Boras pisao studentima: 'Koristite se znanstvenim pristupom u promišljanju o pandemiji'

Rektor Sveučilišta u Zagrebu pismom se, povodom Dana Sveučilišta, obratio studentima i zaposlenicima. Profesor Damir Boras podsjetio je kako su i za vrijeme rata sveučilišne zgrade bile pune studenata, dok su sad, što zbog pandemije, a što zbog potresa, prazne ili poluprazne. Uvjeren je kako će se sveučilištarci već u ljetom semestru uspjeti vratiti ranijim načinima poučavanja i studiranja, a sve ih je pozvao i da se u promišljanju pandemije koriste znanstvenim pristupom.

Vjerojatno prvi puta u svojoj 350 godina dugoj povijesti, Sveučilište u Zagrebu svoj dan neće obilježiti velikom proslavom.

Naime, 3. studenoga 1671. Sabor Hrvatskoga Kraljevstva prihvatio je povelju ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. da tadašnja isusovačka Akademija dobije položaj sveučilišne ustanove. Taj datuma stoga zagrebačko sveučilište slavi kao svoj Dies Academicus. No, budući da je Leopoldova diploma izdana još 1669., Sveučilište tu godinu uzima kao godinu svoga utemeljenja.

Ove je godine, zbog epidemioloških razloga, proslava odgođena. Sveučilište je objavilo imena nagrađenih studenata i nastavnika, a objavljena je i virtualna izložba o povijesti naše najveće visokoobrazovne ustanove.

Usprkos neodržavanju proslave, rektor prof. dr. sc. Damir Boras studentima i zaposlenicima obratio se dirljivim pismom u kojem govori o teškim i manje teškim danima Sveučilišta, a dotaknuo se i aktualne pandemije.

Rektorovo pismo prenosimo u cijelosti:

Dragi studentice i studenti, cijenjeni zaposlenice i zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu

U ovoj 2020./2021. akademskoj godini malo je toga slično ranijim proslavama Dana Sveučilišta i počecima neke akademske godine unazad više od sedam desetljeća. Kada bismo se vratili četvrt stoljeća u prošlost, vidjeli bismo da je Grad Zagreb uglavnom bio pošteđen ratnih zbivanja tijekom Domovinskoga rata. Vjerujem da se svi možemo prisjetiti 7. listopada 1991. kada su raketirani Banski dvori. U razdoblju od srpnja do prosinca 1991. u Zagrebu su se odvijali oružani sukobi s JNA, a posljednji napad na Zagreb u Domovinskom ratu dogodio se u svibnju 1995. kad je kazetnim bombama, između ostaloga, pogođena Akademija dramskih umjetnosti. Mnogi su studenti, nastavnici i drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali u tom ratu, puno ih je ranjavano, dok su neki, nažalost, i poginuli. Međutim, Sveučilište u Zagrebu nije prestajalo s radom ni u tom vrlo teškom ratnom vremenu. Fakulteti i akademije bili su otvoreni, a dvorane, seminari, laboratoriji, kabineti, aule i hodnici sastavnica Sveučilišta u Zagrebu bili su puni studenata.

‘Potres je pogodio sveučilišnu zgradu i prije 140 godina’

U ožujku 2020. godine dvije su nepogode pogodile Sveučilište u Zagrebu. Zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa od 16. ožujka 2020. na Sveučilištu se odvijala nastava na daljinu što je tri mjeseca ostavilo prostore fakulteta i akademija bez studenata. Također je, 22. ožujka 2020. potres ozbiljno oštetio mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i sjedište Sveučilišta u Zagrebu, glavnu sveučilišnu zgradu, u kojoj je smješten i Pravni fakultet. Za usporedbu, u izvješću o zagrebačkom potresu prije 140 godina, davnoga 9. studenoga 1880. godine, akademik, pedagog, fizičar, prirodoslovac, popularizator znanosti i saborski zastupnik Josip Torbar napisao je: „Sveučilišna zgrada uzdrmana je silno u prvom i drugom katu; nutarnji zidovi popucali su mjestimice dijagonalno, najveće su pukotine u žljebah, te su se pojedini zidovi od glavnih odklonili.“

