Sve više studenata bira ovaj smjer: Pripremaju te za posao, a omogućen je i online studij
Dva dana predavanja, panela i startup natjecanja otkrila su što studij informatike danas stvarno znači i zašto Pula nije slučajan izbor.
11:30 2 d 18.05.2026

Foto: Pixabay.com
Za četiri dana kreću prva useljenja u studentske domove u Zagrebu. Domske grupe na Facebooku, preko kojih korisnici domova komuniciraju, prepune su pitanja preplašenih brucoša, oglasa za traženje cimera i rezervaciju soba. Uskoro počinje nova akademska godina i na društvenim se mrežama to osjeća. No, da nije sve tako pozitivno među studentskom populacijom govori i činjenica da se, osim navedenih objava, u tim grupama jako često piše o kupnji ili prodaji mjesta u studentskim domovima, što je kroz godine postala zasebna sorta studentskog kriminala.
Kako smo primijetili da studenti o tome dosta pišu, odlučili smo fenomen kupoprodaje prava na smještaj dodatno istražiti. Pregledali smo objave u četiri domske grupe na Facebooku od kojih svaka za stoji za po jedan studentski dom – Savu (Stjepan Radić), Šaru (dr. Ante Starčević), Cvjetno naselje i Lašćinu. Ono što smo pronašli ne izgleda nimalo dobro.
U posjedu smo 133 objave u kojima se spominje prodaja ili kupnja mjesta u zagrebačkim studentskim domovima. Od ukupnog broja, čak 116 odnosi se na one koji potražuju, odnosno kupuju krevet u domovima, dok njih tek 10 javno nudi prodaju svojeg prava na smještaj. Osim kupoprodaje, postoji i 7 oglasa u kojima studenti, smješteni u različite domove, traže međusobnu zamjenu, što uopće ne bi bilo problematično da za to ne traže – nadoplatu.

Screenshotovi nekih oglasa za kupoprodaju mjesta u domovima
Kao što je vidljivo iz brojki, puno je veća potražnja za smještajem u studentskim domovima – čak 88% ukupnog broja oglasa odnosi se na kupnju muških ili ženskih mjesta u domovima. Iz ovoga se čini da naposljetku ipak neće biti previše onih koji uspiju nelegalno dospjeti u dom, no valja naglasiti da stvarni broj onih koji prodaju može biti puno veći, ali da javno ne nude prodaju već se javljaju na oglase koji potražuju smještaj.
Da se ne radi samo o moralnom pitanju dokazuje Domski red, ali i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, koji propisuju sanckije za ustupanje, prodaju ili kupovina mjesta u studentskom domu.
Domski red u članku 33. definira teške prekršaje pod točkama 12, 13 i 14 koje se odnose na: ‘ustupanje svojeg prava na smještaj drugoj osobi, ‘prodaju ili kupovinu prava na smještaj u studentskom domu’ i ‘primanje osobe na boravak, stanovanje i spavanje u studentski dom bez odobrenja upravitelja’. U članku 36. propisana je i sankcija za kršenje jedne ili više gore navedenih odredbi, a prema njoj studentu koji počini prekršaj slijedi ‘isključenje iz studentskog doma za sve vrijeme studiranja’.
I spomenuti Pravilnik, na temelju kojeg se raspisuje natječaj za studentske domove, također određuje sankcije za teške povrede propisane kućnim redom domova. Tako u članku 14., stavak 2. Pravilnik kaže da je za teške prekršaje zlouporabe prava na smještaj u domu, propisane domskim redom, sankcija upravo ‘oduzimanje prava na subvencionirano stanovanje tijekom studiranja’.
Zanimljiv je i podatak da Domski red još uvijek nije dostupan na web stranicama Studentskog centra, već je izvješen samo u Upravi doma pa tako nije javno dostupan svakome što svakako predstavlja određeni problem.
