Uključite se u javnu raspravu o Zakonu koji će odrediti položaj 55.000 studenata u Hrvatskoj

Od 7. ožujka se na javnom savjetovanju nalazi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U javnoj raspravi nalaze se dva prijedloga za razinu 7 HKO-a koja je predlagatelju tužbe bila najspornija zbog iste razine stručnih i sveučilišnih diplomskih studija. Izmjene zakona naložio je Ustavni sud svojom odlukom od 20. travnja prošle godine, a nakon prijedloga za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti koji je, u ime Sveučilišta u Zagrebu, podnio rektor Damir Boras još u siječnju 2016.

Prošle godine u travnju ekskluzivno smo pisali o ustavnoj tužbi koju je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podnio Ustavnom sudu vezano za Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Sveučilište u Zagrebu smatralo je spornim u Zakonu o HKO-u izjednačavanje sveučilišnih sa stručnim studijima u HKO-u na razini 7. Štoviše, Sveučilište je tada u tužbi tvrdilo da je time obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja i tražilo je od Ustavnog suda ukidanje cijelog Zakona.

Ustavni sud je, pak, u rekordno brzom roku, nakon samo tri mjeseca, donio Odluku prema kojoj se sporni zakon ne ukida, ali mora na doradu. Sud u odluci uklanja specijalističke diplomske stručne studije s razine 7 po HKO-u i nalaže izmjenu Zakona te regulaciju pristupa razini 8.2 (akademski stupanj doktora znanosti). Naime, kako stoji u ustavnoj odluci, temeljni prigovor Sveučilišta u tužbi svodi se na sljedeće – osoba koja završi specijalistički diplomski stručni studij može, bez pohađanja i završetka diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa, neustavno steći znanstvenu kvalifikaciju razine 8.2, tj. akademski stupanj doktora znanosti.

Iako je, prema odluci Ustavnog suda, Zakon trebao biti izmijenjen do 31. prosinca prošle godine, to se nije dogodilo, štoviše, tek je 8. prosinca osnovano Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u. Povjerenstvo je na četiri sastanka iznjedrilo prijedlog koji se do 7. travnja nalazi na javnoj raspravi u kojoj možete sudjelovati ovdje.

Što donose predložene izmjene Zakona o HKO-u?

Predložene izmjene Zakona o HKO-u u prvom redu dodatno naglašavaju postojanje različitih vrsta kvalifikacija na svim razinama obrazovanja, od osnovnoškolskog do visokoškolskog, pa se tako uvodi novi članak ‘Vrste kvalifikacija’. Isto tako, novim prijedlogom razine se pridružuju kvalifikacijama, a ne studijima.

Ključni dio izmjena, tiče se, dakako, razine na koju se smještaju specijalistički diplomski stručni studiji. Prema prijedlogu Zakona, kvalifikacije stečene završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija smještaju se na razinu 7.1, zajedno s kvalifikacijama stečenim završetkom sveučilišnog diplomskog studija.

No, u prijedlogu postoji i alternativno rješenje za razinu 7 koje predviđa podrazinu 7.1 za kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija te podrazinu 7.2 za kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija.

Javna rasprava trebala bi, dakako, iznjedriti prihvatljivije rješenje od dva ponuđena. Uz to, zanimljivo je da se u prijedlogu novog zakona nalaze dvije varijante za razinu 7, što ostavlja otvorenim pitanje – zašto je Povjerenstvo, koje je izrađivalo nacrt prijedloga novog zakona, u javnu raspravu uputilo dvije varijante za razinu 7 HKO-a? Odnosno, zašto se Povjerenstvo nije moglo dogovoriti oko jednog prijedloga za razinu 7 koji će uputiti u javnu raspravu?

Ono što je također zanimljivo u novom prijedlogu zakona jest i posebna razina za kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija. Oni su, po ‘starom’ Zakonu o HKO-u bili smješteni na razinu 7, zajedno sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima i sveučilišnim diplomskim studijima. U prijedlogu novoga zakona, poslijediplomski specijalistički studiji, u obje varijante, dobivaju svoju podrazinu (7.2 ili 7.3, ovisno o tome koji će prijedlog biti prihvaćen).

