Poznati su dobitnici Zlatne krede: Ljudi koji obrazovanje čine toplijim mjestom
Najveća dobra djela često su ona najtiša. Upoznajte četvero ljudi koji su osvojili nagradu Zlatna kreda zbog svoje dobrote.
15:16 3 h 09.11.2026

Mihovil Mioković, novi predsjednik Studentskog zbora na zagrebačkom sveučilištu
Foto: privatna arhiva
Petak poslijepodne je, redakcija je šarena, prepuna božićnih ukrasa. Kolegici se kroz slušalice čuje Michael Buble. Još malo pa je kraj radnog vremena i svi smo nekako baš spremni zakoračiti u vikend. Meni je, doduše ostala još jedna stvar. Ulijevam treću po redu kavu taj dan pa s telefonom i laptopom odlazim u sobu za sastanke. Zovem. Odzvonilo je tek nekoliko puta i Mihovil se javio. Malo smo čavrljali o tome kako nam je žao što ne može sjesti na kavu, pa relativno brzo prešli na stvar.
Želja mi je bila realizirati kapitalne stvari, zato sam i stavio tri prioriteta u fokus – uspostava studentske poliklinike, digitalizacija i implementacija pametne iksice te proširivanje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Kad si predsjednik, ti diktiraš tempo i ti si odgovorna osoba. To je bio glavni razlog zašto sam se kandidirao
Od trećeg srednje djelujem u raznim nevladinim organizacijama, a na 2. godini fakulteta se učlanjujem u stranku te sam ubrzo poslije izabran za predsjednika Mladeži HDZ-a u Sisku. Kao i u svim organizacijama, s time sam dobio iskustvo koje mi sigurno pomaže u današnjem radu. Predstavlja li mi to teret? Ne predstavlja, ali komentara ne manjka. Konstruktivne kritike i komentare rado prihvaćam, a na one druge se ne obazirem. Činjenica je da sam ponosan time što sam član HDZ-a, ali ima i dana kada bih najradije propao u zemlju jer sam član iste organizacije. U svakom žitu ima kukolja, a Hrvatska demokratska zajednica ima oko 200 000 članova i prepuna je kvalitetnih i kompetentnih ljudi. Samo mi je žao jer je kukolj interesantniji javnosti od zdravog i bogatog ploda.
Ne želim uopće ulaziti u to tko je koliko radio od mojih prethodnika, ali činjenica je da ključni akteri ovog društva nisu skroz upoznati s ovom problematikom te se možda nije dovoljno inzistiralo na rješenjima istih. Također, stavio sam svoje ime i prezime iza tri velika projekta za koja ne obećavam da će biti realizirana, ali obećavam da ću nastaviti davati svoj maksimum kako bi se isti realizirali do kraja mandata.
Želja mi je uspostaviti rad studentske poliklinike koja nam je prijeko potrebna. Studenti bi na jednom mjestu imali uslugu doktora opće medicine, stomatologa, ginekologa i postojala bi usluga pružanja psihološke pomoći. Velik je problem oko prebacivanja kartona jer se može prebaciti samo jednom godišnje. S uspostavom studentske poliklinike, studenti bi imali adekvatnu zdravstvenu skrb tijekom cijele godine, bez obzira bili u Zagrebu ili u mjestu prebivališta.
Uvjeren sam da će plaćanje e-iksicom biti moguće. Student će ući u mobilnu aplikaciju, prisloniti i platiti. To bi ubrzalo protok ljudi u menzi, što se za vrijeme pandemije pokazalo ključnim. Neki sljedeći koraci bi omogućili narudžbu hrane putem ekrana kao u McDonald’s-u. Također je zamisao da iksica zamijeni kartice ZET-a, HŽ-a, knjižnica i slično, kako bi se smanjila količina kartica u novčaniku i dala veća vrijednost samoj iksici. Ono što nam je definitivno u fokusu je mogućnost ulaska u studentske domove i u vlastite sobe putem iksice. Tako bi preprodaja iksica bila svedena na minimum.
Tako je. Kada bi se pametnom iksicom otvarala glavna vrata doma i studentske sobe, spriječili bismo, u najmanju ruku neprimjereno i nemoralno, trgovanje studentskim sobama.
Da. Znam koliki je to problem jer sam član Povjerenstva za prigovore SC-a vezano uz natječaj za studentski smještaj. Velikom broju studenata njihovo studiranje ovisi o tome jesu li uspjeli dobiti dom ili ne, a taj slučaj ponajviše pogađa brucoše kojima je teže za dobiti dom u odnosu na kolege viših godina. Jedno od rješenja tog problema bila bi implementacija pametne iksice u studentske domove, s kojom bi se znatno smanjila preprodaja soba. Činjenica je kako preprodaja nije srž problema, već je najveći problem u nedovoljnim kapacitetima studentskog smještaja.