U ovogodišnjem potresu jako su oštećeni neki od najstarijih i najvećih fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu: Pravni fakultet, osnovan 1776. godine, Medicinski fakultet, osnovan 1917. godine te Akademija likovnih umjetnosti, osnovana 1907. godine. Ozbiljno su nastradale i neke druge zgrade Sveučilišta, poput Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, osnovanog 1874. godine, kao i zgrade Biološkog i Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, osnovanog također 1874. godine te Agronomskog i Šumarskog fakulteta koji su osnovani 1919. godine. Jednako tako jako su oštećeni i Ekonomski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Stomatološki fakultet, Veterinarski fakultet, i drugi. Nakon potresa, u aktivnostima procjene štete i planiranja sanacije na objektima Sveučilišta u Zagrebu posebno su se angažirali stručnjaci s Građevinskog, Geodetskog i Arhitektonskog fakulteta, na čemu im iskreno zahvaljujem. Obnova mnogih objekata Sveučilišta u Zagrebu je u tijeku, a za cjelovitu obnovu, koja će potrajati nekoliko godina, bit će nam neophodna pomoć Vlade Republike Hrvatske, kao i sredstva iz europskih fondova. Nadam se da će se radovi na obnovi infrastrukture Sveučilišta znatnije intenzivirati već u ovoj, 2020./2021. akademskoj godini.

Nastavnici i suradnici dodatno su opterećeni

Nedavno objavljena anketa Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazala je da su nakon prijelaza na nastavu na daljinu 16. ožujka 2020. godine nastavnici i suradnici Sveučilišta bili u velikoj mjeri dodatno opterećeni nastavnim obvezama – zato zahvaljujem svima koji su uspješno odgovorili izazovima tog zahtjevnog načina poučavanja. Obogaćeni iskustvom izvođenja nastave iz prethodoga semestra, u ovom semestru, iako s pogoršanom općom epidemiološkom situacijom, odlučili smo što je moguće više i dulje održavati nastavu uživo, ali u kombinaciji s nastavom na daljinu samo za one koji su bili u kontaktu s oboljelima, odnosno koji imaju potencijalne simptome ili boluju od bolesti COVID-19 i to kroz vrijeme propisano rješenjem nadležne epidemiološke službe. Savjetima i rješavanju nedoumica u kojima se svakodnevno nalaze sastavnice, pogotovo one koje nisu u biomedicinskoj grupaciji, pomaže i naš novoosnovani Ured za zaštitu zdravlja studenata, po mnogočemu jedinstven u odnosu na ostala javna visoka učilišta.

Načelo Sveučilišta u Bologni, osnovanog davne 1088. godine, bilo je universitas magistrorum et scholarium, zajednica nastavnika i studenata. Mnoga sveučilišta iz tog vremena djelovala su poput njihovih cehova, ali s privilegijama i pod patronatom ili zaštitom vladara. U ovim pandemijskim uvjetima, s porastom broja oboljelih te otežanim uvjetima poučavanja, ističem važnost ponovnog saveza nastavnika i studenata, ali u obliku odgovornosti za uspješnost u stjecanju znanja, vještina i kompetencija, čemu je sveučilište ponajprije namijenjeno. Međutim, samo zalaganje i odgovornost nastavnika ne može biti dovoljna. Potrebna je i odgovornost studenata da iskoriste ono što im nastavnici svojim poučavanjem, uživo ili na daljinu, čine dostupnim, kao i razumijevanje otežane uloge nastavnika i suradnika u pandemijskim uvjetima te savjesno i etično akademsko ponašanje, posebno u online provjerama znanja. Naime, znanje koje stječu u uvjetima epidemioloških mjera i hibridne nastave namijenjeno je ponajprije njihovom osobnom rastu i razvoju, stjecanju kompetencija za bolju zapošljivost kao i realizaciji poslovnih i društvenih obveza. Ponovo ističem da studenti ne bi trebali težiti napredovanju studirajući uz uporabu različitih prečica ili “snalaženjem” u pristupanju ispitnim obvezama.

‘Neki će od nas biti junaci’

Vjerujem da u ovom trenutku gotovo svatko od nas osobno poznaje barem jednu osobu koja je u samoizolaciji, oboljela od SARS-CoV-2 virusa, ili ga je preboljela. A jednako su tako neki od studenata, nastavnika i zaposlenika i sami bili u samoizolaciji ili su oboljeli. Očito je za sve nas na Sveučilištu u Zagrebu vrijeme velikih izazova i dalje pred nama. U razdoblju koje je pred nama neki će od nas biti junaci, poput liječnika s našeg Medicinskog fakulteta i studenata volontera koji se bore s pandemijom, nastojeći ujedno sačuvati integritet zdravstvenog sustava. Drugi će uspijevati publicirati znanstvene radove unatoč povećanim nastavnim obvezama i otežanim uvjetima istraživanja zbog epidemioloških mjera i zatvaranja granica. Međutim, svi ćemo mi u ovim novim uvjetima sve većih zdravstvenih i pedagoških izazova učiniti što god možemo da se uspješno nastavi i završi ova 2020./2021. akademska godina.

