Sveučilište tvrdi: Većina studenata smatra da se nastavnici više nego dobro snalaze u online nastavi

Sveučilište u Zagrebu danas je objavilo rezultate anketa o online nastavi. Da su svi potrebni nastavni materijali u potpunosti dostupni studentima, tvrdi 85,7% prodekana. Dugom su anketom prikazali kako snalaženje nastavnika u izvedbi nastave na daljinu većina studenata smatra više nego dobrim (67,5%). Podsjetimo, i na portalu srednja.hr proveli smo anketu u kojoj je glasalo preko 12 tisuća čitatelja, no dobili smo ponešto drugačije odgoovre. Većina anketiranih studenata dala joj je ocjenu jedan ili dva.

– Studenti prepoznaju pristupačnost većine nastavnika i njihov dodatni angažman u izvođenju nastave, ali u nekim slučajevima ukazuju na poteškoće u uspostavi komunikacije kao i nedostatno razumijevanje za uvjete u kojima žive i studiraju. S druge strane poteškoće se javljaju i u angažmanu studenata jer se, unatoč trudu nastavnika, samo od dijela studenata dobiva povratna informacija, piše u svom priopćenju rektor Damir Boras.

Sveučilište u Zagrebu, naime, objavilo je rezultate anketa o provedbi online nastave. Jednu su anketu rješavali prodekani zagrebačkih fakulteta, a drugu nastavnici.

– Provedenim anketama željelo se utvrditi aktualno stanje nastave iz perspektive prodekana i studenata, analizirati prednosti i nedostatke, te na temelju analize dobivenih podataka adekvatno odgovoriti na potrebe nastavnika i studenata. Internetskim anketama, koje su bile otvorene od 16. do 20. travnja za prodekane, odnosno od 17. do 21. travnja 2020. za studente, pristupilo je 3.067 studenata te prodekani fakulteta i jednog sveučilišnog studija (35), pojašnjavaju sa Sveučilišta.

Nastava se odvija sustavno

O načinu organizacije nastave na daljinu na sastavnicama, 80% prodekana odgovorilo je da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma, alat za videokonferenciju ili način za komunikaciju sa studentima. Njih 20% navelo je da svaki nastavnik koristi individualno odabrane komunikacijske alate, odnosno da je nastava organizirana individualno.

Kako su studenti ocijenili (ocjenama 1 – 5) zadovoljstvo organizacijom nastave vidi se na sljedećem grafičkom prikazu:

Na upit jesu li nastavnici spremni izvoditi nastavu na daljinu, 94,3% prodekana odgovorilo je potvrdno. Snalaženje nastavnika u izvedbi nastave na daljinu većina studenata smatra više nego dobrim (67,5%), izvrsnim ga ocjenjuje njih 11,8%, a neznatan postotak (6%) snalaženje ocjenjuje nezadovoljavajućim.

Da su svi potrebni nastavni materijali u potpunosti dostupni studentima tvrdi 85,7% prodekana. Ujedno njih 74,3% navodi da knjižnice njihovih sastavnica omogućuju takav pristup, a 22,9% da takva mogućnost ne postoji. Također i dio studenata ukazuje kako nema dostupnu svu potrebnu literaturu i kako neke knjižnice nisu omogućile pristup građi.

Online nastava na većini predmeta?

Prodekani su se izjasnili na koliko se predmeta na njihovoj sastavnici odvija nastava na daljinu: 74,3% prodekana procijenilo je da se nastava na daljinu odvija na svim predmetima, njih 22,9% da se nastava na daljinu odvija na 75% predmeta, dok je 2,8% prodekana procijenilo da se nastava na daljinu odvija na 50% predmeta.

Jednako kao i za procjenu prodekana, sa Sveučilišta donose i procjenu studenata na koliko se predmeta odvija nastava na daljinu: svi (46,6 %), većina (33,6 %), neki (19,1 %) i niti jedan (0,7 %): 

Odgovori prodekana pokazali su da se nastava na daljinu odvija po inicijalnom rasporedu, što je potvrdila više od polovica anketiranih prodekana (54,3%). Minimalne izmjene u rasporedu navodi njih 37,1% , a 8,6% odgovorilo je da nastavnici samostalno unaprijed određuju nastavu sa studentima.

U studentskim komentarima pronalaze se primjedbe na nejasan raspored i preklapanje pojedinih predavanja, a kritika studenata usmjerena je i na veliku količinu zadaća koje dobivaju istovremeno za više predmeta,  što se nepovoljno odražava na vrijeme učenja i pripremu ispita. Rezultati ankete također pokazuju neusklađenost zahtjeva prema studentima unutar studijskog programa i nastavne godine što rezultira preopterećenošću.

Zaključak ankete: Nastavnici su preopterećeni

U odnosu na klasično odvijanje nastave, čak 71,4 % nastavnika smatra da je potrebno uložiti do 50% više pripreme.