Kada sam se kandidirao za člana Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, dobar dio mojih poznanika je mislio kako je to pjevački zbor. Uvjeren sam kako je danas bolja situacija nego li je prije bila. Dokaz tomu je da imamo tri puta više pratitelja na službenoj facebook stranici nego li smo ih imali prije početka mandata Mateja Smetiška. Također, znam kako su se studenti počeli javljati svojim predstavnicima na sastavnicama i pritiskati ih oko nekih stvari. Vjerujem da Studentski zbor svakim danom dobiva sve više na značaju i dobiva svoj puni smisao, a to je borba za studentska prava i unaprjeđenje studentskog standarda.
Nisam u potpunosti upoznat s ovim primjerom te ne volim donositi zaključke oko nečega ako nisam u potpunosti upoznat s tematikom. Za mene je karakteristično da imam stav oko svake stvari ako sam upoznat s njome. Mi smo tu prije svega za studente, no to ne znači da mi studenti možemo raditi što god hoćemo i ne snositi posljedice. Nedavno smo pružili podršku kolegi iz Splita koji je završio na policiji i tako poslali poruku studentima u Zagrebu da mogu računati na našu podršku ako ih zadesi nepravda.
A sad, što se tiče toga je li primjereno ili nije, ne mogu komentirati to na takav način, ali u svakom slučaju svi moramo znati koju odgovornost nosimo s nečim napisanim ili izrečenim. Kada nešto kažemo ili napišemo moramo stajati iza toga. Isto kao što osobno snosim odgovornost za provedbu tri velika projekta koja sam naveo u svojoj kandidaturi.
Ovisi što je student rekao. Ne mogu komentirati konkretno taj slučaj zato što ne znam o čemu je točno riječ. Imamo određenu slobodu govora i mišljenja, samim Ustavom je to zagarantirano. No, postoji tanka granica između slobode govora i govora mržnje. Ta granica je tanka, a ako se ona prijeđe, onda je normalno da i rektor tuži studenta kao i bilo kojeg čovjeka koji napiše nešto kontra njega, a da nije utemeljeno na činjenicama i dokazima ili ako uključuje govor mržnje.
Još tada nisam bio u mandatu predsjednika. No, moj stav je jednostavan. To nije bilo lijepo od uprave niti malo i očito je da je bilo podmetnuto studentima. Ali na kraju krajeva, studentski predstavnici nisu to skužili na vrijeme i glasali su za taj prijedlog. Kad sam na sjednicama Senata, uvijek škicnem dnevni red da vidim ima li mi što sumnjivo. Kad sam vidio taj dnevni red s Prava, odmah sam pomislio – da, financije, tu bih sigurno obratio pozornost i vjerojatno nakon uvida uvidio da nešto ne štima. Usudio bih se reći da je takva situacija, kada su ruke stalno u zraku, a ne gleda se za što se glasa, nasljeđe bivšeg sistema. Tu je glavni problem bila komunikacija između studenata i uprave. Odluka o izjednačavanju cijena ECTS-a među redovnima i izvanrednima meni je čak i ok, no ne ovako kako je provedena, da tjedan dana prije najavite studentima kako će trošak godine skočiti sa 6.000 kuna na 7.200 kuna. To je veliki iznos novca. Da su to najavili u 6. mjesecu, bilo bi i ok. Odluka je bila legitimna s obzirom na posljedice potresa i bila je legalna, no definitivno nije bila moralna.
Volio bih više od svega da to bude tako. Činjenica je da mnogi studenti rade iz potrebe, da financiraju stan, studentsku sobu, studij i slično. Sada kada je ponuda poslova manja nego ikada, takva bi potpora puno pomogla. No, ako ćemo gledati s realne strane, Hrvatska nije bogata zemlja, naspram Slovenije zaostajemo sigurno u gospodarsko-ekonomskom smislu. Volio bih da možemo to očekivati, no nažalost, nije realno.
Ne, ne i ne. To se niti u jednom trenutku ne smije dogoditi. Nema potrebe. U sklopu ovakvog modela se može i mora pružiti kvalitetnija hrana i usluga. Trebalo bi mijenjati Pravilnik o studentskoj prehrani jer je restriktivan. Banalan primjer, u meniju su uključene tri šnite kruha. Ne znam kad je itko uzeo cijele tri šnite kruha, a one se redovito, svaki put, provode kroz sustav. Stvara se nepotreban višak hrane, a nešto drugo se ne može uzeti umjesto toga. Tu treba dati malo više slobode menzama i Studentskom centru, na korist studenata.
Poznati su dobitnici Zlatne krede: Ljudi koji obrazovanje čine toplijim mjestom
Najveća dobra djela često su ona najtiša. Upoznajte četvero ljudi koji su osvojili nagradu Zlatna kreda zbog svoje dobrote.
15:16 3 h 09.11.2026
Što je zajedničko Malom princu, Beatlesima i Katarini Velikoj? Odgovor saznajte na Interliberu
Od 10. do 15. studenog održava se Interliber, a Školska knjiga sudjeluje u izložbenom prostoru paviljona 5. Evo koje naslove možete očekivati.
09:00 10 h 09.11.2026
Moja najdraža tradicija svake godine: Deset razloga zašto posjetiti Interliber
Od 10. do 15. studenoga Velesajam postaje središte svijeta knjiga. Donosimo 10 razloga zbog kojih Interliber vrijedi posjetiti.
09:20 9 h 09.11.2026
Održana konferencija portala srednja.hr Idemo u srednju!, dodijeljene nagrade Zlatna kreda
Portal srednja.hr proslavio je svoj 15. rođendan obrazovnom konferencijom pod nazivom ‘Idemo u srednju’.
16:59 3 d 06.11.2026
Donosimo ti zanimljiv vodič za jesenske dane: Svi sadržaji imaju nešto zajedničko
Ako ne znaš što sa slobodnim vremenom tijekom jesenskih dana, možda ti možemo pomoći. Napravili smo listu što vrijedi posjetiti.
17:35 3 d 06.11.2026
Poklon-bon za pripreme za maturu: Dovoljna je jedna prijava
Nemoj odgađati pripreme za državnu maturu do zadnjeg trena. MaXturine volonterke na Smotri Sveučilišta u Zagrebu čekaju te s poklon-bonom i nagradama.
14:54 4 d 05.11.2026
Studentski budžet: Koliko stvarno možete zaraditi uz faks?
Nakon izračuna mjesečnog budžeta, naš protagonist radi plan kako raspolagati svojim novcem. Koja je izračunica, saznajte u tekstu.
16:16 5 d 04.11.2026
Što se događa ove godine na Interliberu? Saznajte tko je glavni gost na sajmu
Pripremamo popise knjiga za ovogodišnji Interliber jer od 10. do 15. studenoga na Zagrebačkom velesajmu očekuje se više od 120.000 posjetitelja.
09:10 5 d 04.11.2026
Koliko puta nosiš iste traperice prije pranja? Studenti priznali, a jedno pitanje ih je sve zbunilo
Pitali smo studente o pranju rublja, a nagradno pitanje otkrilo je tko zna pravi redoslijed. Saznajte koju nagradu su osvojili.
13:31 7 d 02.11.2026
Svi koji su rođeni 2013. godine nikad nisu trebali raditi putovnicu: Znate li zašto?
Rođeni su iste godine kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Za one rođene nešto ranije, taj je događaj donio izvjesne promjene. Istražili smo koje.
12:10 10 d 30.10.2026
Na Interliberu ove godine i grafiti, BookTok i kvizovi: Evo što čeka srednjoškolce
Uz štandove s knjigama čekaju vas grafiti, kvizovi i susreti s piscima. Voditeljica Interlibera otkrila je sve o ovogodišnjem programu.
10:38 10 d 30.10.2026
Kulturna iskaznica izgorila: Više od 10.000 aktivacija, jesi li i ti uzeo svojih 100 eura?
Kroz projekt Kulturna iskaznica država svima koji ove godine slave 18. rođendan daruje 100 eura. Evo kako do tog novca i na što ga možeš potrošiti.
09:13 11 d 29.10.2026
Novi splitski rektor Nikola Koceić-Bilan za srednja.hr otkriva koje studije planiraju pokrenuti, što će biti s postojećima i što je s novim domom.
08:05 1 d 08.11.2026
Što teologija ima s umjetnom inteligencijom? Student pruža odgovore: 'Tek nas čekaju izazovi'
Svoju stav o AI-u Katolička Crkva je dala u dva dokumenta, a student Ivan Krasić objedinio je teološku, filozofsku i bioetičku perspektivu.
08:05 1 d 08.11.2026
Novi šok za novčanik: Studenti na nogama zbog naplate parkinga, obratili se i Gradu
Ističu da mnogim studentima automobil nije samo pitanje praktičnosti, već i krucijalno prijevozno sredstvo od fakulteta do udaljenog posla.
07:54 2 d 07.11.2026
Sa zagrebačkog fakulteta otkrivaju što će biti sa zatvorenom menzom: 'Nismo odustali'
S VEF-a kažu da zasad nije poznato tko će upravljati budućom menzom, odnosno hoće li ona djelovati u sklopu SCZG-a ili putem drugog pružatelja usluge.
07:15 3 d 06.11.2026
Iako su još prije turističke sezone Hrvatske autoceste (HAC) odgađale dogradnju trećeg traka obilaznice nakon odlaska turista, i ovo je kočilo radove.
16:47 2 h 09.11.2026
Zgrada sagrađena 1980-ih morat će zadovoljiti nove funkcionalne i sigurnosne zahtjeve, ulog je 12 milijuna eura.
16:43 2 h 09.11.2026
Mirovine su zadnjih 12 godina rasle 117 posto: Veće su za 77 eura nego lani
Mirovine u zadnjem desetljeću kontinuirano rastu, što je rezultat usklađivanja, ali i izmjena zakona. Sada imamo treći najveći rast od 2014. godine.
16:26 2 h 09.11.2026
Počinju prijave za dostavu obroka iz Centra za starije: Evo koliko će koštati ručak
Centar za starije u Medulinu pružat će i uslugu dostave obroka. Stariji mogu dobiti ručak svaki radni dan u tjednu ili samo neke dane, ovisno o želji.
16:23 2 h 09.11.2026