Jasno reguliran pristup ‘doktorskoj’ razini

S obzirom na obvezu koja je proizlazila iz odluke Ustavnog suda, regulirani su i uvjeti pristupa razini 8 HKO-a, odnosno, doktorskim studijima, u čemu se nalazio najveći prigovor podnositelja tužbe, Sveučilišta u Zagrebu. Izmjenama zakona definira se kako je uvjet pristupanja razini 8.2 (kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija) posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje propiše sveučilište ili sastavnica sveučilišta.

Na taj način, ispunjen je zahtjev Sveučilišta u Zagrebu za potrebom reguliranja pristupa doktorskoj razini (8.2), kojoj mogu pristupiti, s obzirom na autonomiju sveučilišta, samo studenti sa završenim sveučilišnim diplomskim studijima.

Spomenimo i kako ovaj prijedlog izmjene zakona povezuje razine 7.1 i 7.2 HKO-a s razinom 7 u Europskom kvalifikacijskom okviru, što je bitno u okvirima europskog obrazovnog prostora.

O predloženim izmjenama koje se nalaze u javnoj raspravi, upitali smo Mariju Lugarić, voditeljicu radne skupine koja je izrađivala Zakon o HKO-u tijekom prve polovice 2012. godine. Lugarić ističe kako se s novim prijedlogom zakona kasni barem šest mjeseci, s obzirom da je prema odluci Ustavnog suda zakon trebao biti donesen zaključno s prosincem 2016. godine.

– Ali dobro, bolje ikad nego nikad, kada je već došlo do odluke Ustavnog suda. U prijedlozima za razinu 7, više sam za prvu varijantu, nego alternativni prijedlog. Prva varijanta dobro balansira između odluke Ustavnog suda i nepobitne činjenice da su specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji u Europskom kvalifikacijskom okviru na razini 7, što god mi mislili o tome, kaže Lugarić.

Kolesar: Prvim prijedlogom odgovoreno je na glavni zahtjev Ustavnog suda

Vjerojatno najzainteresiranija strana u cijelom procesu izmjene Zakona o HKO-u upravo su studenti stručnih studija pa smo za mišljenje o novom prijedlogu zakona upitali i Karla Kolesara, predsjednika Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola, odnosno, nacionalnog predstavničkog tijela za oko 55.000 studenata stručnih studija.

– Ovaj prijedlog rezultat je četiri iscrpna i, rekao bih, produktivna sastanka koja smo imali kao Povjerenstvo u sklopu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Mi kao Vijeće podržavamo ovaj glavni, prvi prijedlog zato što on jasno definira razliku u vrsti i ishodima učenja između stručnih i sveučilišnih studija, ali ih, dakako, kao što je to praksa u drugim zemljama Europske unije, stavlja na jednaku razinu. I to na način da ne obezvrjeđuje niti jedne niti druge studente, kaže nam Kolesar i dodaje kako je na taj način odgovoreno na glavni zahtjev Ustavnog suda, tj. ustavne tužbe.

Kod prelaska na osmu razinu HKO-a, kako kaže, jasno se uvjetuje sveučilišna diploma kao uvjet, odnosno, mogućnost prelaska na razinu 8. Alternativni prijedlog u javnoj raspravi, koji diplomske stručne studije smješta na razinu 7.1, a diplomske sveučilišne studije na razinu 7.2, Vijeću studenata nikako nije prihvatljiv, i to iz više razloga.

– Jedan od razloga je taj što bismo bili jedini u Europi koji bi imali diferencijaciju po razinama, unatoč tome što oba studija nose jednak broj ECTS bodova i unatoč tome što jedna i druga diplomska razina spadaju u drugu razinu po bolonjskom sustavu. Dakle, to nam nikako nije prihvatljivo, ističe Kolesar.

Posebno naglašava kako bi se u takvoj situaciji trećina studentske populacije u Hrvatskoj našla u izrazito nezahvalnoj poziciji što se tiče vertikalne i horizontalne prohodnosti u RH, ali i mobilnosti unutar europskih zemalja.

– Nadamo se da će javna rasprava uroditi plodom, da će biti puno komentara, naravno, konstruktivnih prijedloga, kritika, da se što više zainteresiranih dionika, prvenstveno studenata, uključi u istu i očekujemo da će se sve u najboljem redu riješiti, poručuje Kolesar.

Javna rasprava otvorena je do 7. travnja, a u njoj možete sudjelovati na stranicama e-Savjetovanja.