Ovaj profesor po treći će put biti dekan zagrebačkog fakulteta: Spašavao je Borasa od penzije

Klaudio Pap novoizabrani je dekan Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Najesen mu kreće mandat, a ovo mu je ukupno treći. Dekan je prvi put postao 2014. i na toj je poziciji izabran u dva mandata, odnosno četiri godine. Zatim je četiri godine u upravi faksa bio prodekan, i sad je opet izabran za čelnu funkciju. Pap u akademskim krugovima glasi za profesora bliskog aktualnom rektoru Damiru Borasu. Štoviše, bio je dekan kad je Grafički faks spašavao Borasa od penzije, a u jednom je navratu ispunio obrazac kojim se Hrvatskom saboru predlagalo da Borasu dodijeli državnu nagradu za životno djelo.

Klaudio Pap, profesor s katedre za računarsku grafiku i multimedijske sastave, izabran je za novoga dekana Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Na tu je funkciju izabran u naredne dvije akademske godine, a ovo mu je već treći put da je odabran za dekana tog faksa.

Već je osam godina u upravi faksa

Naime, profesor Pap dekan Grafičkog fakulteta bio je u dva mandata, od 2014. do 2018. nakon čega ga, opet u dva mandata, na toj poziciji zamjenjuje Nikola Mrvac. Pap iz uprave faksa ipak ne izlazi, već ostaje i prethodne četiri godine, ovoga puta na funkciji prodekana za znanost i međunarodnu suradnju. Na redovnim izborima 21. veljače opet je izabran za čelnika te institucije. Drugim riječima, ako odradi idući dekanski mandat do kraja, Pap će ostati zapamćen kao profesor koji se u upravi Grafičkog fakulteta – što na dekanskoj, što na prodekanskoj funkciji – zadržao dobrih deset godina.

To mu, inače, dozvoljava Statut Grafičkog fakulteta koji u članku 11. propisuje da je dekan ‘čelnik i voditelj’ faksa kojemu mandat traje dvije godine, a ista osoba može u više mandata obnašati dužnost dekana. Ipak, uzastopno, odnosno zaredom, to mogu biti samo dva mandata. No, ako između drugog i trećeg, kao što je slučaj s profesorom Papom, netko drugi dođe na dekansku funkciju, onda može i po treći i četvrti, i svaki idući put, isti profesor biti izabran za dekana jednog faksa.

Čini se da je dosta blizak Borasu

Klaudio Pap u akademskim je krugovima poznat kao profesor dosta blizak notornom zagrebačkom rektoru Damiru Borasu. Kao dekan u svom drugom mandatu, kako smo opsežno pratili i pisali, omogućio je rektoru Borasu da se zaposli u nešto manjem opterećenju na Grafički fakultet. To je bio, naime, jedan od serije poteza koje je Boras povukao ne bi li mogao dobiti produljenje ugovora o radu nakon navršenih 65 godina života. Drugim riječima, tako je izbjegao mirovinu, dobio priliku natjecati se za još jedan mandat pa se na koncu i zadržao na rektorskoj funkciji još četiri godine.

Osim toga, u prosincu 2020. godine, Fakultetsko vijeće Grafičkog fakulteta podržalo je ideju da se Hrvatskom saboru predloži da rektora Borasa nagradi Državnog nagradom za životno djelo u području društvenih znanosti. Navodili su se tu uspjesi i doprinosi još uvijek aktualnog rektora, a obrazac za prijavu Bora na ovu nagradu ispunio je upravo profesor Pap, tada prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Grafičkog fakulteta.

Mentor mu bio dizajner novčanice kune

Klaudio Pap rođen je 1963. godine, a diplomirao je 1988. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu (danas Fakultet elektrotehnike i računarstva). Šesnaest godina nakon diplome, na istome fakultetu doktorira s disertacijom Simulacija hibridnih i digitalnih sustava na sučeljima za obradu slikovnih elemenata i rastera. Mentor na doktoratu bio mu je Vilko Žiljak, sveučilišni profesor i grafički dizajner poznat po tome što je autor prvih dokumenata Republike Hrvatske kao i koautor naših novčanica kune.

Nakon diplome, Pap kratko radi u Tvornici telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla, da bi potkraj 1988. prešao na Grafički fakultet. Tu se zadržava do danas, od 2015. u zvanju redovitoga profesora. Na istom je faksu bio voditelj Katedre za računarsku grafiku i multimedijske sustave, te, kako smo spomenuli, dekan i prodekan u dva mandata. Područje njegova znanstvenoga djelovanja vezano je uz računalnu grafiku, procesiranje slike i teksta, modeliranje i simuliranje s računalom, mrežne tehnologije, digitalni tisak i grafičke programske jezike, na čemu se temelje i nastavni programi kolegija koje predaje.