Kolesar: Dosta je kozmetičkih izmjena, treba nam bolja platforma za studentski aktivizam

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola drugo je najveće predstavničko tijelo studenata nakon zagrebačkog Sveučilišta. Njihovom inicijativom je u plan rada Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta predviđena promjena zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U velikom intervjuu predsjednik Vijeća i student VERN-a Karlo Kolesar ističe važnost i priliku koju su studenti dobili s mogućnosti promjene zakona.

Karlo Kolesar

Aktualni zakon o studentskim predstavnicima je iz 2007. godine kada se nije predviđao toliki broj veleučilišta i visokih škola,a pun je manjkavosti prema procjeni učinka koje je napravilo Vijeće. Želja im je promijeniti datume izbore studenta koji bi se održavali u isto vrijeme na nacionalnoj razini, koordinativna tijela studenata trebaju dobiti pravnu osobnost kako bi se prijavljivali na projektne natječaje, a studenti ne bi mogli više puta biti birani u zborove na različitim razinama studijama kako bi se osiguralo veće cirkuliranje studenata. U opširnom intervju predsjednik Vijeća Karlo Kolesar otvoreno govori kako nije vrijeme za estetske i kozmetičke izmjene, nego se treba razmišljati o novom zakonu koji će biti još bolja platforma za studentski aktivizam i rad.

Vi ste kao Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola pokrenuli inicijativu donošenja novog zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Iz kojih razloga je došlo do inicijative?

Mi smo u rujnu prošle godine kao Vijeće prvo napravili procjenu učinka postojećeg zakona gdje smo ukazali na određene mane. Uz procjenu učinka te naše strateške prijedloge izmjena zakona, apelirali smo službeno prema MZOS-u da se u normativni plan aktivnosti za 2015 godinu uvrsti izmjena zakona. Predložili smo i novi naziv tog zakona pod imenom Zakon o studentskom predstavljanju i organiziranju.

Zašto novi naziv?

Postojeći naziv je ograničavajući zato što u nazivu zakona stoji studentski zbor, a zbor kao predstavničko tijelo je puno više od toga što se može iščitati iz ovog naziva. Ovaj zakon bi trebao pokrivati cjelokupno predstavljanje studenata na lokalnoj, nacionalnoj i međunacionalnoj razini te organiziranje. Primjerice, Vijeće nije studentski zbor, a predstavlja 25 posto studentske populacije.

Koje su manjkavosti postojećeg zakona?

Prvenstveno što je zakon pisan 2007. godine te nije predvidio ovoliki broj veleučilišta i visokih škola, automatski i broj studentskih zborova koji djeluju na tim ustanova pa je u tom smislu neusklađen te nema dobre temelje za daljnji rad tih studentskih zborova. S druge strane što je interesantno segment studentskih izbora nije dobro definiran se ovdje izbori provode krajem trećeg mjeseca što ostavlja novoizabranim studentskim predstavnicima realno pole godine efektivnog rada u zboru.

Koji period bi bio idealan za izbore?

Logično bi bilo da to bude početak akademske godine. Jasno da se ne mogu napraviti odmah pri upisu jer se mora ostaviti prostora da se studenti upišu u prvu godinu te da se informiraju o radu zbora. Naša ideja je se u 11. mjesecu raspišu izbori te da se kroz prosinac provedu.

Zalažete li se da izbori budu u cijeloj Hrvatskoj u isto vrijeme?

Zalažemo se za izbore u istom terminu iz razloga kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se izbori provedu za sva studentska predstavnička tijela na lokalnom i nacionalnom nivou. Mislimo da bi imalo smisla kada bi ministar obrazovanja raspisivao izbore s obzirom da bi se uskladili na nacionalnom nivou.

Zar to nije nešto što bi ministar mogao odbiti jer to ima veze sa sveučilištima i visokim učilištima te školama? Zar ne bi bilo logičnije da izbore raspiše rektorski zbor?

Onda bi se svelo opet da rektorski zbor raspiše izbore za predstavnička tijela na Sveučilištima, a s druge strane bi na veleučilištima i visokim školama to trebalo biti Vijeće. Izbori su tema koji se direktno tiču studenata, a oni spadaju u resor MZOS-a. Raspisivanje izbora nije prezahtjevna aktivnost za ministarstvo. Veći značaj za javnost bi izbori imali kada bi ih ministar raspisivao.

Izbore raspisuje čelnik visokog učilišta najmanje mjesec dana prije održavanja izbora, kandidature se podnose izbornom povjerenstvu 10 dana prije održavanja izbora, a kandidature se objavljuju najmanje osam dana prije provođenja izbora. Studenti imaju mogućnost osam dana informirati se o kandidatima. Zalažite se za proširivanje datumskog okvira za predstavljanje kandidata?

