[Vodič za brucoše] Studentske obveze koje ne možeš izbjeći

Iako se maturanti vesele početku fakultetskog ritma jer je ponešto opušteniji od srednjoškolskog, bolonjski je sustav pomalo izmijenio prijašnju situaciju. Predavanja prije Bolonje uglavnom nisu bila obvezna pa su studenti puno više radili, a učili su za ljetne rokove. Studentske su obveze danas znatno veće, a njihove se neizvršavanje strogo sankcionira.

Pauze su omiljeni dio studentskog dana, a ovisno o tome imaš li menzu na svom fakultetu ili barem u blizini, najbolje ih je iskoristiti za objedovanje ili kavu s kolegama. Ponekad će ti pauze stvarati probleme jer neće biti dovoljno duge za odlazak do doma, ni dovoljno kratke za ostanak na fakultetu.

Dolaznost je uvjet za izlazak na ispit

Dolaznost na predavanja i seminarske vježbe uvjetuje tvoj izlazak na kolokvije ili ispit pa dobro prouči pravila kolegija i bilježi svaki izostanak. Većina fakulteta drži da je potrebno 70% dolaznosti na predavanja i seminare što bi značilo da ne smiješ izostati više od tri puta.

Ponekad su profesori fleksibilniji pa dozvole i veći broj izostanaka za predavanja, dok su seminari uglavnom obvezni.

Ako, zbog izvanredne situacije budeš primoran izostati više tada se s profesorom moraš dogovoriti kako ćeš nadoknaditi svoje izostanke, najčešće pisanim radom.

Profesori znaju koje skripte kruže faksom

Predmet se može položiti na više načina, a sve ovisi o profesoru koji određuje pravila za svoj kolegij. Najčešće je to putem dvaju kolokvija ili međuispita koji se mogu polagati prije ispitnih rokova ili putem regularnog usmenog ili pismenog ispita.

Kolokvij označava ispit iz jednog dijela gradiva dok se drugi dio polaže u drugom kolokviju, ukoliko položiš prvi. Nije loša ideja izaći na što je više kolokvija moguće jer rascjepkano gradivo zasigurno ćeš lakše naučiti nego cijelo.

Literatura na fakultetu zna biti prilično opsežna i u početku ćeš se teško privikavati na učenje petstotinjak stranica za jedan ispit no s vremenom ćeš naučiti eliminirati nevažno gradivo. Uvijek je dobro posavjetovati se sa starijim kolegama i vidjeti što koji profesor traži pa se na to i usmjeriti.

Vrlo brzo ćeš otkriti skriveno fakultetsko blago zvano skripte koje će se dilati na svakom koraku i u svim oblicima. Skriptiranje gradiva od velike je pomoći pri učenju, ali uvijek ga je najbolje skriptirati sam jer ćeš se tako prisiliti pročitati originalnu literaturu, zapamtit ćeš veliku količinu informacija, a i skriptu ćeš posložiti po vlastitom odabiru.

Iako će se činiti kao najjednostavnije rješenje, skripte koje kruže fakultetom uglavnom dođu i do profesora koji onda namjerno ne stavlja informacije iz skripte već kopa podatke iz literature kako bi te naučio lekciju.

Kako se pripremiti za seminarsko izlaganje?

Seminarski rad obvezan je za veliku većinu predmeta i nosi oko 30% ocjene, ovisno o kolegiju. Može se odraditi u obliku seminarskog rada, eseja ili prezentacije.

Ako je riječ o pismenom uratku, obrati pozornost na pravila akademskog pisanja i citiranja koja ćeš pronaći na stranicama svog fakulteta. Bilo kakvo plagiranje ili ‘kopipejstanje’ profesor lako otkrije uz pomoć programa koji pronalazi plagijate, stoga, nemoj se kockati već samostalno, uz pomoć literature odradi svoj zadatak.

Usmeno prezentiranje rada nekim studentima može biti nelagodno, posebno ako u srednjoj školi nisu imali priliku izlagati pred drugima.

Priprema je ključ uspjeha kao i optimalno trajanje prezentacije koje nikako ne bi smjelo prijeći 15 minuta. Važno je dobro poznavati materiju o kojoj govoriš i prethodno je nekoliko puta samostalno izgovoriti kako ne bi došlo do zastajkivanja u govoru.

Profesori ne vole studente koji prezentacije čitaju sa slajdova ili papira, a dobar nastup važniji je ponekad i od samog rada.