'Mi vama kvote, vi nama mir da radimo što želimo': Na fakultetima ostalo skoro 10.000 praznih mjesta

Prošle godine imali smo više od 11.000 nepopunjenih mjesta na fakultetima, a ove godine taj broj iznosi gotovo 10.000. Upisne kvote ostaju iste, a budućih je studenata sve manje. Nelogična je, no surova realnost visokog obrazovanja u Hrvatskoj, gdje visoka učilišta svoje politike ne donose na temelju strategija, demografske situacije i potreba tržišta, već se vode kriterijima koji javnosti nisu razumljivi ni dostupni. Razgovaramo s Borisom Jokićem, znasntvenikom s Instituta za društvena istraživanja koji se ovim, ali i brojnim drugim fenomenima u hrvatskom obrazovnom sustavu detaljno bavio.

Ove je godine na fakultetima, nakon dva upisna roka – ljetnog i jesenskog – i dalje ostalo 9.833 prazna mjesta. Prošle godina ta je brojka iznosila još većih 11.341. Upisne kvote na javnim učilištima ostaju iste ili se čak povećavaju. Neovisno o potrebama tržišta rada, padu broja maturanata, demografskoj slici. Bez ikakvog plana i strategije.

Zbog čega je došlo do povećanja kvota?

Razgovaramo s Borisom Jokićem, višim znanstvenim suradnikom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Cijelu se svoju znanstvenu karijeru bavi obrazovnim znanostima, a bio je i voditelj eskpertne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Pitanje visokog obrazovanja posebno se zabavio u publikaciji ‘Postani student u Hrvatskoj’ koju je objavio u koautorstvu sa Zrinkom Ristić Dedić. Tu su se, među ostalim bavili i trendom povećavanja upisnih kvota na visokim učilištima u Hrvatskoj. Za srednja.hr pojašnjava nam kako je i kada došlo do trenda povećavanja upisnih mjesta.

– Naše analize povećanja broja upisnih mjesta na studijskim programima od ak.god, 1997./98. ukazuju da je do najvećeg povećanja došlo sredinom 2000-ih s maksimumom u ak. god. 2008./09. nakon čega je uslijedilo smanjenje. Do povećanja je došlo u studijskim programima većine znanstvenih polja s time da je ono bilo najveće u slučaju polja ekonomija, kaže nam Jokić.

Zanimalo nas je naravno, i što je glavni uzrok tome povećanju. Radi li se o nekom strateškom cilju Hrvatske, kretnjama na tržištu, globalnim pokretima koji su zahvatili i nas – ili je nešto četvrto posrijedi. Iako se, kaže, povećanje kvota može identificirati i u strateškom određenju Hrvatske k povećanju broja visokoobrazovanih građana, ti su, napose legitimni ciljevi, ipak kompromitirani.

– Uzroci se nalaze u strateškom određenju RH k povećanju broja visokoobrazovanih građana te povećanim aspiracijama mladih ljudi k stjecanju visokoškolskih aspiracija. Ovi su legitimni društveni i osobni ciljevi izrazito kompromitirani izvedbom tog povećanja koja nije bila vođena strateškim određenjem razvoja društva i njegovog ljudskog potencijala već gotovo isključivo financijskim i osobnim interesima dijela akademske zajednice. Trend se nastavlja iz istih razloga, a omogućuje ga, za Hrvatsku ugrožavajući, klijentelizam dijela akademske zajednice i izvršne politike pod krilaticom „mi vama kvote, vi nama mir da radimo što želimo“, tvrdi naš sugovornik.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba presjeći

Upisne kvote bi prvenstveno, kaže Jokić, trebale uzimati u obzir demografsku situaciju i projekcije. Tu, naravno, treba voditi brige i o tržištu rada, no to je samo jedan od bitnih aspekata prilikom donošenja politike o upisnim mjestima.

– Trebale bi se voditi onime što se rijetko kada spominje, a to je kvaliteta obrazovnog iskustva studenta. Argument potreba tržišta rada samo je jedan od važnih, a drugi uključuju strateško određenje smjera Hrvatske te poštivanje osobnih aspiracija mladih ljudi, smatra Jokić.

Situacija je trenutno takva da sveučilišta povećavaju kvote i to prolazi. Tek mjestimično nailazimo na iskre na relaciji akademska zajednica – politika, no uglavnom se nitko ne bavi time je li upisne kvote odgovaraju ikakvim planovima, projekcijama i potrebama tržišta. Što se tiče javnih visokih učilišta i njihovih politika kvota, smatra naš sugovornik, tu bi se trebalo umiješati resorno Ministarstvo.

– Za javna visoka učilišta isključivo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kao obrazovna vlast, ono je odgovorno za financiranje visokoškolskih ustanova i moraju utjecati na njihove upisne politike. Svojim agencijama u obrazovanja država mora jamčiti mladim ljudima, ali i visokoškolskim kolegama, preduvjete za kvalitetno studiranje. Sve drugo je interesna igra određenih krugova koja nema puno veze s idealom visokog obrazovanja niti njegovom izvedbom u razvijenim zemljama, zaključuje Jokić.

Imamo i vijeće koje daje preporuke o upisnim kvotama

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala “procjenjuje, vrednuje i usklađuje javne politike”, “daje preporuke o planiranju i razvoju ljudskih potencijala te ministru nadležnom za obrazovanje i znanost daje mišljenje o preporukama sektorskih vijeća o upisnoj politici, upisnim kvotama i financiranju kvalifikacija iz javnih izvora”. Drugim riječima, u Hrvatskoj postoji tijelo koje resornom ministru podnosi izvješće o, među ostalim, i upisnim kvotama te prijedlozima za financiranje studija. Jedan takav dokument izdali su prije 5 godina.

– Preporučuje se zadržati ukupnu upisnu kvotu studenata u studijskim programima u Republici Hrvatskoj uz preraspodjele sukladno „Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja“ Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Potrebno je povećavati upisne kvote u području prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike, tzv. STEM2 području i smanjiti upisne kvote u društvenim znanostima s iznimkom određenih kvalifikacija u društvenom i humanističkom području svrstanima u deficitarna zanimanja. Ova preporuka predlaže se provesti mjerama definiranja iznosa pune subvencije participacije za troškove studija redovitih studenata, odnosno programskim ugovorima između visokih učilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, stoji u dijelu tog dokumenta.

Dalje preporučuju resornom Ministarstvu da revidira relevantne dokumente tako da u njima navede kriterije ekonomske opravdanosti pokretanja i održavanja studijskih programa koji se financiraju iz javnih sredstava. Cijeli dokument možete pogledati ovdje.