Zahuktala se javna rasprava o HKO-u: Pogledajte argumente suprotstavljenih strana

Od 7. ožujka na javnom savjetovanju nalazi se Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Još su tri dana preostala do završetka javne rasprave u koju se možete uključiti ovdje, a u trenutku zaključenja teksta, broj pristiglih komentara dosegnuo je 316. Lako je uočiti suprotstavljene strane u raspravi – jedni podržavaju glavni prijedlog, dok se drugi opredjeljuju za onaj alternativni.

Tribina o HKO-u foto: Studentski zbor TVZ-a

U javnoj raspravi nalaze se dva prijedloga za razinu 7 HKO-a koja je predlagatelju ustavne tužbe (Sveučilištu u Zagrebu) bila najspornija zbog iste HKO razine stručnih i sveučilišnih diplomskih studija.

Kao što smo već pisali, prema prijedlogu Zakona, kvalifikacije stečene završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija smještaju se na razinu 7.1, zajedno s kvalifikacijama stečenim završetkom sveučilišnog diplomskog studija.

U prijedlogu postoji i alternativno rješenje za razinu 7 koje predviđa podrazinu 7.1 za kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija te podrazinu 7.2 za kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija.

Prijedloge pogledajte u našoj tablici.

foto:srednja.hr

Fakulteti javnih sveučilišta mahom za alternativni prijedlog

O prijedlozima u javnoj raspravi izjasnili su se i studentski predstavnici; u Hrvatskom studentskom zboru podržavaju alternativni prijedlog, dok Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola podupire glavni prijedlog.

U javnu raspravu u velikom su se broju uključili dekani fakulteta javnih sveučilišta, pa su tako u ime svojih fakulteta sa Sveučilišta u Zagrebu komentare ostavili dekani Agronomskog, Šumarskog, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Veterinarskog, Učiteljskog, Stomatološkog, Arhitektonskog, Kineziološkog, Ekonomskog, Metalurškog, Grafičkog, Pravnog, Prehrambeno-biotehnološkog i Geotehničkog fakulteta te Akademije dramske umjetnosti. Sa Sveučilišta u Splitu u raspravu se uključila Muzička akademija, sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, a s riječkog sveučilišta Pravni fakultet. U ime Sveučilišta u Dubrovniku, oglasio se rektor Nikša Burum.

Svi oni redom u javnoj raspravi podržavaju alternativni prijedlog; većina svoja mišljenja dijeli s mišljenjem Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, a suglasni su i s očitovanjem Pravnog fakulteta u Zagrebu.

‘Prihvaćanje alternative predstavljalo bi protuustavnu diskriminaciju trećine studentske populacije’

S druge strane, od veleučilišta, koja izvode stručne studije, u javnu su se raspravu dosad uključili Tehničko veleučilište u Zagrebu te Veleučilište u Karlovcu. S TVZ-a smatraju da je potpuno opravdano i dobro svrstavanje specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija na istu razinu 7.1.

– Završeni studenti stručnog specijalističkog diplomskog studija jednako kao i sveučilišnog diplomskog studija stječu jednaki broj od 300 ECTS bodova od kojih je minimalno 60 ECTS bodova stečeno na ishodima učenja koji su razine 7 te je samim time i završeni studij razine 7. Uloženi trud studenata i 5 godina studija za stjecanje 300 ECTS bodova jednak je i na sveučilištu i na veleučilištu jer je upravo iz tog razloga i uvedeno bodovanje da bi se znalo i bilo moguće odrediti koliko je radno opterećenje studenta, jedan je od argumenata TVZ-a. Uz to, u komentaru koji potpisuju dekanica Ćosović Bajić i prodekan Malčić, stoji i kako kvalifikacijski okviri ostalih država Europske unije s binarnim obrazovnim sustavom također svrstavaju u istu razinu 7 specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije.

Na to se nadovezuje i komentar dekana Veleučilišta u Karlovcu, koji ističe kako bi prihvaćanje alternativnog prijedloga predstavljalo značajno odstupanje od rješenja drugih zemalja zasnovanih na binarnom sustavu obrazovanja.

– U okviru iznesene argumentacije, prihvaćanje alternativnog prijedloga predstavljalo bi protuustavnu diskriminaciju trećine studentske populacije koja trenutno studira na stručnim studijima, ali i retroaktivno oduzimanje prava studenata koji su od 2004. godine završili stručne studije i stekli stručne kvalifikacije, što predstavlja neposrednu povredu načela vladavine prava i jednakosti pred zakonom zajamčenih Ustavom RH (članak 14. Ustava RH), između ostalog stoji u komentaru dekana Veleučilišta u Karlovcu, Branka Wasserbauera.

Istaknimo i da u komentaru TVZ-a stoji kako daju podršku glavnom prijedlogu i zato što su njihovi završeni studenti, s 300 ECTS bodova stečenih završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija, prepoznati u cijelom nizu zemalja EU u kojima mogu dobiti nostrifikacije svojih veleučilišnih diploma na razini 7.

Studenti masovno komentiraju; studente stručnih studija podržavaju i studenti sveučilišnih studija

U javnu raspravu, očekivano su se uključili brojni studenti stručnih studija. Svi oni podržavaju glavni prijedlog izmjena i dopuna Zakona i tvrde kako bi sve osim toga vodilo njihovoj diskriminaciji. Posebno su zanimljivi komentari studenata stručnih studija sa sveučilišta. Naime, i sveučilišta izvode stručne studije.

