Što zapravo možete raditi sa studijem veterine? 'Mnogi ne znaju, naša je struka puno šira'

Sigurno poznajete barem jednu osobu čiji je san iz djetinjstva bio postati veterinar ili veterinarka – ili ste i sami to priželjkivali. Mnogi, unatoč tome, zapravo ne znaju koja sve vrata otvara studij veterine. O tome smo razgovarali s dva znanstvenika i nastavnika s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, doc. dr. sc. Ivanom Alićem te izv. prof. dr. sc. Vladimirom Stevanovićem, od kojih smo doznali čime se sve možete baviti nakon faksa.

‘Kad odrastem, bit ću veterinar/ka!’ prva je rečenica mnogih osnovnoškolskih sastavaka pisanih na temu karijere iz snova. Maturanti čiji se snovi iz djetinjstva nisu putem promijenili upisuju Veterinarski fakultet u Zagrebu, ali čak i tada mnogi nisu svjesni širine područja u koje ulaze. To su nam istaknuli, sa željom da svima koje veterina zanima prošire vidike, naši sugovornici: doc. dr. sc. Ivan Alić te izv. prof. dr. sc. Vladimir Stevanović s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu (VEF).

Naši sugovornici tu činjenicu dobro znaju ne samo zato što upoznaju svoje studente, već i zato što su i sami nekoć bili u njihovim cipelama. Dr. Alić je kao brucoš došao u Zagreb s idejom da će završiti fakultet i uzgajati životinje u rodnoj Lici, ispričao nam je, no sve se promijenilo već u prvom semestru kada se zaljubio u Anatomiju, za koju kaže da je bila i ostala njegova ljubav na prvi pogled. Tu je započelo njegovo istraživanje biomedicine. U tom je području napravio prve korake kao znanstvenik.

– Područje veterine je apsolutno puno šire nego što brucoši, ali i mi malo stariji, znamo. Upravo u tome i jest ljepota biomedicinskih znanosti. Situacija se mijenja iz dana u dan i pruža nam nove izazove bilo da se radi o mikroorganizmima, malim, velikim ili egzotičnim životinjama. Sve to skupa se nalazi pod okriljem medicine i pruža niz mogućnosti za mlade ljude, rekao je docent Alić.

Osim liječenja svih vrsta životinja, veterinari se bave različitim poslovima: proizvodnjom i kontrolom namirnica životinjskog porijekla, prevencijom zaraznih bolesti, laboratorijskom dijagnostikom, radom u farmaceutskoj industriji, radom s divljim životinjama – popis ne završava ovdje.

Zanima vas karijera znanstvenika u veterini?

Docent Alić, kao i njegov kolega profesor Stevanović, o svom poslu pričaju sa strašću, poštovanjem i divljenjem, na način na koji bi se i potpuni laici zaljubili u znanost. I profesor Stevanović je upisao studij zbog ljubavi prema životinjama i u početku je puno vremena provodimo u ambulanti. S vremenom ga je virologija sve više zanimala, a danas radi na Zavodu za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, nositelj je i sudionik nekoliko projekata te predavač.

– Puno je uzbudljivih stvari koje doživite kroz znanost. Kada ste prvi u Hrvatskoj ili čak svijetu koji otkrijete nešto doživljaj je neopisiv, istaknuo je profesor Stevanović.

Primjerice, jedan od zanimljivih projekata na kojem radi prati utjecaj SARS-CoV-2 infekcija na zdravlje kućnih ljubimaca, ispričao nam je. Njegov je projekt jedan od prvih takvih u svijetu, a započeo je samo jedan dan nakon početka pandemije u Hrvatskoj.

Osim toga, velik broj istraživanja radi u suradnji s kolegama iz humane medicine, a tiču se zoonoza – bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama. Na sve te projekte uključuje i studente koji istraživanja često koriste u pisanju svojih završnih radova. Između Virološkog laboratorija, Klinike za zarazne bolesti, istraživanja i nastave sa studentima, njegov je radni dan izrazito dinamičan.

Znanstvena karijera s kojom vidite svijet

Put dr. Alića također sjajno oslikava širinu mogućnosti koje nudi studij veterine, ali i ljepotu bavljenja znanošću. Nakon faksa je upisao doktorski studij kojeg je završio radeći u laboratoriju na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga. Tu se usmjerio na područje neuroznanosti i matičnih stanica, a svoje iskustvo produbio je na poslije-doktorskom usavršavanju u Singapuru (NTU) te Londonu (QMUL).

