Faks Priča o studiju demografije i iseljeništva baš je neslavna. Ne popunjavaju se kvote, upisuju se lošiji učenici

Priča o studiju demografije i iseljeništva baš je neslavna. Ne popunjavaju se kvote, upisuju se lošiji učenici

Duje Kovačević

04. listopad 2020.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Prijeko potreban, bitan, važan. Neki su to od epiteta koje smo u javnosti mogli čuti o novom studiju demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima. Godinu dana nakon osnivanja, ne mogu se baš pohvaliti rezultatima. Ove godine nisu uspjeli popuniti upisnu kvotu, a iznimno mali broj studenata taj je studij stavilo za svoj prvi odabir. Indikativno je i da polje demografije, u kojem se izvodi isključivo ovaj spomenuti studij, nalazi se na predzadnjem mjestu po općem prosjeku učenika koji ga upisuju.

Stjepan Šterc, hrvatski demograf i predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima
Foto: Screenshot N1 | srednja.hr

Demografija i hrvatsko iseljeništvo. Naziv je to tek godinu dana starog integriranog programa na Hrvatskim studijima. U jeku transformacije te institucije i povratku originalnoj misiji i viziji, ovaj je studij dugo najavljivan i hvaljen. U njega su se, takoreći, polagale velike nade.

Nada je umrla posljednja

No, godinu dana nakon, kada imamo prve potpune brojčane podatke o upisima na taj studijski program, bez sumnje možemo reći – nije se baš proslavio. Ukupna upisna kvota za redovne studente koji se upisuju putem sustava državne mature u ovoj akademskoj godini (2020./2021.), za studij demografije i iseljeništva iznosila je 52. Na ljetnom roku, pravo upisa ostvarilo je tek 37 studenata, a tek njih četrnaestoro studij je stavilo kao svoj prvi izbor.

Izdvojeni članak

Povratak u 19. stoljeće: Studenti Hrvatskih studija mjesecima nemaju internet na faksu

Kako se te, dosta niske kvote nisu uspjele popuniti, Hrvatski studiji organizirali su i jesenski upisni rok. Ukupna je kvota za demografiju i iseljeništvo tada iznosila 17, a tek 6 studenata ostvarilo je pravo upisa. Šestero je tek studenata taj studij najesen odabralo kao svoj prvi izbor. Kada pogeldamo ukupno dva upisna roka, preko sustava državne mature na studij demografije i hrvatskog iseljeništva ukupno se moglo upisati 43 studenta. To znači da je barem devet upisnih mjesta ostalo slobodno, odnosno da ih u dva upisna roka nisu uspjeli popuniti.

Postoji još jedan podatak koji dosta govori o poželjnosti navedenog programa među maturantima, odnosno kandidatima za upis prve godine studija. Radi se o omjeru broja onih koji su demografiju i iseljeništvu izabralo kao prvi studij i ukupne upisne kvote za taj studij. Ove je godine taj omjer na ljetnom roku iznosio 0,27, a na jesenskom 0,35.

Upisuju se lošiji učenici

Osim navedenih podataka o poželjnosti studija, imamo i podatke o općem prosjeku učenika koji upisuju pojedine studije. Drugim riječima, iz tih podataka možemo vidjeti kakvi su učenici upisivali studije u kojim znanstvenim poljima. Na tom popisu prednjače farmacija i temeljne medicinske znanosti s dosta visokim prosjekom od 4,76, odnosno 4,74.

U polju demografije se, u Hrvatskoj, kako nam je potvrdila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, izvodi samo jedan studij. Radi se o studiju demografije i hrvatskog iseljeništva pri Hrvatskim studijima. Polje demografije, u kojemu djeluje samo taj studij, po općem prosjeku učenika koji ga upisuju nalazi se na predzadnjem mjestu. Studije u polju demografije, naime, upisuju učenici čiji opći prosjek iznosi tek 3,63.

Svi podaci koji spominjemo u ovom tekstu odnose se na ovu akademsku godinu, a pribavljeni su od Agencije. U vezi s njima kontaktirali smo i predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Stjepana Šterca. Međutim, do zaključenja ovog teksta od njega nismo dobili odgovor.