Potpisan sporazum kojem je cilj olakšati mladima ulazak na tržište rada

Predsjednik Vijeća studenata veleučilišta visokih škola Karlo Kolesar te ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić potpisali su sporazum kojim žele bolje povezati visoko obrazovanje s tržištem rada. U prostorima Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu ministar je istaknuo kako kroz suradnju žele bolje informirati studente o mogućnostima ‘Garancije za mlade’, a predsjednik Vijeća nada se uvođenju mjera koje će dugoročno popraviti položaj mladih.

Na predstavljanju programa ‘Zajedno do EU fondova – za zapošljavanje’, koje se u utorak održalo u prostoru Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, potpisan je sporazum između Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Vijeća studenata veleučilišta visokih škola. Cilj njihove suradnje je promocija projekta ‘Garancija za mlade’, ali i pokretanje mjera koje će dugoročno pozitivno utjecati na položaj mladih u Hrvatskoj.

Važno je da mladi znaju kako su oni ti koji poslodavcima donose sredstva

–

Sporazum ne podrazumijeva financijske obaveze ni jedne ni druge strane.
Njegov je cilj promoviranje mjera
iz ‘Garancije za mlade’ među studentima. Ministarstvo će Vijeću studenata visokih škola
pomoći u organiziranju raznih predavanja i okruglih stolova, kako bi što
više studenata dobilo informaciju što mogu očekivati nakon završetka
studija. Važno je da mladi u trenutku razgovora s poslodavcem znaju kako
su oni ti koji im donose sredstva, izjavio nam je ministar rada i
mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

U nastavku, ministar Mrsić je
istaknuo kako poslodavac ne može realizirati sredstva koja dobiva sa
Zavoda za zapošljavanje i ne može realizirati fiskalne olakšice za
zapošljavanje  na neodređeno. Takva situacija mladima omogućuje bolju
poziciju prilikom potrage za poslom.

Predsjednik Vijeća ističe važnost dugoročnih promjena

– Vijeće studenata veleučilišta visokih škola od samog svog osnutka surađuje s instituucijama poput Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ovaj sporazum je više jedan simbolični čin koji formalizira naše zajedničke aktivnosti. Međutim, osim promoviranja tih mjera, vjerujemo kako ćemo uspjeti proširiti našu suradnju kroz zajedničke inicijative podizanja kvalitete obrazovanja, odnosno zapošljivosti nakon završetka studija, predsjednik Vijeća Karlo Kolesar objasnio nam je kako u budućnosti očekuju korake koji će donijeti i neke dugoročne pomake.

Namjera im je potpisati sporazume i s drugim institucijama, koje djeluju u obrazovnom i gospodarskom resoru. Prema Kolesaru, da bi se riješio problem nezaposlenosti mladih, važno je na vrijeme prepoznati potrebe tržišta rada i prilagođavati edukaciju budućih kadrova.

– To je jedan dugotrajan proces koji se ne može napraviti preko noći. ‘Garancija za mlade’ je kvalitetan projekt, ali naš cilj nisu mjere koje mladima omogućuju da umjesto posla pronalaze nešto između, već je cilj ostvarivanje klime u kojoj će svatko tko završi fakultet imati priliku zaposliti se s obzirom na svoje profesionalne kompetencije. U svakom slučaju, treba još puno toga napraviti kako bi se približili realnim potrebama tržišta rada i kako bi približili studente onim poslovima u kojima postoji potreba za radnom snagom u Hrvatskoj, izjavio je Kolesar.

‘Veliki stupanj prijelaza iz srednje škole u visoko obrazovanje ne polučuje dobre rezultate’

Na predstavljanju programa ‘Zajedno do EU fondova – za zapošljavanje’ još jednom je istaknuta i važnost kvalitetnog stručnog obrazovanja, koje je zbog prilagođavanja visokog obrazovanja posljednjih godina palo u drugi plan.

– Osnovni problemi trogodišnjeg strukovnog obrazovanja su njihova preuska specijalizacija, zbog čega se obrtnici moraju često prekvalificirati kako bi pronašli posao. Smatram kako bi općenitijim trogodišnjim obrazovanjem i sektorskim kurikulumima, ljudima omogućili puno veću šansu za zapošljavanje, predložio je promjene Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

Istaknuo je i prednosti kvalitetnog strukovnog koje mlade educira više na praktičnoj razini i brže dovodi do zapošljavanja. Ministar Mornar smatra kako je važno pronaći balans između trogodišnjeg i četverogodišnjeg obrazovanja, ali i između onih koji nakon srednje škole izlaze na tržište rada i onih koji nastavljaju s obrazovanjem.

– S jedne strane, u Hrvatskoj samo četiri posto ljudi odustaje od školovanja prije stjecanja svoje prve kvalifikacije, ali s druge pak  vidimo kako veliki stupanj prijelaza iz srednje škole na fakultete ne polučuje dobre rezultate pa premali broj ljudi na kraju uspijeva i diplomirati, zaključio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta.