Zaživio prvi studij o mladima u Hrvatskoj: Polaznici koji ga završe spremni su se uhvatiti u koštac sa svim brigama koje muče mlade

Protekli, ljetni semestar na Sveučilištu u Rijeci obilježila je eksperimentalna provedba jedinstvenog programa cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj. ‘Mladi u suvremenom društvu’, interdisciplinarni program posvećen onima koji na ovaj ili onaj način jesu mladi, rade s mladima ili su zainteresirani za mlade, u pilot-fazi okupio je 31 polaznika/icu. Prva generacija, koja je nedavno završila program, ne krije zadovoljstvo sudjelovanjem u njemu, a zadovoljni su i nositelji programa – Sveučilište u Rijeci i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Planovi za dalje su veliki – diplomski studij mladih uskoro bi mogao zaživjeti na riječkom sveučilištu.

Jednosemetralni program cjeloživotnoga obrazovanja ‘Mladi u suvremenom društvu’ na Sveučilištu u Rijeci protekli je ljetni semestar upisao svoju prvu, pilot-generaciju. Program osmišljen u suradnji riječkog sveučilišta i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), nastao je iz potrebe razumijevanja fenomena mladih, obrazovanja osoba koje rade s mladima, kao i radi poticanja mladih na aktivizam, socijalnu inkluziju i razumijevanje koncepta održivog razvoja i uloge mladih u zajednici.

Program posvećen znanstvenom i stručnom proučavanju mladih kao posebnog društvenog fenomena

O zasad jedinstvenom programu u Hrvatskoj, u Rijeci smo pričali s polaznicima, osnivačima i predavačima na programu ‘Mladi u suvremenom društvu’ te s riječkom rektoricom, profesoricom Snježanom Prijić Samaržijom.

– ‘Mladi u suvremenom društvu’ su prvi hrvatski akademski program koji je posvećen isključivo mladima, riječ je o programu cjeloživotnog obrazovanja koji nosi 30 ECTS bodova i kao takav, posvećen je znanstvenom i stručnom proučavanju mladih kao posebnog društvenog fenomena, pojasnio nam je Marko Kovačić iz IDIZ-a, suosnivač i predavač na programu koji okuplja stručnjake iz različitih disciplina, sociologije, politologije, kulturologije, pedagogije, filozofije i ima za cilj stvoriti poticajno okruženje za proučavanje, ali i razumijevanje suvremenih mladih.

Uz Kovačića, na osnivanju studija radili su profesorica Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta u Rijeci koja je i voditeljica programa, te Nikola Baketa s IDIZ-a koji je jedan od troje članova koordinacijskoga tima.

U prvoj, eksperimentalnoj godini, program okupio 31 youth workera

Studij je u prvoj, eksperimentalnoj generaciji upisao 31 polaznik iz Hrvatske i BiH.

– To su ljudi koji su ili tijekom svog obrazovanja ili rada došli u doticaj s mladima. Riječ je o odgajateljima, nastavnicima, osobama koje rade u udrugama, javnim službenicima koji se bave upravo mladima, dakle svi oni koji su na neki način verzirani upravo na područje koje pokrivamo – to su youth studies, kako to zovemo na engleskom, odnosno studiji za mlade u Hrvatskoj, pojašnjava Kovačić.

Jedan od polaznika prve generacije ‘Mladih u suvremenom društvu’ bio je i Leo Staković. Nedavno je završio fakultet i počeo raditi kao odgojitelj u vrtiću u Karlovcu. Osim toga, u slobodno vrijeme volontira na raznim projektima i u udrugama koje rade s mladima pa ističe kako mu je motivacija za upis programa bila nadogradnja osobnih kompetencija kao youth workera.

