Docent s PMF-a objasnio što se jučer dogodilo: 'Glavni uzrok nalazi se daleko od lokacije potresa'

Prvi snažan potres s epicentrom u Petrinji pogodio je u ponedjeljak središnju Hrvatsku, a drugi još snažniji magnitude 6.2 prema Richteru dogodio se jučer. Jutros je uslijedila serija od tri potresa magnituda 4.7, 4.8 i 3.9 prema Richteru. Docent s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Josip Stipčević, na pojednostavljen je način pojasnio kako je došlo do ovih potresa. Glavni uzrok je, pojašnjava, kretanje tektonske na području Jadrana i njeno međudjelovanje s Europom, što onda dovodi do potresa ne samo kod nas, nego i nekim okolnim zemljama. Facebook status u kojem je docent Stipčević pojasnio jučerašnje događaje u nastavku prenosimo u cijelosti.

Dok sa strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolici pokušat ću objasniti ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području.

‘Glavni uzrok nalazi se daleko od same lokacije potresa’

Današnji potres dogodio se na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline (slika 1). Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, točnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina.

Ova “naša” mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima. Utjecaj ove interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. Također, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomice prenosi i na širu regiju.

Neuobičajen slijed događaja

Ako pobliže pogledamo rasjedni sustav na kojem se današnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na plohi okomitoj na površinu (slika 2). Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom. Prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km. Ovakav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. god. kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploha uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao današnju katastrofalnu trešnju na području Gline i Petrinje.

Važno se osvrnuti i na neuobičajen slijed događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je jučerašnja trešnja bila glavni potres, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres te se jači potres dogodio danas. Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana iako je to vrlo malo vjerojatno. Ono što je zasad sigurno jest da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja. Današnji potres i njegove katastrofalne posljedice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih potresa koji će se dogoditi u sljedećim danima i tjednima naučit ćemo mnogo i to će omogućiti sprječavanje razornih posljedica budućih potresa u Hrvatskoj.