Ovako izgleda kad Borasov prorektor novinaru drži lekciju: 'Ako ne obradiš te dekane, molim te da mi se više ne javljaš'

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu opet se nešto čudno događa. Tako nam kažu asistenti koji su nedavno pozvani na sastanak u povodu izbora svojih predstavnika u Fakultetsko vijeće. Ono što ih je pritom začudilo je promjena procedure. Kako nam pričaju, do sada su svi asistenti, i oni zaposleni direktno preko Ministarstva obrazovanja, i oni zaposleni preko projekta, mogli birati svoje predstavnike u Vijeće. Sada to pravo neće imati asistenti na projektima. Pitali smo privremenog dekana i prorektora Miljenka Šimpragu da nam objasni zašto se procedura mijenja. Rekao nam je da su izbori u skladu s mišljenjem pravnih službi te nam usput održao lekciju o novinarstvu i pristranosti.

Suradnici i nastavnici s Filozofskog fakulteta sutra bi trebali birati svoje predstavnike u Fakultetskom vijeću. Radi se o inače uobičajenoj proceduri, no ove godine, pričaju nam, došlo je do nekih promjena u izboru asistenata i postdoktoranada u to tijelo.

Pravo glasa nemaju asistenti na projektima

Asistenti, viši asistenti i poslijedoktorandi mogu na barem dva načina biti zaposleni na nekom fakultetu. Ili dobiju pripadajući koeficijent odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja, ili su zaposleni na određeno vrijeme za potrebe nekog projekta. Ovi potonji su, recimo, asistenti koji se zapošljavaju na projektima Hrvatske zaklade za znanost. Upravo su se našli u dosta zanimljivoj situaciji. Naime, neće moći birati svoje predstavnike u Fakultetskom vijeću. Tako im je rečeno u pozivu na sastanak koji potpisuje privremeni dekan Miljenko Šimpraga.

– Asistent ili poslijedoktorand, zaposlen na projektu, nema pravo glasa na izborima za članove Fakultetskog vijeća iz reda zaposlenika Filozofskog fakulteta izabranih u suradnička i nastavna zvanja, jer nije zaposlenik Filozofskog fakulteta na ustrojbenim jedinicama koje se bave znanstvenim, nastavnim i stručnim radom (čl. 10 Statuta) već je zaposlenik na projektu, stoji u završnom dijelu poziva koji možete pročitati ovdje.

Kako nam priča nekoliko upućenih asistenata s Filozofskog fakulteta, ne vide zašto je to slučaj ove godine. Prijašnjih je godina, tvrde, procedura bila takva da su svi asistenti, bili oni zaposleni na projektu ili preko koeficijenata, imali pravo u Vijeće birati svoje predstavnike. Osim toga, naglašavaju da asistenti zaposleni na projektima trenutno sudjeluju u radu vijeća odsjeka, kao što su do sada sudjelovali i u Fakultetskom vijeću, pa im nije jasno zašto sada ne bi birali svoje predstavnike i u to tijelo.

– Asistenti zaposleni na projektima već su birali svoje predstavnike u Fakultetsko vijeće i bili su birani. Ako to sada odjednom ne mogu, jesu li onda upitne i sve odluke koje su donosili ti asistenti kao članovi Vijeća u prošlosti, pita se jedan od asistenata koji je želio ostati anoniman.

Osim toga, kaže nam, izrazito čudno mu je što se kandidature uopće moraju podnijeti prije kandidacijskog sastanka, što također stoji u Šimpraginom pozivu.

Šimpraga kaže da je sve ok i drži nam lekciju o pristranosti

U vezi ove situacije kontaktirali smo privremenog dekana Šimpragu te ga upitali zašto je došlo do promjene procedure izbora. On nam je u mailu rekao kako je izborni proces u skladu s mišljenjima pravnih službi te kako tu zapravo nema nikakvih objektivnih problema.nj

– Izbori su formalno pravno u redu i u skladu sa mišljenjem pravnih službi Filozofskog fakulteta i Sveučilišta. Od toga na Fakultetu i u javnosti prave problem oni kojima uvođenje reda na Filozofskom fakultetu iz nekog razloga smeta, napisao nam je Šimpraga.

Tu je priliku iskoristio i da nam održi i kratku lekciju o pristranosti te nas uputi na to čime bi se zapravo trebali baviti.

– Da li si se pozabavio dekanima na koje sam ukazao u prošlom emailu. Napomenuo sam tada da bi to trebao napraviti ako želiš objektivno izvještavati o toj temi i da nakon toga možemo nastaviti surađivati. Ako to ne napraviš to bi značilo da si pristran i da nisi dobronamjeran, a ja sa takvima ne bih surađivao. Zato ako ne obradiš te dekane, molim te da mi se više ne javljaš, napisao nam je u svom odgovoru.

Dekani, na koje je “ukazao u prošlom emailu”, odnose se na čelnike šest sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji su se opetovano usprotivili rektoru Damiru Borasu, odnosno online načinu održavanja sjednica Senata. Privremeni dekan već nas je u jednom navratu zatražio da se pozabavimo načinom na koji revoltirani dekani održavaju sjednice na svojim fakultetima, a ovoga nas je puta odlučio na to podsjetiti. Razlog iz kojeg smo medijski popratili  sjednice Senata, ali ne i fakultetskih vijeća šest fakulteta – veoma je jednostavna.  Članovi Senata otvoreno su se i javno pobunili protiv mailom održavanih sjednica, kao i pojedinih odluka koje su donesene bez klasične rasprave. Članovi vijeća fakulteta s kojih dolazi šest revoltiranih dekana nam se nisu obratili ni s kakvim primjedbama. Kada se, i ako nam se jave s primjedbama – rado ćemo i to popratiti.