Trećina maturanata misli da su homoseksualci bolesni ili poremećeni, a niti pola ih ne zna tko je premijer

Trećina maturanta misli da su homoseksualci bolesni ili poremećeni, da su Ustaše radile u korist hrvatskih nacionalnih interesa, a njih više od šezdeset posto ne zna da se predsjednik Vlade zove Andrej Plenković. Neki su to od rezultata trećeg po redu istraživanja političke pismenosti maturanata u Hrvatskoj.

Upravo su predstavljeni rezultati istraživanja političke pismenosti maturanata u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u suradnji nekoliko institucija među kojima su zagrebački Fakultet političkih znanosti, Institut za društvena istraživanja GONG i GOOD inicijativa. Istraživanje je provedeno u ožujku ove godine u 67 završnih razreda srednjih škola, na ukupno 1.122 ispitanika, od čega 52 posto učenica, a 48 posto učenika.

Autori istraživanja vodili su računa o tome da broj škola i učenika bude proporcionalan u odnosu na smjerove i programe, kao i regionalno. Valja istaknuti da je među ispitanim učenicima većina, njih gotovo pola prošlu godinu završilo s vrlo dobrim uspjehom; njih gotovo trećina s odličnim, a četvrtina s dobrom ili nižom zaključnom ocjenom.

Što se tiče obrazovanja roditelja učenika, glede visokog, četverogodišnjeg i trogodišnjeg srednjeg obrazovanja otprilike je jednak postotak, nešto manje od trećine; no istaknimo da među ispitanicima prednjače učenici čiji roditelji imaju diplomu četverogodišnje srednje škole.

Niti pola ne zna tko je premijer

Slično proteklim inačicama ovakvih istraživanja, političko znanje maturanata ispitivalo se kroz tri sfere: temeljni politički pojmovi, poznavanje ustavno-političkog ustrojstva i politička informiranost. Taj je dio upitnika imao 19 pitanja; na svako od njih ponuđena su četiri odgovora od kojih je samo jedan bio točan. Tu se našlo nekoliko baš zanimljivih podataka. Recimo, tek 40 posto učenika zna da je legitimitet pojam kojim označavamo pravo vlasti da donosi odluke jer je izabrana prema opće prihvaćenim pravilima. Njih samo 47 posto razumije da političku opoziciju čine stranke koje nisu dio vladajuće većine u parlamentu.

Frapantniji je podatak da tek 42 posto učenika ne zna što je Ustav, odnosno da se radi o temeljnom pravno-političkom aktu države, a isto toliko ih zna – pazite – da se predsjednik Vlade zove Andrej Plenković. Istraživači primjećuju značajne, ponegdje izrazito velike razlike u političkom znanju, a najveća odstupanja nalaze s obzirom na vrstu srednjoškolskog programa koji ispitanici pohađaju.

Trećina bi homoseksualcima zabranila javne istupe

Istraživači su ispitali i demokratske stavove, u prvom redu, sklonost nacionalnoj isključivosti. Zaključuju da su u tom aspektu pronađene statistički značajne rodne razlike koje ukazuju na to da su učenici, u usporedbi s učenicama, skloniji ovom tipu nedemokratskog stava. Istraživanjem su obuhvaćeni i stavovi o osobama homoseksualne orijentacije, kao pripadnika manjinske, stigmatizirane i deprivilegirane skupine u društvu. Kad se ti podaci usporede s istraživanjem iste tematike u 2015. godini, vidi se da je došlo do značajnog pomaka u pravcu tolerantnijeg odnosa. No, naglašavaju da i dalje postoje negativni stavovi u nemalom postotku.

Nešto više od 30 posto ispitanih drži da je homoseksualnog neka vrsta poremećaja. Isto toliko posto ispitanih učenika smatra da homoseksualcima treba zabraniti javne istupe jer tako loše utječu na mlade, a njih petina drži da homoseksualnim osobama treba zabraniti rad s djecom.

Među stavovima o hrvatskoj naciji i nacionalnoj tradiciji plijeni pažnju stav 17 posto učenika koji se slažu s tvrdnjom da Hrvatsku Ustavom treba definirati kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda. Njih gotovo 29 posto ne zna što bi s tom tvrdnjom, pa se niti slažu, niti ne slažu. Čak 28 posto smatra da je hrvatska tradicija bogatija od tradicija većine drugih naroda.

Većina za rodnu ravnopravnost

Kod stavova o rodnoj ravnopravnosti potpuno druga priča. Iz odgovora većine ispitanika razvidno je da su mišljenja kako se odnosi muškaraca i žena u suvremenom društvu trebaju urediti ravnopravno. Tako preko 70 posto ispitanika drži da žene i muškarci trenaju potpuno ravnopravno dijeliti sve kućanske poslove, a uglavnom se u malom postotku slažu s tvrdnjama da bi žene trebale biti te koje odgajaju djecu, odnosno one koje manje zarađuju.

Istovremeno, čudi podatak da 27 posto ispitanih učenika drži da su žene biološki predodređene da budu bolje u poslovima s ljudima kao što su učiteljice i njegovateljice nego li u tehnici i informatici.

Trećina misli da su se Ustaše borile za hrvatske interese

Preko 40 posto naših učenika smatra da je upotreba pozdrava ‘Za dom spremni’ na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata – opravdana, a njih gotovo pola smatra da je obilježavanje događaja iz Domovinskog rata važnije od obilježavanja onih vezanih za Drugi svjetski rat. Njih 40 posto drži da braniteljima treba ispuniti sve zahtjeve.

Oko 30 posto ispitanika misli da Hrvatska nije mogla počiniti zločine jer je vodila obrambeni rat. Njih tek nešto više od 30 posto smatra da je jedan od temelja pune državne suverenosti RH pobjeda u antifašističkoj borbi. Zapanjujuć je podatak da tek trećina ispitanika misli da je NDH bila fašistička tvorevina. Da su se Ustaše borile za hrvatske nacionalne interese misli njih također trećina, isto koliko i da je Bleiburg najveća tragedija hrvatskog naroda.

Zanimljiv je i podatak da maturanti najviše vjeruju vojsci pa onda znanstvenicima. Što uglavnom, što u potpunosti, takav je stav iskazalo više od 60 posto ispitanih maturanata. Interesantno, jako malo vjeruju političkim strankama i internetskim portalima. Izrazito važnom smatraju slobodu, poštivanje prava čovjeka i jednakost u velikoj većini.

Cijelo istraživanje možete pregledati ovdje.