Što se događa s poslodavcima koji kasne s isplatama studentima ili krše zakon? Neki su već završili na sudu

Upisivanjem fakulteta u Republici Hrvatskoj svakom se studentu pruža prilika obavljati studentske poslove preko studentskog ugovora. U tom će slučaju student od nekog od studentskih servisa u gradu u kojem studira zatražiti izdavanje takvog ugovora, a poslodavac će na osnovu određenog posla isplatiti dogovoreni iznos. Ipak, valja se zapitati, koliko često kasne poslodavci s isplatama, kakva je procedura i koje su moguće kazne. Odgovore smo dobili iz tri studentska centra, u Zagrebu, Splitu i Osijeku.

Prvi studentski posao za mnoge studente predstavlja onaj početni korak u svijet odraslih. Prvo prisustvo na tržištu rada, prvi način zarade od vlastitog angažmana. To sa sobom, nažalost, ponekad može povući i negativne aspekte, a jedan od njih su svakako zakašnjele ili neizvršene isplate. Studentski centri, kao posrednici u obavljanju studentskih poslova, dužni su po stavci 9. članka 10. Zakona o obavljanju studentskih poslova svakog izvođača posla kojemu naknada za obavljeni studentski posao nije isplaćena zastupati u potraživanju naknade. Obaveza je tako poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati od naručitelja posla i naknada isplati izvođaču.

‘Studenti za koje poslodavci nisu platili račune solidarno su isplaćeni od strane posrednika’

Koliko su česte situacije u kojima se ova odredba zakona krši i što se tada poduzima? Kako su studenti zaštićeni u cijeloj priči?

– Ono što općenito možemo istaknuti jest da u poslovima posredovanja, kojih godišnje bude oko 50 tisuća, Student servis u Splitu u najvećem uglavnom nema nikakvih problema. Ukoliko i nastanu nekakve pritužbe bilo od strane studenata ili od strane naručitelja, u najvećem dijelu probleme riješimo dogovorom i mirenjem između obje strane te se u konačnici posao finalizira bez problema.

O malom broju problematičnih poslodavaca svjedoče iz osječkog Studentskog centra.

– Kada studenti idu raditi kod poslodavca kod kojega je bilo problema po bilo kojoj osnovi Zakona, a prije svega u učestalom kašnjenju plaćanja, prilikom preuzimanja Ugovora budu upozoreni, potpisuju upozorenje da su upoznati s time, ali ipak idu raditi. No, ne smijemo zanemariti podatak da je broj takvih poslodavaca u odnosu na broj odrađenih poslova, broj studenata koji su radili (2021. godine ih je bilo gotovo sedam tisuća), izdanih i realiziranih Ugovora, broj poslodavaca s kojima sklapamo Ugovore gotovo pa zanemariv. Za prošlu, 2021. godinu od ukupnog iznosa ispostavljenih računa nije naplaćeno manje od 0,04 posto. Studenti za koje poslodavci nisu platili račune solidarno su isplaćeni od strane posrednika, studentskog centra, a proveden je postupak ovrhe za tih desetak poslovnih partnera, jasan je Tihomir Milinović, rukovoditelj studentskog servisa u Osijeku.

Opomena pa ovrha

Nastavno na to, postupak upozoravanja poslodavaca u situacijama nepravodobno izvršenih isplata detaljno je opisan.

– Novine koje je donio Zakon u početku su bile nepoznate i za same poslodavce jer nisu bile uobičajene, a jedna posebno, da studentska zarada mora biti plaćena najkasnije 15 dana od dana kada je student radio, odnosno završio posao. Da bi ta odredba bila ispunjena ugovor po završetku posla odmah mora biti dostavljen u studentski servis na obračun. Ako ugovor nije dostavljen na obradu/obračun do datuma koji je prilikom preuzimanja naveden kao razdoblje rada, posrednik poslodavcu šalje podsjetnik, dakle naručitelj posla dužan je dostaviti ovjereni ugovor odmah po završetku posla, u protivnom, kako je i navedeno, posrednik je dužan poslati opomenu. Ukoliko račun ne bude plaćen na vrijeme, dakle nakon navedenih 15 dana, posrednik – studentski servis, šalje opomenu naručitelju posla – poslodavcu, a ukoliko obveza ne bude izvršena ni 30 dana po obavljenom poslu posrednih pokreće postupak ovrhe, prisilne naplate, dodatno pojašnjavaju iz Studentskog centra Osijek.

