[Vodič za brucoše] Idu li studiranje i posao zajedno? Evo što kažu stariji studenti

Prema najnovijem dvogodišnjem istraživanju u sklopu programa EUROSTUDENT, naši studenti tijekom akademske godine rade prosječno 11 sati tjedno. Iako za studentski posao dobiju znatno manje novca od europskih vršnjaka, mladi Hrvati ga odrađuju kako bi podmirili životne troškove, ali i stekli iskustvo. No, ima i onih koje financijska situacija natjera na odrađivanje puno više radnih sati od prosjeka. Je li uz redovito studiranje uopće moguće raditi preko tjedna te kako tijekom semestra najbolje iskombinirati poslovne i fakultetske obaveze, otkrilo nam je nekoliko zagrebačkih studenata viših godina.

– Ne mogu svakome roditelji plaćati sve, a troškovi su visoki pa je sasvim normalno i opravdano da se ljudi tijekom studija žele osamostaliti. Imati svoje novce i raspolagati njima. A u tom nas procesu fakultetske obaveze dosta ograničavaju. Nekad je teško uskladiti faks i posao, započinje razgovor Marina, studentica novinarstva.

Iako se uz studiranje i rad istovremeno nerijetko vežu parole poput: ‘Zbog posla ćeš popustiti na faksu’ ili ‘Uživaj dok si mlad/a, stigneš raditi’, činjenica je da se sve više studenata odlučuje za obavljanje povremenog ili privremenog posla. Tom zaradom pokrivaju životne troškove, ali i stječu dodatan redak u životopisu.

‘Ako se previše ufuraš u rad, faks će patiti’

Kao brojni njeni kolege, i Marina je u svojih nekoliko godina studiranja obavljala niz studentskih poslova – od zamotavanja božićnih darova do rada u call centrima. Tražila je pritom fleksibilne poslove koje može usklađivati s redovitim studijem i to nekoliko puta tjedno, odnosno, dvadesetak do tridesetak radnih sati.

– Ako imaš koliko-toliko susretljivog i normalnog poslodavca, uspjet ćeš se prilagoditi i dogovoriti smjene koje ti, sukladno predavanjima, najbolje odgovaraju. No, imala sam i one koji bi prigovarali ako posao nisam mogla odraditi kad su oni zahtijevali. Zbog primjerice ispita. Pa sam takve brzo napustila, govori nam Marina.

Upravo neizbježne studentske obaveze, prvenstveno predavanja koja prije Bolonje uglavnom nisu bila obavezna, sputavaju studente u obavljanju stalnog posla. Ipak, za privremene poslove se pod nekim uvjetima uvijek može naći vremena.

– Sve ovisi koji fakultet pohađaš i koliko si željan žrtvovati nešto. Ako se previše ufuraš u rad, faks će patiti, to znam po primjerima svojih vršnjaka koji su radili gotovo svaki dan. Zato bih brucošima savjetovala da rade do vremena kolokvija, zatim se posvete faksu i kad prođu kolokviji ili ispiti, neka tek tada ponovno prionu na rad. A i neka iskoriste božićno vrijeme, tad se može naći hrpa poslova, savjetuje Marina.

Sličnog je mišljenja i jedna studentica Kemije na PMF-u. Rad na puno radno vrijeme je zbog limitiranog broja izostanaka teško izvediv, fakultet bi studentima, smatra, trebao biti na prvom mjestu, a kod obavljanja poslova i za ovu je studenticu presudna organizacija.

– Moraš biti organiziran, a ako radiš, imati volje učiti kad dođeš doma umoran, to je jedino rješenje. Kao brucoš trebaš shvatiti bi li uopće stigao raditi kako faks ne bi patio, a ako ne, bolje je ne tražiti posao prvu godinu, kaže naša sugovornica.

Ipak, za Hrvoja, studenta Filozofskog fakulteta, iskustva s pokušajima pronalaska savršene ravnoteže između posla i studija bili su, zapravo, jako uspješni.

Najviše ih radi samo vikendima

– Posao koji obavljam paralelno sa studijem je konobarenje, nije to ništa posebno, no stavlja novce u džep, kaže nam.

Zbog fleksibilnosti takvog posla, Hrvoje mijenja studentske izlaske za petke, subote i nedjelje u kojima polira čaše. Istina je da društveni život katkada malo zašteka, no iz njegovog iskustva – to je samo dok se ne naviknete. Poslije vam rad vikendom postane rutina, tvrdi Hrvoje.

Potom smo ga upitali bi li se mogao naviknuti na to da uz fakultet radi svaki dan, odnosno, bi li to bilo moguće. Poput sugovornica, odgovara niječno, no otkriva nam na koji način bi se problem usklađivanja obaveza mogao riješiti.

– Najbolje je raditi vikendom, ali ako ste primorani obavljati poslove radnim danima, alternativa je svakako odlaziti od vrata do vrata pojedinih institucija i tražiti izmjenu kvote. Možda možete kompenzirati izostanke seminarima. Svakako se raspitajte kod profesora, dekanice, prodekanice, starijih studenata, kolega, koga god, preporuča Hrvoje.

Naglašava da vas ne treba čuditi ako profesor odbije vašu molbu ili vam ne izađe u susret. Veliki broj profesora drži jednake kriterije prema svima pa se poslovne obaveze brojnima još uvijek teško opravdavaju.

Pravilnik o studiranju ovdje ne pomaže

Hrvojeva opaska ide u dobrom smjeru. Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, čini se, ne mogu pomoći studentima s problemom usklađivanja posla i fakulteta.

Kako stoji u, primjerice, Pravilniku o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Fakulteta političkih znanosti, predmetni nastavnik iznimno može opravdati više izostanaka od dopuštenog samo ako zada studentu dodatne obaveze koje mora ispuniti, a da nose težinu jednaku kao broj izostanaka.

Kako pak kriteriji nisu detaljnije razrađeni, opravdavanje tjednih poslovnih obaveza studenta, izgleda, ostaje na ‘dobroj volji’ pojedinog profesora.

Izvanredan studij zaposlenima dobra opcija

Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da je na nekim studijskim programima moguće studirati izvanredno. Budući da se u tom slučaju studira s djelomičnim opterećenjem te je, ovisno o instituciji na kojemu se on izvodi, dopušten nešto veći broj izostanka, izvanredne studije često biraju oni koji žele i/ili moraju raditi intenzivnije.

To im prema riječima Petre, izvanredne studentice fizioterapije, uspijeva.

– Kao izvanredna studentica mogu reći da mi nije teško uskladiti posao i fakultet. Naravno, ako se dobro organiziraš. Ali moram reći da mi se čini da je teže naći posao s fleksibilnim radnim vremenom, a to je presudno redovitim studentima koji žele zaraditi, ističe Petra.