Velik je uspjeh postigao kada je istraživanje na kojem je radio s međunarodnim timom znanstvenika, a koje bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja Alzheimerove bolesti, objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu. Sva ova iskustva ističe kao predivna. Stekao je, ističe, prijatelje i kolege iz čitavog svijeta, ali i naučio jako puno, i to ne samo o neuroznanosti. Bila je to prilika za odrastanje i širenje vidika, rekao nam je. Unatoč ovim postignućima sebe i dalje ne smatra neuroznanstvenikom – to je titula, rekao nam je, za koju mora još puno, puno raditi.

Ipak, nakon svih ovih iskustava, vratio se na svoj ‘matični’ fakultet. VEF naprosto ima ono nešto što ga je ponukalo da mu se vrati, objasnio nam je.

– Drugi put sam izabrao VEF i vratio se tamo gdje sam i počeo. Sasvim sigurno VEF nije najbolji fakultet na Svijetu, ali to može postati ako svi mi skupa damo svoj maksimum. Uvijek sam govorio da VEF ima ono nešto, i zaista ima, ono nešto što ga čini posebnim, jedinstvenim i našim, istaknuo je dr. Alić.

U kliničkom radu morat ćete razmišljati kao dr. House

Znanost i laboratorij su mjesto gdje studenti veterine mogu lako pronaći posao, osvrnuo se profesor Stevanović, ali osim toga na raspolaganju imate i karijeru u liječenju životinja. Klinički rad je ono što mnogi stereotipno smatraju poslom veterinara, a on vam omogućava da spasite ili izliječite velik broj životinja, objasnio je profesor.

– Kada shvatite da je vaša metoda ili vaša preporuka liječenja ili cijepljenja spasila stotine životinja, zadovoljstvo je nemjerljivo. Uzbuđenje kada ste još i prvi nešto otkrili je samo još bonus, rekao je profesor Stevanović.

Da biste to mogli, docent Alić se nadovezao, morate razumjeti da liječite živa bića koja ne mogu reći da ih boli zub ili da imaju temperaturu, ali će to pokazati na sebi svojstven način. Da biste ih razumjeli, važno je da od prvog dana naučite razmišljati medicinski, a to počinje od razumijevanja anatomije. Anatomija je učenje na živim životinjama, istaknuo je docent, ne sama sebi svrha. Često svojim studentima kaže da moraju naučiti razmišljati kao dr. House jer je to jedini način da budu najbolji veterinari koji mogu biti.

Moći ćete dati svoj doprinos!

Odlučite li se za karijeru u veterini, uđite u struku otvorena uma jer kako nam je rekao dr. Alić, svaki dio biomedicine je zanimljiv i nedovoljno istražen, stoga je prostor u kojem ćete moći dati svoj doprinos velik.

– Studentima uvijek govorim da se uvijek i u svemu trebamo ugledati na profesionalne sportaše. Naši Vatreni bili su brončani 1998., mislili smo da ne može bolje, a onda je došla srebrena 2018. Tako je isto u biomedicini, odnosno veterini. Svaki segment od anatomije, fiziologije, patologije, farmakologije, klinika pa sve do sudskog veterinarstva pružaju niz mogućnosti i prostora za buduće, nove nade, istaknuo je docent.

Više informacija o studiju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i mogućim karijerama u veterini potražite na službenoj web stranici Fakulteta. Studenti koji se upišu ističu niz prednosti studiranja na VEF-u: mentorstvo na prvoj godini, Ured za studente, različite studentske udruge, kampus s Veterinarskom bolnicom i menzom, terensku nastavu od prve godine… i naravno, osjećaj zajedništva koji povezuje sve studente koji dijele ljubav prema životinjama. Upravo je to za kraj docent Alić želio istaknuti studentima, sadašnjim i budućim.

– VEF je težak i zahtjevan fakultet, ali isto tako i jako puno daje. Na ovom fakultetu se uvijek osjećate kao kod kuće. Pridružite nam se i uživajte zajedno s nama, poručio je docent.

Tekst je nastao u suradnji Native studija i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Veterinarskog fakulteta. Objava teksta sufinancirana je iz sredstava Europskog socijalnog fonda.