Prije dvanaest mjeseci, 350. godišnjicu Sveučilišta u Zagrebu proslavili smo u dvorani Vatroslav Lisinski uz najviše uzvanike. Međutim, ovaj Dan Sveučilišta, naš Dies Academicus, 3. studenoga 2020. godine, Sveučilište u Zagrebu će zbog posljedica pandemije i epidemioloških preporuka provesti bez ceremonije, bez proslave u Auli Sveučilišta ili u Hrvatskom narodnom kazalištu, bez predstavnika studenata i drugih hrvatskih sveučilišta, a i bez predstavnika javne vlasti i drugih uzvanika.

Vjerujem da ćemo se kao društvo u mjesecima koji su pred nama uspješno oduprijeti pandemiji, te da ćemo se na našem Sveučilištu, već tijekom ljetnog semestra ove, 2020./2021. akademske godine, uspjeti vratiti ranijim načinima poučavanja i studiranja. Vjerujem da ćemo vratiti naše živote u stanje bez današnjih rizika, strepnji i neizvjesnosti. Vjerujem da ćemo iz ovih izazovnih vremena izaći iskusniji i kompetentniji za korištenje internetskih tehnologija u obrazovanju. Vjerujem da će se svi zaposlenici Sveučilišta istaknuti i u ovoj novoj zajedničkoj borbi za znanje, za znanost i za zdravlje. Vjerujem i to da će naši studenti na kraju ove 2020./2021. akademske godine biti puno pripremljeniji za intenzivno korištenje informacijskih tehnologija u cjeloživotnom obrazovanju i poslovanju nakon završetka studija.

‘Čuvajte se i ustrajte u odgovornosti!’

Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2018. godini izdvajanje za istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj u odnosnu na prethodnu godinu povećalo se za 17% te dostiglo 0,97% BDP-a. U 2019. godini taj je rast bio malo manji te se ulaganja u istraživanje i razvoj sada kreću oko 1% BDP-a. Dobro je što Vlada Republike Hrvatske, unatoč ekonomskim posljedicama pandemije, u nedavnom rebalansu proračuna nije smanjivala ulaganja u znanost i obrazovanje. Posebno bih naglasio da je Sveučilište u Zagrebu u 2018. i 2019. godini na prestižnoj Šangajskoj listi brojnih svjetskih sveučilišta, ostvarilo rang između 401. i 500. mjesta te je tako opravdalo veća ulaganja u istraživanje i razvoj. Nadam da će i u uvjetima pandemije i dodatnih napora vezanih uz obrazovanje na daljinu naši istraživači i znanstvenici uspjeti naći vremena za publiciranje u prestižnim znanstvenim časopisima. Kao poticaj spomenuo bih da su u 2019. godini istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu ostvarili rekordan ukupan godišnji broj od 7 publikacija u časopisima Nature i Science. Budući da je objavljivanje znanstvenih radova u tim časopisima važno za rang na Šangajskoj listi, vjerujem da ćemo i u 2021. godini ostvariti jednako dobar rang, najbolji od svih sveučilišta u Hrvatskoj. Čestitam istraživačima i znanstvenicima koji su objavili radove u časopisima Nature i Science, te smatram da nam trebaju biti inspiracija i vodilja u ovoj 2020./2021. akademskoj godini.

Dragi studentice i studenti, nastavnici i suradnici, istraživači i znanstvenici te drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, čestitam vam i ovogodišnji Dan Sveučilišta u Zagrebu, naš Dies Academicus. Čuvajte se i ustrajte u odgovornosti prema sebi i drugima! Koristite se znanstvenim pristupom u promišljanju o ovoj pandemiji s kojom valja živjeti, kao i u izboru načina na koji ćete joj se suprotstaviti. Poučavajte i učite savjesno i predano. I ostanite zdravi! Vama i vašim obiteljima želim da sretno prebrodite ovo izazovno razdoblje i iz svega izađete iskusniji, jači, bolji i sposobniji!

Vaš Rektor

Prof. dr. sc. Damir Boras