Tako se u jednom od komentara javila Martina Novosel, studentica stručnog studija Ekonomike poduzetništva, koji se izvodi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

– Uzimajući u obzir duljinu trajanja studija od 5 godina te činjenicu kako, kao i magistri sveučilišnog diplomskog studija, po završetku studija stječemo jednaki broj ECTS bodova, postavlja se pitanje kako je onda moguće da nismo na istoj na razini? Čitajući među redovima, to zapravo govori (ili se to barem nesvjesno ovim Prijedlogom Zakona tako prikazalo) da je stručna vertikala manje vrijedna od sveučilišne, piše studentica stručnog studija na EFZG-u.

U komentarima su se javili i studenti sveučilišnih studija, pa tako u jednom od njih Hana Greta Matković, studentica psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra da se alternativnim prijedlogom omalovažavaju studenti stručnih studija.

– Ne smatram svoj status studentice sveučilišnog studija, ili svoju buduću diplomu, imalo “degradiranom” zato što je na istoj razini kao ona studenata stručnih studija, dapače, samo sam razočarana u svoje kolege sa sveučilišta kojima je potrebno ovakvo rješenje, piše studentica Filozofskog.

Zanimljivo viđenje situacije dao je i student Fakulteta strojarstva i brodogradnje Tomislav Grgić.

– Zašto kopati jamu pod studentima na veleučilištima? Zašto umanjivati vrijednost njihova rada? Je li vas strah? Gospodo, kolege, upoznao sam osobe koje uz školovanje na veleučilištu rade jako puno na svojim sposobnostima i u svoje slobodno vrijeme i time, što se tiče grane strojarstva, u nekim slučajevima rezultira i boljim znanjem. U realnosti svi moramo shvatiti da kod poslodavaca sveučilišne diplome vrijede „više“, iz razloga što svi poznaju titulu magistra, dok titula stručnog specijlista nije prepoznata na tržištu rada, no ukoliko osoba s veleučilišnom diplomom svoj CV obogati licencama stranih i kompjuterskih jezika, licencama vezanim za struku, preporukama drugih poslodavaca i sl. ona će biti odabrana, piše student FSB-a.

Predsjednik SZ EFZG-a: ‘Nema diskriminacije studenata stručnih studija, znali su da upisuju stručni, a ne sveučilišni studij’

Suprotnog je mišljenja student Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nediljko Jerković, ujedno i, kako piše, iznimno aktivan student u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu. On dijeli mišljenje s Pravnim fakultetom u Zagrebu i Nacionalnim vijećem te smatra da u prijedlogu Zakona postoji diskriminacija, ali u drugom smjeru.

– Smatram kako se prijedlogom zakona diskriminiraju studenti sveučilišta, a ne studenti veleučilišta i visokih škola. Stoga podršku dajem alternativnom prijedlogu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira uz napomenu da se zalažem i za izmjene na razini 6, napisao je student FER-a u javnoj raspravi.

U javnoj raspravi, očitovao se i predsjednik Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta Luka Buntić; smatra da je jedini prihvatljiv oblik zakona onaj alternativni te da mora postojati jasna distinkcija između stručnog i sveučilišnog studija.

– Također, argument o diskriminaciji studenata stručnih studija ne drži vodu jer su svi znali da upisuju stručni studij, a ne sveučilišni, zaključuje Buntić.

Uključili se i poslodavci, predviđaju probleme u pronalasku adekvatnih ljudi sa znanjem i vještinama

Saša Slišković, završeni student specijalističkog diplomskog stručnog studija Graditeljstva na TVZ-u napisao je, pak, da specijalistički studij nije upisao sve dok nije bilo zakonski regulirano da se tom diplomom stječe visoka stručna sprema.

– Ukoliko se sada retroaktivno vrijednost moje diplome umanji te mi se posljedično trenutne ovlasti ukinu/korigiraju, smatrat ću to prijevarom te ću se sigurno pridružiti grupnoj tužbi za nadoknadu štete, piše Slišković.

U jednom od komentara, javio se i mladi poduzetnik Filip Gvozden, ujedno i poslodavac, koji naglašava da bi prihvaćanjem alternativnog prijedloga došlo do odustajanja mladih ljudi od pohađanja stručnih studija.

– To bi stvaralo velike probleme u pronalasku adekvatnih ljudi sa znanjem i vještinama, posebno u grani graditeljstva kojom se bavim. Još više strahujem što bi to značilo za ljude koji su već svoju diplomu i zvanje stekli i kako bi se njihov status u npr. Hrvatskoj komori inženjera građevinara mijenjao, stoji u komentaru poduzetnika Gvozdena.

Spomenimo i kako je Studentski zbor Tehničkog veleučilišta u Zagrebu u petak održao tribinu o HKO-u, na kojoj se okupilo oko 250 zainteresiranih studenata, profesora i alumnija. Više od dva sata rasprave nije bilo dovoljno za sva pitanja i komentare, pa tako SZ TVZ-a danas u 19 sati organizira još jednu tribinu na istu temu.