Većina ima seminare

Unatoč ograničenjima na fakultetima se i dalje provode praktični oblici nastave. Prema izjavama 67,8% studenata na njihovim fakultetima/akademijama taj se oblik nastave provodi u potpunosti ili djelomično, što je vidljivo i na sljedećem grafičkom prikazu.

– Napo­minjemo, a to navode i studenti i prodekani, da je za neke nastavne predmete nemoguće adekvatno organizirati nastavu na daljinu, što se uglavnom odnosi na umjetničke akademije, biomedicinsko područje, laboratorijsku izvedbu nastave, kažu sa Sveučilišta.

Svaki drugi student nije upoznat s ispitima

Ankete pokazuju da se u ovom razdoblju provodi i provjera znanja, pisano i usmeno: provode se ispiti, kolokviji kao i provjera u sklopu vježbi i seminara. Plan provođenja provjere znanja, ispita i kolokvija na nekim se fakultetima/akademijama promijenio jer je zbog novonastalih okolnosti došlo do određene neinformiranosti studenata. Njih čak 56,1% navodi kako nije upoznato s planom provedbe provjere znanja, 32,6% je upoznato, a ostali kažu kako su za neke predmete upoznati, a za neke ne.

Mislili na studente s poteškoćama

Prodekani su se referirali i na način organizacije nastave na daljinu za studente koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja imaju stalne, privremene ili povremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih obveza.

– Uvidom u komentare vidljivo je da predmetni nastavnici prilagođavaju nastavu, predviđene su prilagodbe po predmetima, a nastavni materijali digitalno se prilagođavaju u izravnom dogovoru sa studentom ili se po potrebi šalju poštom na osobne adrese studenata. Podrška im je osigurana i unutar programske podrške i tehničkih uvjeta koji se koriste u sustavu nastave na daljinu, kaže rektor u priopćenju.

Svi su preopterećeni, nastava im uzima više vremena

Obje skupine ispitanika imale su mogućnosti u otvorenom tipu pitanja navesti prednosti i nedostatke izvođenja nastave na daljinu kao i dodatne napomene i prijedloge.

– Provođenje nastave na daljinu u ovim izvanrednim okolnostima pokazalo je da se određeni oblici nastave mogu i u budućnosti uspješno provoditi na daljinu, posebice oni u koje su implementirani dodatni interaktivni sadržaji i osuvremenjen proces poučavanja, kažu u rezultatima.

Studenti preferiraju sinkrone aktivnosti (npr. audio i videokonferencije), uz dodatna objašnjenja, dok im je kroz asinkrone omogućena veća sloboda u organizaciji vremena. Većina njih ipak ističe da nastava na daljinu ne može zamijeniti klasični oblik nastave.

Nedostatci provođenja nastave na daljinu ogledaju se prvenstveno u problemima i ograničenjima tehničke i organizacijske prirode: brzina i dostupnost kvalitetne internetske veze u kućnim uvjetima, što je kod nekih još pojačano posljedicom potresa, nespremnosti nekih nastavnika i studenata za korištenje dostupnih informacijsko-komunikacijskih alata.

Nemogućnost ostvarivanja praktičnih ishoda učenja tj. provedbe pretkliničke, kliničke, praktične i laboratorijske nastave vezane uz specifičnu laboratorijsku opremu i licenciranu programsku podršku te stručne prakse, terenskih vježbi također je jedan od nedostataka. Nastavnici ističu dodatno opterećenje za pripremu nastave, a studenti za izvršavanje zadataka i usklađivanje s drugim obavezama te učenje za ispite.

Rektor: Iskoristiti prednosti, a umanjiti nedostatke

– Nastava na daljinu odvija se u izvanrednim okolnostima pa treba iskoristiti sve prednosti, a pokušati umanjiti nedostatke. Na tom putu pomaže nam Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu koji uspješno odgovara na sve izazove, poručuje rektor Boras.

Smatra da rezultati anketa nedvojbeno pokazuju da provedba nastave na daljinu zahtijeva značajno povećan angažman nastavnika, a i da sam proces prilagodbe drugačijem nastavnom procesu zahtijeva dodatno vrijeme, organizaciju i kontinuirano usavršavanje nastavnika.

– Prikupljeni podaci omogućit će upravama sastavnica i Sveučilištu planiranje i poduzimanje mjera koje vode daljnjem unaprjeđenju kvalitete nastave na daljinu i pomažu u promišljanju prilagodbe vrjednovanja ishoda učenja te napredovanja studenata kroz studij, zaključio je prof. dr. sc. Boras.

Podsjetimo još jednom, i na portalu srednja.hr proveli smo anketu u kojoj je glasalo preko 12 tisuća čitatelja, no dobili smo ponešto drugačije odgoovre. Većina anketiranih studenata dala joj je ocjenu jedan ili dva.