Priča o studiju demografije i iseljeništva baš je neslavna. Ne popunjavaju se kvote, upisuju se lošiji učenici

Prijeko potreban, bitan, važan. Neki su to od epiteta koje smo u javnosti mogli čuti o novom studiju demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima. Godinu dana nakon osnivanja, ne mogu se baš pohvaliti rezultatima. Ove godine nisu uspjeli popuniti upisnu kvotu, a iznimno mali broj studenata taj je studij stavilo za svoj prvi odabir. Indikativno je i da polje demografije, u kojem se izvodi isključivo ovaj spomenuti studij, nalazi se na predzadnjem mjestu po općem prosjeku učenika koji ga upisuju.

Demografija i hrvatsko iseljeništvo. Naziv je to tek godinu dana starog integriranog programa na Hrvatskim studijima. U jeku transformacije te institucije i povratku originalnoj misiji i viziji, ovaj je studij dugo najavljivan i hvaljen. U njega su se, takoreći, polagale velike nade.

Nada je umrla posljednja

No, godinu dana nakon, kada imamo prve potpune brojčane podatke o upisima na taj studijski program, bez sumnje možemo reći – nije se baš proslavio. Ukupna upisna kvota za redovne studente koji se upisuju putem sustava državne mature u ovoj akademskoj godini (2020./2021.), za studij demografije i iseljeništva iznosila je 52. Na ljetnom roku, pravo upisa ostvarilo je tek 37 studenata, a tek njih četrnaestoro studij je stavilo kao svoj prvi izbor.

Kako se te, dosta niske kvote nisu uspjele popuniti, Hrvatski studiji organizirali su i jesenski upisni rok. Ukupna je kvota za demografiju i iseljeništvo tada iznosila 17, a tek 6 studenata ostvarilo je pravo upisa. Šestero je tek studenata taj studij najesen odabralo kao svoj prvi izbor. Kada pogeldamo ukupno dva upisna roka, preko sustava državne mature na studij demografije i hrvatskog iseljeništva ukupno se moglo upisati 43 studenta. To znači da je barem devet upisnih mjesta ostalo slobodno, odnosno da ih u dva upisna roka nisu uspjeli popuniti.

Postoji još jedan podatak koji dosta govori o poželjnosti navedenog programa među maturantima, odnosno kandidatima za upis prve godine studija. Radi se o omjeru broja onih koji su demografiju i iseljeništvu izabralo kao prvi studij i ukupne upisne kvote za taj studij. Ove je godine taj omjer na ljetnom roku iznosio 0,27, a na jesenskom 0,35.

Upisuju se lošiji učenici

Osim navedenih podataka o poželjnosti studija, imamo i podatke o općem prosjeku učenika koji upisuju pojedine studije. Drugim riječima, iz tih podataka možemo vidjeti kakvi su učenici upisivali studije u kojim znanstvenim poljima. Na tom popisu prednjače farmacija i temeljne medicinske znanosti s dosta visokim prosjekom od 4,76, odnosno 4,74.

U polju demografije se, u Hrvatskoj, kako nam je potvrdila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, izvodi samo jedan studij. Radi se o studiju demografije i hrvatskog iseljeništva pri Hrvatskim studijima. Polje demografije, u kojemu djeluje samo taj studij, po općem prosjeku učenika koji ga upisuju nalazi se na predzadnjem mjestu. Studije u polju demografije, naime, upisuju učenici čiji opći prosjek iznosi tek 3,63.

Svi podaci koji spominjemo u ovom tekstu odnose se na ovu akademsku godinu, a pribavljeni su od Agencije. U vezi s njima kontaktirali smo i predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Stjepana Šterca. Međutim, do zaključenja ovog teksta od njega nismo dobili odgovor.