Dvije vrste problematičnih poslodavaca

Slična je procedura u Splitu, gdje javljaju o nekolicini poslodavaca koji su označeni kao ‘problematični’. Opisuju dvije vrste poslodavaca protiv kojih se mora voditi neki oblik postupanja.

– Baza podataka naručitelja poslova student servisa u Splitu broji oko 15 tisuća naručitelja. Svega stotinjak nosi jednu od oznaka koje koristimo u našem poslovanju zbog neredovitosti u plaćanju. Postoje oni naručitelji poslova koji svoje račune nisu platili i protiv njih je pokrenut postupak ovrhe. Takvih je tridesetak. Takvim naručiteljima je određena apsolutna zabrana korištenja posredovanja od strane student servisa u Splitu i s takvim naručiteljima ne surađujemo najmanje godinu dana. Nakon proteka tog razdoblja, na zamolbu naručitelja, dopuštamo nastavak suradnje uz posebne uvjete između kojih je najvažniji taj da prilikom preuzimanja Ugovora o obavljanju studentskog posla, studenta izričito upozoravamo da je taj naručitelj imao problema s plaćanjem te na taj način prepuštamo studentu samostalnu odluku da procijeni želi li i dalje uspostaviti suradnju s takvim naručiteljima, jasni su iz Splita.

Nameće se zaključak kako jedna vrsta poslodavaca isplate ne izvrši uopće, dok drugi s njima kasne. Za ove druge, u splitskom Studentskom centru uskratit će se usluga oglašavanja posla, a studentima se ponovno stavlja na izbor žele li raditi za naručitelja uz već spomenute napomene o nepravilnostima.

Lani 83 sudska postupka protiv naručitelja poslova u Zagrebu

I iz Studentskog centra u Zagrebu biraju slične riječi. Naglašavaju pravo posrednika koji ima pravo ne posredovati poslodavcima koji su učestalo kasnili s isplatama ili se na neki drugi način nisu držali odrednica propisanih Zakonom. Citiraju statistiku po kojoj je u prošloj godini pokrenuto 83 sudska postupka protiv naručitelja poslova, odnosno poslodavaca, koji se nisu držali Zakona.

Dodaju kako je za nastavak suradnje s takvim poslodavcima, nakon završetka sudskih procesa, a koji žele nastaviti surađivati s SC-om, potrebno ishoditi garanciju plaćanja. Zaključuju, kao i iz drugih centara, s postojanjem upozorenja za studente o poslodavcima koji su u prijašnjim situacijama učestalo kasnili s isplatama.

Koje su najproblematičnije branše?

Studentski centar Split otkrio nam je branše poslova u kojima prevladavaju problematični poslodavci. Radi se o granama ugostiteljstva, turizma, usluga dostava te taksi prijevoza. Iz Osijeka su na isto pitanje također izdvojili ugostiteljstvo, no u obzir treba uzeti kako je upravo takvih poslova brojčano najviše, te najveći broj poslodavaca koji zapošljavaju studente naručuju poslove u ugostiteljstvu. Takav je trend, stoga, dobrim dijelom očekivan.

– Studentski centar Split radi na edukaciji i studenata i Naručitelja o svim segmentima poslovanja vezanim uz angažman studenata za rad, a to je prvenstveno izraženo novootvorenim uredom studentskog servisa u sklopu studentskog doma ‘Bruno Bušić’, rekli su.

Iz Studentskog centra Osijek nadodaju kako su po njihovoj ocjeni promjene Zakona donijele dosta pozitivnih stvari. I usprkos krizi uzrokovanoj pandemijom, otkrivaju kako dugogodišnji sklad na relaciji poslodavac – posrednik – student nije narušen.

– Pohvalio bih naše studentice i studente jer na veliki broj odrađenih poslova, mi nemamo nikakve primjedbe poslodavaca. Nastavljamo i dalje marljivo raditi s ciljem doprinosa kvaliteti i poboljšanju standarda studentskog života, zaključuje Milinović iz SC Osijek.