Faks Na zagrebačkom fakultetu otvorena punionica za električne automobile

Na zagrebačkom fakultetu otvorena punionica za električne automobile

Denis Gaščić
Denis Gaščić

14. ožujak 2021.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Zagrebački FER pohvalio se kako su otvorili punionicu za električna vozila. Prva je to brza električna punionica na nekom od hrvatskih faklulteta, a otvorili su je zahvaljujući istraživačkom projektu na kojem rade. Korištenje punionice besplatno je za djelatnike FER-a.

foto: FER

– Punionica je dio mikromreže SmartGrid Laba na FER-u, koja se sastoji od distribuiranih izvora fleksibilnosti temeljenih na pretvaračima. Na njoj će se testirati upravljački algoritmi razvijeni u svrhu optimizacije pogona mikromreže i zadržavanja njezine stabilnosti prilikom prelaska u otočni rad, odnosno odvajanja od distribucijske elektroenergetske mreže, pojasnio je voditelj projekta FLEXIBASE, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić.

Projekt FLEXIBASE – Fleksibilnost mikromreža s visokim udjelom pretvarača finanicra se iz programa Znanstvena suradnja Hrvatske zaklade za znanost. Započeo je u listopadu 2019., a trajat će do svibnja 2023. godine. U okviru projekta nedavno je u pogon puštena prva brza punionica za električna vozila na FER-u.

Na povezivanju e-punionice i upravljačkog sustava SmartGrid Laba, kažu s FER-a, sudjelovali su brojni istraživači sa Zavoda za visoki napon i energetiku, kao i članovi projektnog tima. Korištenje punionice, dodaju, besplatno je za djelatnike fakuleteta.

– Integracijom brzih punionica električnih vozila, baterijskih spremnika energije, fotonaponskih panela i istosmjernih tereta, povećava se količina mikromreža s visokim udjelom AC/DC pretvarača. Projekt FLEXIBASE usmjeren je na algoritme upravljanja i zaštite u takvim mikromrežama te na njihovu interakciju s distribucijskim sustavom i tržišnim sudionicima u svrhu monetizacije fleksibilnosti i upravljivosti koje mikromreže s visokim udjelom pretvarača posjeduju, opisuju važnost projekta.

Doprinos ovog projekta, ističu, leži u razvoju pojedinačnih modela, kao i njihovoj integraciji i verifikaciji koristeći kompjuterske simulacije te laboratorijsko testiranje.

– Iako znanstvena i tehnička zajednica ulažu značajne napore u istraživanja vezana uz mikromreže, niti jedan prethodno provedeni projekt ili projekt u tijeku ne povezuje upravljanje i sheme zaštite s algoritmima optimalnog pogona mikromreže čiji su glavni rezultati ponude za kupnju/prodaju električne energije i nuđenje energetske fleksibilnosti. Nadalje, ovaj projekt rješava i problem otpornosti mikromreže na vanjske kvarove prilikom određivanja njenog optimalnog pogona. Jedan od doprinosa projekta je i podizanje razine svijesti o okolišnim problemima te o važnosti zadovoljenja budućih potreba i izazova koji se predviđaju u energetskim sustavima, zaključuju s FER-a.

foto: FER