Veliko istraživanje ‘raskrinkalo’ online nastavu na fakultetima: Evo kako su je ocijenili studenti

Polovina studenata smatra kako je kvaliteta online nastave znatno lošija u odnosu na nastavu prije karantene, a istodobno, bili su opterećeniji nego u klasičnoj nastavi. Posebice zabrinjava i podatak kako polovina studenata kaže da su se tijekom nastave na daljinu osjećaji tjeskobe ili depresivnosti javljali nego prije karantene. Sve ovo nalazi su opsežnog istraživanja o online nastavi na fakultetima koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

Osim škola, epidemija koronavirusa proljetos je zatvorila i fakultete, zbog čega se nastava odvijala na daljinu. Kako je epidemiološka situacija slična kao u ožujku, fakulteti moraju provoditi posebne mjere s ciljem sprječavanja širenja zaraze među studentima i zaposlenicima. Budući da značajan broj visokoškolskih ustanova nema prostorne mogućnosti, dio nastave i ove se jeseni odvija online, a baš uoči početka nove akademske godine, Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je rezultate velikog istraživanja o nastavi na fakultetima za vrijeme epidemije COVID-19.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) predstavila je rezultate istraživanja ‘Izazovi u visokom obrazovanju za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 i socijalne izolacije: iskustva i potrebe djelatnika visokih učilišta i studenata’.

Polovina studenata smatra da je nastava bila lošija nego inače

– Istraživanje je provedeno s ciljem boljeg razumijevanja utjecaja izvanrednih okolnosti poput pandemije i socijalne izolacije na iskustvo studiranja i poučavanja. Podatci su prikupljeni tijekom lipnja i srpnja 2020. godine pomoću elektroničkog upitnika, a sudjelovali su studenti i djelatnici visokih učilišta iz čitave Hrvatske, priopćeno je iz AZVO-a.

Ispitivalo se nekoliko segmenata online nastave: tehnološki uvjeti, kvaliteta izvedbe, kvaliteta podrške studentima, ocjenjivanje, opterećenje studenata i socijalno-psihološki aspekti poučavanja u online okruženju

Rezultati istraživanja pokazali su kako čak polovina studenata (50%) smatra da je kvaliteta izvedbe online poučavanja kroz predavanja puno lošija i lošija nego prije karantene. Istodobno, 38% djelatnika visokih učilišta kvalitetu procjenjuje jednakom kao prije karantene. Očekivano, većina studenata (57%)  i većina djelatnika VU-a (54%) smatra kako je kvaliteta izvedbe online poučavanja kroz praktičnu i terensku nastavu puno lošija i lošija nego prije karantene.

Kada je riječ o ocjenjivanju, 34 % studenata odgovorilo je kako je ono u manjoj mjeri pokazalo uspješno savladavanje gradiva tijekom studiranja u virtualnom okruženju. S druge strane, 46 % djelatnika VU-a pak smatra da su ishodi učenja ostvareni u jednakoj mjeri kao i prije.

Studenti su bili opterećeniji i depresivniji

I dok su razinom svojih digitalnih kompetencija zadovoljni i nastavnici i studenti, zabrinjava podatak da 42 % studenata kao i 44 % djelatnika VU-a smatra kako je mogućnost interakcije nastavnika sa studentima u virtualnom okruženju puno lošija i lošija nego prije karantene.

Nešto više od polovine studenata koji su sudjelovali u istraživanju (56 %) smatra da je opterećenje studenata u online okruženju tijekom izvanrednih okolnosti bilo veće nego prije karantene, dok 38 % djelatnika VU-a smatra da su studenti bili opterećeni u istoj mjeri kao i u prethodnom razdoblju. Istodobno, nastavnici na fakultetima uglavnom ističu kako je njihovo opterećenje nastavom bilo veće nego prije karantene (46%).

Istraživanje je pokazalo i da 36% studenata smatra da je kvaliteta pružene podrške studentima ista kao prije karantene, ali i da polovina studenata ne zna za mogućnost korištenja psihološkog savjetovanja studenata unutar matičnog visokog učilišta.

U istom kontekstu, polovina studenata kaže da su se tijekom nastave na daljinu osjećaji tjeskobe ili depresivnosti javljali nego prije karantene, isto kao i većina djelatnika visokih učilišta.

– Iskazane potrebe studenata i djelatnika visokih učilišta odnose se na stabilnu internetsku povezanost, primjerenu računalnu i dodatnu opremu, osiguravanje pristupa elektroničkoj literaturi, bolju organizaciju online ispita i prevenciju neetičnog ponašanja, mogućnost provedbe dijela nastave (posebno praktičnog dijela, laboratorijskih vježbi i sl.) uživo, vrednovanje povećanog nastavničkog opterećenja, izradu ujednačenih uputa za izvođenje online nastave, usluge psihološkog savjetovanja, dodatnu izobrazba nastavnika u postojećim oblicima online komunikacije, preispitivanje učinaka nastave na daljinu na studente i dr., priopćeno je iz AZVO-a, a čitave rezultate istraživanja možete vidjeti u dokumentu ispod.