pod povećalom i kritikom javnosti. Također opravdano ili neopravdano povezivanje studentskih predstavnika s političkim strankama, često ruši predodžbu i povjerenje studenata u svoje predstavnike i njihovu kvalitetu. Međutim, to ni na koji način ne smije biti razlog za oduzimanje studentima ovako bitnog prava. Smatram da bi se trebalo što više poticati studente na angažman i dati im još veću ulogu u odlučivanju, a ne i ovako malu ulogu, dodatno smanjivati, prokomentirao nam je Bartol.