– Ne smatram se još kompletiranim suradnikom u radu s mladima pa sam ovo uhvatio kao priliku da se poboljšam u tom aspektu i planiram nastaviti u svakom slučaju s radom s mladima. Tek sam, rekao bih, započeo s time, tako da za početak ovo smatram velikim korakom, rekao nam je Leo i dodao kako je program ispunio njegova očekivanja. Bilo bi mu drago kada bi program iz jednosemetralnog prerastao u diplomski ili postdiplomski studij.

Rektorica Prijić Samaržija: ‘Očekujemo da će se ovaj program pretvoriti u diplomski studij mladih, voljeli bismo ga vidjeti na Sveučilištu u Rijeci’

A upravo to nam je na neki način najavila rektorica Sveučilišta u Rijeci, profesorica Snježana Prijić Samaržija.

– ‘Mladi u suvremenom društvu’ je samo jedan početak za nas, očekujemo da će se ovaj eksperimentalni program pretvoriti u stalni program cjeloživotnog učenja, a nakon toga i u diplomski studij mladih kojeg bih ja osobno, a vjerujem i mnogi na Sveučilištu, željeli ovdje kod nas vidjeti. Uz naš Filozofski fakultet i Institut za društvena istraživanja, imamo ekspertizu, imamo volju, a Sveučilište nudi institucijsku podršku. Tu nema nikakvih dvojbi u bilo kojem smislu i veselimo se, uistinu nam treba takav program, ističe riječka rektorica i naglašava dodatni potencijal studija, odnosno mogućnost međunarodne suradnje na programu.

Za diplomski studij potrebno izraditi standard zanimanja i kvalifikacije youth workera

Snažan poticaj i motivaciju rektorice Prijić Samaržije za pokretanje studija ističe profesorica i voditeljica studija Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Priča nam i o daljnjim planovima za ‘Mlade u suvremenom društvu’.

– Htjeli bismo krenuti u smjeru izrade standarda zanimanja i kvalifikacije za nešto što je u kontekstu Europskog kvalifikacijskog okvira prepoznato kao youth worker. Kada se taj proces okonča i kada ćemo imati izrađen standard zanimanja i kvalifikacije za koju možemo pružiti diplomu, plan je startati s master programom. Naša je želja ići na združeni studij o mladima u suradnji sa Sveučilištem u Ljubljani. Zasada je u priči ta trokut veza, IDIZ – Sveučilište u Ljubljani – Sveučilište u Rijeci, objašnjava nam profesorica Ćulum.

Ovogodišnja polaznica programa Aleksandra Lera, trenutno zaposlena u Volonterskom centru Istra i članica upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske, ističe kako je u programu najviše dobila kroz rad sa sudionicima koji dolaze iz različitih područja.

Polaznici zadovoljni poticanjem osobne odgovornosti za daljnje usavršavanje

– Na taj sam način dobila širinu promišljanja o određenim područjima, ali i primjeri samih predavača su bili jako zanimljivi, kvalitetni i poticali su na daljnje usmjeravanje. Taj dio osobne odgovornosti za daljnje usavršavanje u određenom području je jako bitan i to se potenciralo, priča nam Aleksandra koja također naglašava želju da se studij jednoga dana pretvori u dvogodišnji diplomski.

S obzirom na porast apatije mladih što se tiče njihove participacije, kao i njihove nezainteresiranosti za društveni život, osnivači studija vide ga kao veliku nužnost u Republici Hrvatskoj.

– Iako primarno namijenjen osobama koje rade s mladima, ovaj program šalje snažnu poruku tijelima državne uprave i javnim institucijama da je upravo država ta koja treba osigurati poticajno okruženje za razvoj mladih. Mladi nisu problem, s mladima se ne zna raditi, s mladima se vrlo često zapravo olako barata, iskorištavaju se u dnevno-političke ciljeve, a ne pristupa im se sistematski. Ako smo mi s ovim programom barem malo pokazali kako raditi s mladima i kako iskoristiti njihove potencijale, onda smo napravili jako velik posao, zaključuje Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja.