Znate li da država isplaćuje plaću većini zaposlenika na jednom privatnom faksu? Evo i zašto

Hrvatsko katoličko sveučilište privatno je sveučilište koje broji 164 stalnih zaposlenika. Od tog broja, njih 155 dobiva plaću iz državnog proračuna. Posljedica je to sporazuma potpisanog u doba Vlade Ive Sanadera, kojim si je ova privatna visokoobrazovna institucija osigurala priljev fine svote novca na godišnjoj razini. Iako država, tehnički, neće financirati svaku ekspanziju broja zaposlenika, ako dobro posloži karte, Hrvatsko katoličko sveučilište kontinuirano bi moglo pokrivati većinu troškova za plaće upravo iz džepova poreznih obveznika.

Hrvatsko katoličko sveučilište privatno je sveučilište kao ni jedno drugo. Dok se druga sveučilišta samofinanciraju, što od relativno visokih školarina, što od investitora i donacija, ovo sveučilište ima poseban ugovor prema kojem ga novčano pomaže država, odnosno – porezni obveznici.

Privatno sveučilište, javne plaće

Od svojega osnutka i prvih upisanih studenata, Hrvatsko katoličko sveučilište ne mora brinuti za plaće dobrog dijela svojih zaposlenika. Naime, posebnim sporazumom između Vlade i Zagrebačke nadbiskupije iz 2007. država svake godine osigura finu svotu novca kako bi ova privatna visokoobrazovna institucija mogla normalno funkcionirati. Sufinanciranje se, prema tom sporazumu, kako nam objašnjavaju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, odvija po specifičnoj liniji. Država, naime, njihovim zaposlenicima isplaćuje plaće i dodatke, poput božićnica, po točno određenoj formuli.

Konkretno, država iz proračuna isplaćuje plaće za nastavnike na preddiplomskim i diplomskim studijima koji su potrebni za održavanje nastave za 40 studenata po godini studija, na svakom pojedinom studijskom programu. Osim toga, iz proračuna, de facto novcem poreznih obveznika, država isplaćuje plaće i dodatke za prateće stručno i ostalo osoblje, sve sukladno propisima kojima se uređuju plaće službenika i namještenika u javnim službama. Sve ostale troškove koji izlaze iz okvira utemeljenih spomenutim sporazumom, kažu nam iz resornog Ministarstva, HKS podmiruje samostalno.

Da sumiramo; država ne podmiruje plaće svih zaposlenika, no prema navedenom modelu, vrlo lako se da zaključiti da pokriva većinu. No, da cijela stvar ne ostane na spekulacijama, naglasimo da u prilog toj tezi govori i službeni podatak da Hrvatsko katoličko sveučilište ima 164 stalna zaposlenika, od kojih čak 155, prema podacima za 2021. godinu, dobiva plaću na teret državnog proračuna. Ostalih devetero zaposlenika, kako nam kažu s HKS-a, zaposleno je što na projektnim što na vlastitim sveučilišnim sredstvima. Precizno, država koncem prošle godine isplaćuje plaće za gotovo 95 posto stalnih zaposlenika ovog privatnog sveučilišta. Ilustracije radi, iz državne se blagajne isplaćuju i plaće za dio nastavnika na novom studiju medicine HKS-a, za koji upisani student mora izdvojiti 38.000 kuna kako bi pokrio godišnju školarinu.

ŠTO SVE SAMI FINANCIRAJU?

Hrvatsko katoličko sveučilište ima ukupno 1.340 studenata. Dok im država osigurava plaće za većinu stalnih zaposlenika, troškove ulaganja u razvoj Sveučilišta, tekuće troškove, troškove vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvođenju nastave, troškove znanstvenog i stručnog istraživanja, troškove stipendiranja studenata, međunarodnu sveučilišnu suradnju i druge oblike suradnje, znanstvene i stručne projekte, ulaganja u opremu i prostor Hrvatsko katoličko sveučilište financira iz vlastitih sredstava ili/i uz pomoć Zagrebačke nadbiskupije te iz donacija. Iako Hrvatsko katoličko sveučilište ima obilježje privatnog sveučilišta, napominju s HKS-a, studenti Sveučilišta djelomično participiraju u troškovima studiranja.

