Rektori bi po novome imali samo jedan mandat od 6 godina: Pitali smo ih što misle o tome

Nekoliko rektora javnih sveučilišta za srednja.hr komentira novitet iz zakonskog nacrta prema kojem bi rektori, umjesto maksimalno dva mandata u trajanju od četiri godine, na toj poziciji bili najviše jednom, na mandat koji traje šest godina.

Radovan Fuchs konačno je predstavio Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, svoj višegodišnji kapitalni projekt koji bi u ovaj važan resor konačno trebao uvesti nešto reda. Promjena ima, sve smo ih detaljno analizirali i usporedili s Fuchsovim nekadašnjim, propalim zakonskim inicijativama. Jedna od izmjena koja nam je kao sektorskim novinarima posebno privukla pozornost odnosi se na rektorski mandat.

Rektori javnih sveučilišta, čelnici tih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova, do sada su birani na mandat u trajanju od 4 godine, a jedan su profesor ili profesorica mogli biti izabrani za rektora ili rektoricu najviše u dva mandata. Kada bi Fuchsov novi zakon stupio na snagu, to bi se mijenjalo u samo jedan mandat, no u trajanju od šest godina. Kontaktirali smo čelnike naših devet javnih sveučilišta i pitali ih što misle o tome. Budući da se ovih dana održavaju sjednice matičnih senata na kojima se interno raspravlja o nacrtu novih propisa, očekivano, nismo dobili puno odgovora; neki od rektora su nam i naglasili da bi o svemu prvo htjeli raspraviti sa senatorima.

‘ODRŽAT ĆE SE RASPRAVA NA SENATU’

Iz ureda Vlade Guberca, rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dobili smo kratki odgovor da će se rasprava o zakonskom nacrtu voditi na sjednici Senata osječkog sveučilišta.

– Slijedom Vaša upit izvješćujemo Vas da će se održati rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti na  tematskoj sjednici Senata Sveučilišta u Osijeku, stoji u pisanom odgovoru na naš upit.

Rektorica vidi nekoliko prednosti u izmjeni

Riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija prednost predložene promjene vidi u činjenici da je šest godina dovoljno dug period za planiranje i provedbu programa rektora ili rektorice. Drugim riječima, radi se o, kaže, uistinu relevantnom periodu za jedan razvojni ciklus sveučilišta.

– Sveučilišta su veliki i vrlo autonomni sustavi gdje za konsenzus i promjene treba i više vremena. Period od 6 godina je kraći nego što su dva četverogodišnja mandata koja su moguća po sadašnjem Zakonu, ali je to period koji nije presječen izborima zbog kojeg su razvojni ciklusi zapravo bili dimenzionirani na četiri godine, a obično i kraće zbog izbornih perioda. Druga prednost je mogućnost da se uprava fokusira na strateške ciljeve i razvoj, a ne na reizbore, što daje više prostora i šansi za postizanje ciljeva. Oba ova razloga, po mojem mišljenju, osiguravaju koncentraciju na programom zadani razvoj institucije i daju okvir u kojem se rezultati moraju vidjeti pa će biti moguće i objektivnije ocijeniti je li mandat rektora/rektorice bio uspješan ili nije, pojasnila je Prijić Samaržija.

Potencijalnu prijetnju, pak, naša sugovornica vidi u usporavanju dinamike razvoja sveučilišta u slučajevima u kojima rektor i njegova ili njezina uprava ne postiže zadane ili zadovoljavajuće ciljeve.

– No, vidim da u ovom prijedlogu Zakona postoje drugi mehanizmi koji bi trebali osigurati nadzor sveučilišne zajednice i osnivača, koji bi mogli neutralizirati ovu prijetnju, zaključuje.

‘Šest godina uspješnog mandata je puno, jedna neuspješna je previše’

Marinko Škare, rektor Sveučilišta u Puli bio je među rijetkima koji su nam odmah odgovorili na upit, istaknuvši da može iznijeti samo svoje ‘skromno i osobno mišljenje i stav’. Napomenuo je da se neće uspoređivati sa stavovima drugih rektora te da govori isključivo u svoje ime, a ne ispred pulskog sveučilišta.

– Ne mogu objektivno procijeniti da li je promjena dobra ili ne, pa tako složiti se ili ne, jer mandat rektora treba biti vezan uz meritokraciju i rezultate a vremensko trajanje mandata je u drugom planu. Ako imate loše rezultate kao rektor to negativno utječe na sveučilište i tada je i jedna godina takvog mandata previše a kamoli šest. S druge strane ako ostvarujete rezultate vremensko trajanje mandata je u drugom planu jer primjerice ako ulazite u fazu nekih velikih transformacija sveučilišta koje donose rezultate (objektivne temeljem izvješća koje podnosite Senatu, Sveučilišnom vijeću – nekad Savjetu koje ga može prihvatiti ili odbiti a time i uskratiti mandat Rektoru) tada vremensko ograničenje samo po sebi nema smisla. Zato moj odgovor je da mislim da je vremensko trajanje mandata i pitanje reizbora u drugom planu a da bi prvi kriterij trebali biti rezultati koji rektor ostvaruje u provođenju razvojnih strategija sveučilišta. Takva pravila vrijede na najboljim sveučilištima u svijetu pa ne vidim razlog da ne vrijede i kod nas, napisao nam je Škare.

