Dan žena u brojevima: Imamo više studentica, doktorandica, nastavnica, a onda imaju - manje plaće

Studentice, doktorandice, nastavnice na faksu – ima ih više nego studenata, doktoranada, nastavnika. No, kada govorimo o zaposlenjima na faksu, imaju niža zvanja i manje plaće. Međunarodni dan žena na srednja.hr danas pratimo kroz obrazovnu statistiku.

Danas obilježavamo Međunarodni dan žena. Neki ga slave, neki se prisjećaju borbe, a neki se još uvijek bore za osnovna ljudska i ženska prava. Mi smo kao portal specijaliziran za mlade i obrazovanje pripremili đačku i studentsku statistiku posebno se fokusirajući upravo na – žene.

Zadnjih trideset godina imamo više studentica nego studenata

U srednjim školama diljem države ukupno je 37.656 srednjoškolaca, od čega učenice čine gotovo 49 posto. To je u potpunosti u skladu s demografskim podacima, a kako u Hrvatskoj – po čemu smo najbolji u Europskoj uniji – gotovo svi završavaju srednju školu, to je očekivan podatak. Djevojke čine većinu učeničke populacije u umjetničkim srednjim školama i gimnazijama, a najmanje ih je u industrijskim i obrtničkim školama gdje ih je trećina.

Suprotno popularnom mišljenju, u tehničkim i srodnim školama, učenica je preko 46 posto. Nešto više od četrdeset posto djevojaka, od ukupnog broja učenika u takvim institucijama, pohađa srednje škole za mladež s teškoćama u razvoju. Na fakultetima, odnosno prvoj višoj razini obrazovanja koja se u društvu ne smatra obveznom, vidimo veći broj žena. Konkretno, prema statistici posljednjih 30 godina bilježimo veći postotak studentica na faksu, u odnosu na studente.

I na doktoratima je više žena

U visokom obrazovanju postoji više različitih tipova učilišta – od visokih škola, preko veleučilišta pa do fakulteta i akademija. Dok na visokim školama i veleučilištima ima nešto manje djevojaka u odnosu na dečke, na fakultetima – bilo stručnim ili sveučilišnim studijima – te na umjetničkim akademijama, ima znatno više studentica. Omjer je tu okvirno 60 prema 40 u korist studentica.

Ako pogledamo područja znanosti, jedino studiji unutar tehničkog područja, poput računarstva, strojarstva, građevinarstva, manjkaju studenticama. Tu je studentica tek nešto više od četvrtine ukupnog broja svih koji studiraju. Zbog toga ih, u odnosu na muške kolege, na studijima unutar biomedicine i zdravstva ima 74 posto, u interdisciplinarnom području 72 posto, u humanistici 71 posto, u društvenim znanosti 66 posto, u prirodnim 65 posto, na biotehničkim studijima ih je 63 posto, a na umjetničkim gotovo 62 posto.

Trend se nastavlja i na doktorskim studijima. Više je doktorandica nego doktoranada za barem nekoliko postotnih poena, a raspodjela i žensko-muški omjeri, otprilike su isti kao na prethodnim razinama studija; drugim riječima, žene prednjače po broju u svim područjima osim doktorskih studija u tehničkom području znanosti.

Više je i nastavnica, ali manje su plaćene

Kako smo pisali krajem prošle godine, posebno indikativne informacije pronalazimo kada pogledamo kako su nastavnici i suradnici na fakultetima raspoređeni po zvanjima glede spola. Iako žene čine više od polovinu zaposlenih nastavnika i suradnika, u najvišim zvanjima, pa tako i na najvećim plaćama, manje ih je nego muškaraca. Tako, primjerice, kad govorimo o znanstveno-nastavnim zvanjima, redovitih profesora je 2.888, od čega žena 1.128; izvanrednih profesora je 2.266, od čega izvanrednih profesorica 1.083.

Tek kada dođemo do docenata, koji inače čini prvu stepenicu znanstveno-nastavnih zvanja i izrazito niži koeficijent i plaću od, recimo, redovnih profesora – tu imamo više docentica u odnosu na docente, i to tek za nekoliko postotnih poena. Žena je više među predavačima, lektorima, višim lektorima, asistentima, višim asistentima, kao i stručnim suradnicima, višim stručnim suradnicima i stručnim savjetnicima; redom zvanja s nižim koeficijentima i plaćom.

– U nekim sredinama vrlo je primjetan i ‘old boys club’ kodeks. Ono što dodatno u visokom obrazovanju odvraća žene od upravljačkih pozicija je činjenica da je teško balansirati privatni život i poslovne obveze. Naime, još uvijek živimo u sredini u kojoj žene u pravilu imaju socijalnu ulogu brige o djeci i starijima u obitelji. Kako je život u svijetu znanosti vrlo kompetitivan, a zadržavanje statusa i redovito napredovanje zahtijeva stalni rad i produkciju, ženama je objektivno teže uskladiti privatno i poslovno. Zbog toga mnoge žene odustaju, boje se nerazumijevanja i frustracija kod kuće i na poslu koje ih čekaju ako se upuste u tu avanturu, podcrtala je u tada u razgovoru za srednja.hr rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samaržija.

*Napomena: statistički podaci koje navodimo u članku odnose se na podatke Državnog zavoda za statistiku za 2019./2020. akademsku godinu