Tijekom istraživanja ove pojave kontaktirali smo i Studentski centar i tražili odgovore na neka pitanja. S obzirom na to da se godinama vrši kupoprodaja kreveta u studentskim domovima, zanimalo nas je postoji li odjel ili povjerenstvo unutar SC-a koje se bavi istraživanjem isključivo tih oblika prekršaja. Iz SC-a su nam rekli kako su za kontrole zaduženi upravitelji pojedinih domova.
– Za provođenje kontrole korištenja prava na smještaj u studentskim domovima zadužene su Upravitelji studentskih domova. Kontrole provodi Povjerenstvo sastavljeno od djelatnika i predstavnika studenata, rekla nam je Zdravka Matić iz Studentskog centra.
Osim internih kontrola, konkretnih mjera i mehanizama za suzbijanje zlouporabe prava na smještaj u SC-u nema, a ni u jednom trenutku nije nam rečeno da se na tome radi ili da se o tome raspravlja. Umjesto toga, u SC-u idu na mjere utjecanja na moral studenata te ih tako pokušavaju rehabilitirati od navike na kršenje zakon
– Uvijek utječemo i na moral studenata. Nerazumno je da mladi čovjek može ustupati nešto što nije njegovo, u ovom slučaju radi se o korištenju prava na smještaj. Student ostvaruje pravo na smještaj sukladno Pravilniku, ali nikako ne može sam raspolagati sa ostvarenim pravom. Moral mladog čovjeka neće dozvoliti da oglašava pravo na korištenje studentskog mjesta, zaključuje Zdravka Matić.
Kontaktirali smo i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, najvećeg visokog učilišta na području Zagreba koje broji oko 70 tisuća studenata pa, shodno tome, vjerojatno i najviše smještenih po studentskim domovima. Razgovarali smo sa zamjenikom predsjednika Zbora Markom Lepoglavcem koji nam je rekao kako se ovakve stvari događaju zbog nedovoljnog smještajnog kapaciteta studentskih domova. Mjesta u zagrebačkim domovima ima 6.952, unatoč daleko većem broju studenata koji studiraju u Zagrebu.
– Nadamo se da će Studentski centar kroz određeni period povećati smještajni kapacitet. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu zalaže se za povećanje kapaciteta smještaja i to kroz prihod koji Studentski centar ostvaruje od Studentskog rada te kroz 15.000.000 kn koje je Studentski centar dužan ulagati u sektor smještaja sukladno ugovorima prilikom obnove studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje, kaže nam Marko.
On, pak, smatra da se, po puno većem broju oglasa za kupnju u odnosu na prodaju domskih mjesta, može zaključiti kako se zlouporaba prava na smještaj događa sve rjeđe. No, svakako, smatra da to nije dovoljno već da treba doći do potpune redukcije ilegalnog stanovanja u domovima.
– Zadovoljni smo tim padom, ali naglašavam da je cilj u potpunosti ukloniti mogućnost prodaje mjesta u domu. Nadamo se da će veći broj smještajnih kapaciteta u budućnosti riješiti problem nedostatka ležajeva, a učestalijim kontrolama i uvođenjem digitalnog sustava ulaskom putem personaliziranih ključeva, povezanih sa AAI identitetom ili x-icom, svakako bi utjecali na rješavanje problema, priča nam Marko.
Osim gore navedenih sankcija koje su u nadležnosti SC-a, nikakve druge ne postoje. Neosporno je da studenti, kako bi bili studenti, moraju studirati na nekom visokom učilištu otkud u konačnici i vuku studentska prava potrebna za smještaj u domove. Međutim, visoka učilišta u tom pogledu očito ne surađuju sa SC-om pa shodno tome ni ne nude nikakve sankcije za svoje studente koji kupuju, prodaju ili ustupaju svoja mjesta u domu onima koji na to nemaju pravo.
