Koliko stvarno vrijede diplome u Hrvatskoj?

Na koji način procijeniti vrijednost diplome? Možemo li to odrediti preko truda i novca uloženog u studiranje? Svakako, ali prava vrijednost se očituje u plaćenom poslu koji stječete diplomom. Već duži niz godina u Republici Hrvatskoj sektor s najvišim plaćama ili jedan od tri najbolje plaćena sektora, je „Rudarstvo i vađenje“. Postavlja se pitanje kako je ta struka popularna po primanjima, ali slabo poznata?

Na što vas asociraju pojmovi rudarstvo i rudnik? Većina ljudi prvo pomisli na ugljenokope, jamski rad u kojem ljudi zacrnjeni ugljenom prašinom i obliveni znojem na velikoj dubini kopaju i vade ugljen radeći krampom i lopatom. Kao i u svim drugim aspektima gospodarstva i u rudarstvu su se stvari mijenjale kroz godine.

Tako se jamski rad sve više i u svijetu zamjenjuje površinskim načinom eksploatacije, uvedeno je strojno dobivanje mineralne sirovine, veliki dio radilišta je moderniziran pa i robotiziran, a eksploatacija se u skoroj budućnosti planira, dijelom, sa Zemlje prebaciti i na druge planete i asteroidni pojas.

I gdje se, u svemu tome, nalazi Hrvatska? Imamo li mi rudnike ili su oni u Hrvatskoj postali stvar prošlosti?

„Rudarima i bez rudnika najveće plaće u Hrvatskoj“

Kad na portalu ili u novinama pročitate naslov „Rudarima i bez rudnika najveće plaće u Hrvatskoj“ zapitate se… Vojko V bi vjerojatno pitao: „Kako to…?“ Jednostavno, problem je u nazivlju. U Republici Hrvatskoj postoji 668 eksploatacijskih polja na kojima se, u podzemnoj i površinskoj eksploataciji, vade mineralne sirovine, metalne, nemetalne i energetske. Taj moderan naziv „eksploatacijsko polje“ zamijenio je u hrvatskoj regulativi puno jednostavniji – rudnik.

Prema podacima iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, ukupan broj eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj je 668, uključujući 60 eksploatacijskih polja ugljikovodika i 5 eksploatacijskih polja geotermalne vode. Od ukupnog broja najveći broj je odobrenih eksploatacijskih polja tehničko građevnog kamena (274), arhitektonsko-građevnog kamena (118) i građevnog pijeska i šljunka (94).

Rudarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj obavlja preko 350 trgovačkih društava i obrtnika s registriranih oko 8.500 zaposlenih. No, ukoliko tome pribrojimo i gospodarske subjekte koji se bave preradom mineralnih sirovina (cement, vapno, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla, keramika itd.) možemo zaključiti da se eksploatacijom i preradom mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj bavi preko 500 trgovačkih društava i obrtnika s preko 17.000 zaposlenih. U navedene brojke nisu uključena trgovačka društva i obrtnici koji se bave transportom mineralnih sirovina, što također nije beznačajna gospodarska djelatnost.

Ocjenjujući značaj rudarstva i njegov doprinos ukupnoj gospodarskoj djelatnosti Hrvatske mora se prihvatiti činjenica da je rudarstvo gospodarska grana u Hrvatskoj koja stvara nove vrijednosti, te potiče i podržava rad čitavog niza drugih proizvodnih gospodarskih grana (energetika, graditeljstvo, prerađivačka industrija…). Pojednostavljeno, sve što nije uzgojeno dobiva se rudarenjem i preradom mineralnih sirovina.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio rudarstva u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske višestruko premašuje udio npr. ribarstva, proizvodnje tekstila, duhana, celuloze, papira i proizvoda od papira, a premašuje i udio gospodarskih grana kao što su proizvodnja strojeva, proizvodnja namještaja, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, proizvodnja RTV i komunikacijskih uređaja.

Najviše plaće u Hrvatskoj u sektoru „Rudarstvo i vađenje“

Prema najnovijim obrađenim godišnjim podacima dostupnim na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku, prosječne mjesečne plaće za visoku stručnu spremu, po djelatnostima, bile su najveće u sektoru Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te sektoru Rudarstvo i vađenje.

Taj trend se održava već desetljećima, s time da je sektor Rudarstvo često i najplaćenija struka u državi. Taj trend nije strogo vezan samo uz Hrvatsku, tako da je isti sektor i u svijetu redovito u vrhu tablica najviših prosječnih plaća.

Ženama više plaće samo u rudarstvu i građevinarstvu

Prema važećim podacima DZS-a, vidljivo je kako žene, u prosjeku, primaju niže plaće od muškaraca. Primjera radi, u 2016. godini prema prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plaći najveća razlika između plaća žena i muškaraca bila u sektoru Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u kojoj je bruto plaća muškaraca iznosila u prosjeku 14.898 kn odnosno 9.639 kn neto, a bruto plaća žena u prosjeku 11.124 kn odnosno 7.490 kn neto.

U većini kategorija muškarci su u 2016. godini imali veće plaće od žena, s iznimkama u sektoru Rudarstvo i vađenje u kojem su žene imale bruto plaću u iznosu 10.507 kn odnosno neto plaću 7.192 kn, a muškarci su imali bruto plaću 9.702 kn odnosno neto plaću 6.910 kn te u sektoru Građevinarstvo u kojoj su žene imale bruto plaću u iznosu 7.387 kn odnosno neto plaću 5.240 kn, a muškarci su imali bruto plaću 6.553 kn odnosno neto plaću 4.805 kn!

Prema posljednjim dostupnim podacima, kao i u analizi plaća u periodu 2010. – 2018. trend većih plaća za žene u sektoru Rudarstvo i vađenje je konstantan.

Nezaposlenost u sektoru Rudarstvo i vađenje je iznimno malena, zapravo najmanja među sektorima. Diplomiranih inženjera/ inženjerki rudarstva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima petero, a nezaposlenih magistara/magistra inženjera/inženjerki rudarstva četvero.

Gdje steći najbolje plaćenu diplomu u Hrvatskoj?

Prvi studenti rudarstva upisani su daleke 1939. godine na Odsjeku za rudarstvo i metalurgiju tadašnjeg Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod današnjim nazivom Rudarsko-geološko naftni fakultet djeluje od 1964. godine. Obrazovanje stručnjaka visoke stručne spreme za rad u sektoru Rudarstvo i vađenje, zadatak je Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

RGN fakultet je jedina visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja obrazuje stručnjake koji na polju rudarstva, geološkog inženjerstva i naftnog rudarstva, rade u struci i znanosti diljem Hrvatske i svijeta. Uz navedeno, samo na RGN fakultetu se obrazuju i stručnjaci za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenog nuklearnog goriva.

I pored toga, u Hrvatskoj je slaba informiranost i premala svijest o struci koja stoji iza niza naših svakodnevnih potreba i stvari kojima se svakodnevno služimo u životu. Bez rudarstva nema ni građevinarstva, ni metalurgije, ni strojarstva, ni elektronike… Bez dvadesetak ruda i minerala, ne računajući plastiku koja se proizvodi iz nafte i plina (naftno rudarstvo), ne bi bilo vaših mobitela, niti računala na kojima sada čitate ovaj članak.

Već niz desetljeća se na RGN fakultetu svakodnevno obrazuju stručnjaci bez kojih ne bi bilo izgradnje tunela ili autocesta, stručnjaci koji stoje iza posebnih vrsta miniranja i civilne primjene eksploziva, stručnjaci za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina, ali i građevinskih materijala, stručnjaci za recikliranje i zbrinjavanje otpada i mnogošto drugo.

Na osam zavoda, u petnaest predavaonica i devetnaest praktikuma, kabineta, laboratorija i terenskih laboratorija i poligona, kroz terensku nastavu i ljetnu praksu, RGN fakultet godišnje završi stotinjak magistara inženjera i magistri inženjerki rudarstva, naftnog rudarstva, geologije i geološkog inženjerstva. Do ove godine je preko 4 000 studenata prošlo hodnicima RGN fakulteta, pozdravljajući se s profesorima i međusobno tradicionalnim rudarskim pozdravom SRETNO! I sretni jesu, budući da njihova struka predstavlja jednu od najtraženijih i najbolje plaćenih u Hrvatskoj i svijetu.

______________________________________________________________________________________

Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.