Studentska satnica raste, ali ne i limit za poreznu olakšicu: Pitali smo Ministarstvo hoće li mijenjati propis

Od 2018. godine, otkada je zakonski propisano da minimalna studentska satnica ovisi o minimalnoj plaći u Hrvatskoj, studentski ‘minimalac’ porastao je s 21,50 kuna na 29,30 kuna. U istom se razdoblju nije mijenjao iznos zarade od 15.000 kuna kojeg studenti ne smiju prijeći ako žele ostati porezna olakšica roditeljima. Zbog nedavnog povećanja minimalca neki su se studenti našli u problemu – između ostaloga, pitaju se hoće li moći odraditi sezonu, a da ne prekorače taj prag. Iz Ministarstva nam kažu kako im se studenti nisu požalili po tom pitanju pa za sada ni ne planiraju intervenirati oko eventualne promjene po pitanju limita za poreznu olakšicu.

U 2018. na snagu je stupio prvi zakon koji uređuje područje studentskog rada, Zakon o obavljanju studentskih poslova. Njime je minimalna naknada po satu za studente prvi puta unificirana na državnoj razini. Zakon propisuje da se ona računa tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj podijeli sa 160. Drugim riječima, svaki puta kada poraste minimalna plaća u Hrvatskoj, a to je se od 2018. događa svake godine, raste i minimalna studentska satnica. Prije četiri godine ona je iznosila 21,50 kuna da bi do ove porasla na 29,30 kuna.

No, u tom razdoblju jedno pravilo ostalo je isto – limit zarade nakon kojega studenti prestaju biti porezna olakšica roditeljima iznosi 15.000 kuna. Jedina izmjena koja je uvedena od 2018. naovamo je da u taj limit više ne ulaze stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i, primjerice, bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije.

Studenti koji više rade u problemima

S obzirom na značajni porast minimalne satnice, u problemu su se našli studenti koji rade kroz čitavu kalendarsku godinu, kao i oni koji odrade nekoliko mjeseci na sezoni, kada obično rade puno radno vrijeme. Ako ih kojim slučajem roditelji na vrijeme ne odjave s porezne kartice, mogu očekivati ‘kazne’ porezne uprave od nekoliko stotina kuna do nekoliko tisuća kuna.

U problemu se potkraj prošle godine našao Luka, student novinarstva na Sveučilištu Sjever. Lukina majka je, zbog prekoračenja limita za par stotina kuna, izgubila pravo na povrat poreza.

– Taj limit stoji otkad je minimalna studentska satnica bila skoro deset kuna manja. Doslovno ako preko ljeta nakon ispita odradiš dva mjeseca posla, već moraš početi vagati radne sate do kraja godine. Upravo zbog toga sam se i odjavio s mamine porezne kartice jer ove godine ću definitivno probiti taj limit. Osim toga, trebali bi podići limit na 20 tisuća, ako ne i na 25. Nisam jedini koji ima problema oko tog premalog iznosa moguće godišnje zarade, i većina prijatelja studenata također vodi istu borbu. I onda se u SC-u čude kada studenti rade ‘na crno’…, kaže nam Luka.

Iako porezni propisi nisu u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, ono propisuje zakonske i podzakonske akte vezane uz studentski rad te ima mogućnost pregovora s Ministarstvom financija oko pitanja pragova na koje studenti trebaju pripaziti.

MZO: Studenti se nisu žalili, trenutno se ne razmatra korekcija limita

Stoga smo Ministarstvu obrazovanja poslali upit oko toga planiraju li intervenirati po pitanju praga od 15.000 kuna koji se odnosi na poreznu olakšicu roditeljima. Ukratko – to im u ovom trenutku nije u planu. U uvodnom dijelu odgovora iz Ministarstva obrazovanja upustili su se u objašnjavanje propisa – da su dva bitna praga na koja student mora obratiti pažnju na godišnjoj razini.

Prvi prag se odnosi na godišnje prihode manje od 15.000 kuna ostvarene putem žiro računa i utječe izravno na poreznu olakšicu roditeljima. Drugi prag u iznosu od 63.000 kuna odnosi se na obvezu plaćanja poreza na dohodak godišnje i suma je neoporezivog iznosa od 15.000 kuna te osobnog godišnjeg odbitka koji iznosi 48.000 kuna.

– Ako se želi izbjeći naknadno plaćanje poreza odjednom (iznos ovisi o primanjima roditelja), roditelj može u Poreznoj upravi predati zahtjev za odjavu s porezne kartice studenta, odnosno djeteta kao uzdržavane osobe. U tom slučaju, roditelju, ako je zaposlen, kroz plaću se obračunava veći iznos poreza koji je ravnomjerno raspoređen tijekom godine. Nakon što student u kalendarskoj godini na temelju ugovora o obavljanju studentskih poslova uprihodi više od 15.000 kuna, na iznos iznad 15.000 kuna obračunat će se 24% poreza, ali se on neće plaćati do godišnjeg iznosa od 63.000,00 kuna. Student postaje obveznikom plaćanja poreza na dohodak u iznosu od 24% kada uprihodi preko 63.000,00 kuna godišnje, piše u odgovoru Ministarstva.

Stava su da je iz ovoga razvidno ‘da je ostvarivanje naknada za obavljanje poslova na temelju Zakona o obavljanju studentskih poslova, za studenta izvođača, znatno povoljniji oblik ostvarivanja prihoda za vrijeme studiranja u smislu obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa od bilo kojeg drugog ugovornog oblika’.

– Svaka druga ugovorna osnova za isplatu naknade za obavljanje određenog posla podrazumijevala bi više financijske izdatke u smislu obveze plaćanja poreza na dohodak neovisno o visini ukupno ostvarenog godišnjeg iznosa, a u skladu s posebnim propisima. Zaključno, Ministarstvo ne smatra način uređenja ovih obveza otegotnima niti je o tome zaprimalo podneske studenata stoga se u ovom trenutku ne razmatra korekcija predmetnog limita. Ukoliko se utvrdi da važeća ograničenja zaista uzrokuju određene prepreke studentima u obavljanju studentskih poslova, utoliko će Ministarstvo razmotriti potrebu za prilagodbom i o mogućnostima eventualnih izmjena konzultirati nadležno Ministarstvo financija u čijoj su nadležnosti Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak, poručili su zaključno studentima iz Ministarstva obrazovanja.