Ako dobro poslože karte…

Kontekstualizirajmo još jedan bitan detalj. Država, budući da ne podmiruje plaće svih zaposlenika, neće financirati možebitnu znatnu ekspanziju broja djelatnika na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, što i Ministarstvo kaže u odgovoru na naš upit. I dalje će ih financirati sukladno davno propisanim kriterijima. Međutim, ako karte posloži na pravi način, ova privatna institucija bi si mogla osigurati kontinuirani visoki priljev novca iz državne blagajne.

Hipotetski, ako svaki novi studij koji odluče uvesti bude imao po 40 studenata na godini ili manje, te zaposli precizan broj nastavnika koji su taman potrebni za održavanje nastave za taj broj studenata, njihove plaće podmirivat će – država. U tako osmišljenom sustavu, svaka nova dopusnica i novi studij u navedenim gabaritima, barem što se nastavnog kadra tiče, ne predstavlja trošak Hrvatskom katoličkom sveučilištu, već poreznim obveznicima.

Takvoj smo ekspanziji već imali prilike svjedočiti. Prema službenim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, HKS je od 2016. do 2021. fino uvećao broj zaposlenika na teret državnog proračuna. Od 113 došli su do 153, što je povećanje, prema izračunu MZO-a, od 35 posto. Kada pogledamo ostala javna sveučilište i veleučilišta, tamo je u istom periodu glede broja zaposlenika na teret državnog proračuna prosječno došlo do povećanja od 5 i pol posto, što je po sebi nezanemariv rast.

JAVNA SVEUČILIŠTA DOBIVAJU ZNATNO VIŠE

Javna sveučilišta, čiji je osnivač država, znatno više novca dobivaju iz državnog proračuna. Tamo se osim plaća za većinu zaposlenika, uz iznimku fakulteta koji ostvaruju značajne projekte na tržištu, financiraju i školarine za studente. Tako svako javno sveučilište dobiva državnu subvenciju i po broju redovito upisanih studenata. Veća sveučilišta, sukladno tome, uvijek su u boljem fiskalnom položaju. Sva javna sveučilišta, uključujući i ono najveće, zagrebačko, morat će prilagoditi na novi model financiranja – programske ugovore – gdje će iznos dijela dodijeljenog novca ovisiti o ispunjavanju strateških ciljeva.

Novim zakonom se ništa ne mijenja

Donošenjem novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ova se situacija neće u bitnome mijenjati. Iako prema zakonskom nacrtu koji tek treba proći javno savjetovanje, čitanja i raspravu u Hrvatskome saboru da bi konačno bio donesen, javna sveučilišta mijenjaju model financiranja na tzv. programske ugovore s državom – to se ne odnosi na HKS.

Hrvatsko katoličko sveučilište pravni je temelj za sufinanciranje po modelu koji smo gore detaljno objasnili ostvarilo temeljem pisanog sporazuma između Zagrebačke nadbiskupije i države još prije 15 godina. Dokle je god taj dokument u pravnoj snazi, odnosno dok se ne raskine ili potpiše novi, HKS će nastaviti dobivati novac iz državnog proračuna i to, ako pametno poslože karte, za ogromnu većinu svojih zaposlenika.

Kako smo već detaljno izvještavali, od ove akademske godine Hrvatsko katoličko sveučilište upisuje studente i na novi studij medicine koji je, što je priča za sebe, donesen u dosta dubioznom postupku, a nakon sporazuma o suradnji sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom čiji je sadržaj javnosti još uvijek nepoznat. Osim toga, HKS je od nadležnih dobio i zeleno svjetlo u vidu dopusnice za studije u tehničkom području znanosti. Otvara li se novo računarstvo, informatika ili pak strojarstvo na ovoj privatnoj instituciji, plaće čijih bi zaposlenika, u znatnom obimu, mogli plaćati porezni obveznici, ostaje tek za vidjeti.