Biti rektor sveučilišta odgovoran je i častan posao, kaže nam, te iziskuje puno truda, rada i energije. U tom se aspektu stvari, mišljenja je, trebaju postaviti isključivo profesionalno.

– Ako imaš rezultate i program i snage da odradiš dva mandata po četiri godine kako je bilo prije, Senat, Vijeće (Savjet) procjenjuje da li je to objektivno tako. Ne vidim razloga da se vrijeme ispriječi u tome. Ako nešto od toga nemaš, govorim samo u svoje ime, tada bi se sam povukao neovisno o tome mogu li ići u drugi mandat ili ne prema Zakonu. Šest godina uspješnog mandata rektora je puno, osam još više, a jedna neuspješna godina mandata je previše i mislim da se naglasak treba staviti na objektivne kriterije uspješnosti i meritokracije a vremenska dimenzija je tu manje važna. Neki vremenski rok je svugdje kao takav prisutan, ali ograničenje mandata kroz reizbor nije uobičajena praksa na Sveučilištima u svijetu, ali je zato praksa vezanje mandata uz objektivnu procjenu ostvarenih rezultata. Ja se s time potpuno slažem kada bi to bio glavni kriterij. Ponavljam, moje skromno mišljenje je tu manje važno jer u trenutku kada ne bi ostvario razvojnom strategijom zadane rezultate a da ne postoje neke opravdane objektivne okolnosti, koje ocjenjuje Senat, Vijeće (Savjet). Ja bih se sam povukao bez obzira na zakonsko trajanje mandata. Znam da je percepcija javnosti o tomu drugačija, ali ja vjerujem u akademske vrijednosti koje su izgrađene na najboljim sveučilištima u svijetu koja reguliraju mandat rektora isključivo temeljem rezultata, stoji u odgovoru pulskog rektora Škare za portal srednja.hr.

Novi zagrebački rektor pokrenuo raspravu na vijeću

S obzirom na to da na dužnost stupa za nešto više od šest mjeseci, za komentar o zakonskom nacrtu i rektorskom mandatu u trajanju od 6 godina nismo pitali Damira Borasa, već novoizabranog rektora zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića.

– Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti čini okvir za usklađivanje u koji bi se trebali uključiti svi dionici, od studenata koji čine središte sveučilišnoga sustava, preko zaposlenika, gospodarskih i kulturnih subjekata do javne uprave. Uvjeren sam da sinergijom možemo postići ne samo unaprjeđenje zakonskoga okvira, nego značajni napredak u svim segmentima djelovanja visokoobrazovnoga sustava. U danima koji slijede očekujem da će Senat Sveučilišta u Zagrebu provesti detaljniju raspravu o svim točkama zakona u kojoj ću i ja sudjelovati kao dekan Građevinskog fakulteta. Također očekujem da će uz detaljnu argumentaciju o rezultatima rasprave i stavu Sveučilišta u Zagrebu javnost obavijestiti rektor Sveučilišta u Zagrebu, stoji u odgovoru Lakušića za naš portal.

Dodaje kako je čvrsto uvjeren da je poštivanje akademskih uzusa i procedura, a naročito propisali  zakon preduvjet transparentnosti rada te će na tome stoga i inzistirati kada stupi na rektorsku dužnost.

– Na sjednici Vijeća tehničkog područja predložio sam da se osnuje Povjerenstvo, prijedlog je usvojen, a zadatak Povjerenstva je prikupiti sve osvrte na Zakon kolegica i kolega iz tehničkog područja te ih sistematizirati i pripremiti za konstruktivnu raspravu. Nakon usklađenih prijedloga, isti će se uputiti na Senat s ciljem unapređenje Zakona. U okviru toga naravno da će se dati i osvrt na prijedlog o trajanju mandata rektora, zaključio je Lakušić.

Više tekstova o reformi visokog obrazovanja pročitajte ovdje:

ANALIZA Fuchsov novi zakon: Promjene za visoke škole, studenti imaju nove titule, rektori samo jedan mandat…

Ako se donese novi Zakon, visokih škola više neće biti: Dekanica otkrila što to znači za studente

Bivša ministrica komentirala je novi zakonski nacrt: ‘Studenti ne glasaju, to je primjereno’

Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama

Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima