Studija riječkog sveučilišta: Studenti se teško nose s pandemijom, 13% ih razmišlja o samoubojstvu

Istraživači sa Sveučilišta u Rijeci proveli su studiju na 923 studenata. Rezultati su zabrinjavajući. Dobar dio studenata iskusilo je simptome depresije i anksioznosti, a njih čak oko 13 posto imalo je primisli o samoubojstvu, što je više od uobičajenog.

Ivanka Živčić-Bećirević, Sanja Smojver-Ažić, Tamara Martinac Dorčić i Gorana Birovljević s Filozofskog fakulteta u Rijeci provele su istraživanje čije je centralno pitanje bilo – kako se studenti nose s pandemijom? COVID-19 pandemija donijela je mnogo iznenadnih promjena u studentskom, akademskom i svakodnevnom životu na što su se studenti morali naviknuti dosta brzo. Velik broj sveučilišta diljem svijeta ističe da je pandemija imala negativne učinke na dobrobit studenata. To je znanstvenice potaklo da provedu ovo istraživanje i otkriju je li sličan fenomen zahvatio i naše studente.

Četiri uzroka stresa

Istraživanje se fokusiralo na izvore stresa koji su studenti iskusili tijekom lockdowna u proljeću ove godine, kao i na učinke koji je taj stres ostvario na psihološko i akademsko funkcioniranje studenata. Uzorak broji 923 studenata u dobi od 19 do 28 godina s raznih fakulteta pri Sveučilištu u Rijeci. Među ispitanicima je bilo 73 posto djevojaka i 27 posto mladića.

Rezultati studije su dosta zabrinjavajući. Istraživačice su identificirale četiri uzroka stresa. Posljedice izolacije predstavljaju daleko najjači izvor stres, zatim slijedi stres uzrokovan akademskim aspektom, onda mogućnost zaraze te naposljetku i stres koji proizlazi iz obiteljskog okruženja. Iz provedene se studije može zaključiti da su stres intenzivnije iskusile studentice nego studenti. Oni koji su mijenjali mjesto boravka zbog lockdowna su puno više stresa iskusili zbog obiteljskog faktora te posljedica izolacija, za razliku od onih studenata koji kontinuirano kroz studij žive s roditeljima i obitelji. Djevojke općenito i specifično svi studenti koji nisu mijenjali mjesto boravka imaju bolje funkcioniraju u smislu akademskih postignuća za vrijeme lockdowna.

Konteksta radi, 65,7 posto studenata zbog lockdowna je mijenjalo mjesto boravka, a njih 86,7 posto se vratilo kući u to isto vrijeme. Svi su rješavali “Stress Source Questionnaire”, “Academic Functioning Questionnaire” i “Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS-21)”.

Više depresije, 13 posto ih razmišljalo o samoubojstvu

Studenti na kojima je provedena ova studija imali su u prosjeku blago pojačane razine depresije, anksioznosti (tjeskobe) i stresa, dok je njih 19,6 posto iskusilo tešku depresiju, a njih 23,9 posto visoku razinu anksioznosti, odnosno tjeskobe. Čak 12,7 posto ispitanih studenata navode da su imali primisli o samoubojstvu što je, ističu istraživačice, više od uobičajenog.

Posljedice izolacije kao jedan od četiri izvora stresa najviše doprinosi razini depresije i anksioznosti kod studenata, kao i što ostavlja najjači negativni efekt na njihovo funkcioniranje unutar akademskog okruženja. Razine depresije i anksioznosti su, ističu istraživačice, također značajni negativni prediktori akademskog funkcioniranja studenata.

“Rezultati snažno naglašavaju važnost mentalnih problema kod studenata te potrebu omogućavanja institucionalne podrške, posebice za vrijeme ekstremnog stresa, kao i za studente koji su odselili od kuće. Jako je važno rano prepoznati prve znakove psiholoških problema, kao što su simptomi anksioznosti i depresije, kako bi pridonijeli boljem akademskom funkcioniranju studenata te prevenirali ozbiljnije i dugotrajnije probleme. Preventivne i proaktivne aktivnosti su jako bitne jer nalazimo da je 31,48 posto ispitanih studenata razmišljalo o potražni stručne pomoći za vrijeme lockdowna (od čega više onih s jačom depresijom), ali je samo 4,61 posto njih u konačnici tražilo pomoć za vrijeme lockdowna, čak i ako im je ona bila dostupna”, stoji u sažetku istraživanja.

Knjižicu koja sadrži ovaj, kao i sažetke drugih istraživanja provedenih pri Sveučilištu u Rijeci možete pregledati na ovoj poveznici.