To dokazuje i činjenica da u Statutu najvećeg, onog Sveučilišta u Zagrebu, uopće ne postoji odredba koja se tiče studentskih domova, osim kratkog stavka koji kaže da redoviti student ostvaruje pravo na smještaj u domu. Nikakvih odredbi o povredama, načinu korištenja tog prava ili uvjetima njegove zlouporabe. Ostaje dojam da visoka učilišta uopće nije briga što njihovi studenti rade sa svojim studentskim pravima, koja su im, na koncu, ta visoka učilišta i omogućila. Bez obzira na to, nakon objave ovog teksta poslali smo Sveučilištu u Zagrebu imena 133 ljudi koji su putem oglasa tražili ili prodavali dom, tražeći njihovo očitovanje. Isto smo poslali i Studentskom centru. Očitovanje smo zatražili i od nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje svake godine subvencionira smještaj studenata u studentskim domovima.
Iz Sveučilišnog zbora također smatraju da trebaju postojati druge mjere. Sa SC-om su već nekoliko puta razgovarali o mogućim sankcijama, no za onu koju predlažu potrebna je bolja suradnja visokih učilišta i samog Centra.
– Već smo nekoliko puta razgovarali s upravom Studentskog centra o potencijalnim sankcijama. Neke od razmatranih mjera su suspenzija na visokim učilištima, o čemu bi prvo takav dogovor trebali postići Studentski centar i visoka učilišta na području Zagreba, kazao nam je Marko Lepoglavec.
Pročitajte komentar na ovu temu: Prodaješ mjesto u domu? U redu je, svi to rade
Sve više studenata bira ovaj smjer: Pripremaju te za posao, a omogućen je i online studij
Dva dana predavanja, panela i startup natjecanja otkrila su što studij informatike danas stvarno znači i zašto Pula nije slučajan izbor.
11:30 2 d 18.05.2026
Ima li posla s ekonomijom? Dekani kažu da da, a HZZ preporučuje smanjenje upisne kvote
Unatoč preporukama za studije koje je objavio HZZ, ekonomski fakulteti za iduću godinu nisu smanjili upisne kvote. Ekonomski u Zagrebu ostaje rekorder
15:43 9 h 20.05.2026
Studentica Nika Usmiani s TTF-a pobjedila je na natjecanju 'Colour for Tomorrow'. Njezin dizajn kravate inspiriran zaštićenom biljkom oduševio je.
12:43 12 h 20.05.2026
Poznato kada će se dijeliti majice za Radićeve dane: Možete ih preuzeti uz dva uvjeta
Majice za Radićeve dane dijelit će se danas na krugovima. Jedan student može uzeti samo jednu majicu, i to uz iksicu i domski ključ.
10:37 14 h 20.05.2026
Sveučilište u Zagrebu objavilo rezultate natječaja za Erasmus: Pogledajte tko će na razmjenu
Sveučilište u Zagrebu objavilo je rezultate natječaja za sudjelovanje u ERASMUS+ programu u 2026./2027. Ako želite odustati, pazite na rokove.
10:36 14 h 20.05.2026
Jesu li profesori na PMF-u strogi? 'Nakon srednje škole mijenja se način učenja'
Je li PMF težak fakultet, često je pitanje. Dekanica Ivančica Ternjej kaže da fakultet drži visoku razinu s razlogom, ali da je ključ u kontinuitetu.
09:51 15 h 20.05.2026
Studenti, ova top konferencija odgovara na pitanja koja se bojite postaviti: Besplatno i uz trening
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu 25. svibnja organizira bogatu konferenciju o mentalnom zdravlju - bit će predavanja, radionica, pa i pilatesa.
09:35 15 h 20.05.2026
Nove mjere za stanare 'Save', uprava postrožila pravila: Oglasili se i o ulasku na Radićeve dane
U Studentskom domu Stjepan Radić ovog tjedna nema primanja gostiju, a na Radićeve dane moći će se ući samo uz iksicu u fizičkom obliku.
10:17 1 d 19.05.2026