U svakom slučaju da jer je ovo premali period. Još nemamo konkretnu ideju koliko bi taj period iznosio s obzirom na to da to moramo dogovoriti na Povjerenstvu koje je ministarstvo formiralo. Najbitnije je da se sve studente koji upisuju prvu godinu preddiplomskog, diplomskog ili postdiplomskog treba informirati o studentskom zboru, kada su izbori, što oni znače te kako se na njima sudjeluje. Ovo je premali rok da se informiraju o kandidatima. Uz to što bi se taj period trebao produžiti, svako visoko učilište i studentski zbor trebalo bi uvodnim predavanjem na početku godine informirati studente o radu studentskog zbora i njegovoj ulozi.

Kada Povjerenstvo počinje s radom?

Krajem drugog mjeseca došla je uputa od MZOS-a da studenti predlože članove Povjerenstva, a ono se sastoji od predstavnika studenata Sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, Rektorskog zbora, Vijeća dekana veleučilišta i visokih škola i od predstavnika MZOS-a. Ministar je imenovao članove Povjerenstva te će u četvrtom mjesecu biti prvi sastanak.

Studenti su dobili priliku modificirati zakon i ne trebaju se raditi estetske i kozmetičke izmjene, nego se treba razmišljati da se napravi novi koji će biti još bolja platforma za studentski aktivizam i rad.

Vi ste predstavljeni u Hrvatskom studentskom zboru u kojem je predstavljen po jedan član svakog studentskog zbora Sveučilišta te jedan predstavnik svih studentskih zborova veleučilišta i visokih škola kojeg izaberu njihovi studentski zborovi. VI trenutačno imate samo jednog predstavnika u HSZ-u?

Nije problem što imamo jednog predstavnika, nego što je zakon pisan kada nije bilo aktivno toliko veleučilišta i visokih škola te se nije očekivalo da će ih toliko biti. No sada se dogodilo da ih imamo četrdesetak te isto toliko studentskih zborova . Aktivno ih je trenutačno trideset, te smo drugi po veličini predstavnici studentske populacije nakon zagrebačkog Sveučilišta.

Želite da se Vijeće studenata i visokih škola definira zakonom?

Mi smo predstavničko tijelo koje predstavlja studente stručnih studija. Logično je da se u zakonu stvore okviri za dva nacionalno koordinativna predstavnička tijela. Jedno koje predstavlja studente Sveučilišta što je Hrvatski studentski zbor i drugo Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola. S obzirom na to da na našem nivou takva dioba postoji jer imamo sveučilišni rektorski zbor i to je definiran u zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanja. S druge strane na nivou veleučilišta i visokih škola imamo vijeće dekana.

U radu rektorskog zbora sudjeluje jedan predstavnik Vijeća i u radu Vijeća sudjeluje predstavnik Rektorskog zbora. Prirodno je da se na razini studentskih predstavnika napravi isti koncept. U interesu kolega sa Sveučilišta i nas je da jedni druge pratimo te da smo upućeni što se događa. Na kraju krajeva oba tijela predstavljaju studente, a prema Ustavu su svi studenti jednaki. Svi novi zakoni i akti vezani uz studente moraju se uskladiti uz Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je donesena konsenzusom u Saboru. Ona definira visoko obrazovanje kao binarno, gdje imamo znanstvene i stručne studije. Vjerujemo da tu neće biti nikakvih prevelikih rasprava.

Mijenjali bi maksimalno trajanje studentskog mandata u zboru?

Iz aktualnog zakona trebalo bi se definirati maksimalno trajanje studentskog mandata. Trenutačna situacija je da Predsjednik zbora može biti imenovan na jednu godinu uz mogućnost produživanja za godinu, a član zbora može biti imenovan na dvije godinu uz jedno produživanje na dvije godine unutar akademskog sustava. Ali može ponavljati svoj mandat na preddiplomskoj, diplomskoj ili postdiplomskoj razini. Smatramo da je bolje konstantno cirkuliranje ljudi jer predstavničko tijelo gubi svoj smisao ako se mlađim generacijama ne omogućava pristup tim tijelima.

Često se govori da zborovi nemaju mogućnost prijavljivanja natječaja na različite fondove jer je za to potrebna pravna osobnost. Predviđate li takve promjene u vašim prijedlozima?

Mi smatramo da je pravna osobnost potrebna, ali u ograničenom obliku i isključivo za nacionalna koordinativna tijela. To podrazumijeva da je definirana tako da omogućuje predstavničkim tijelima apliciranje na neke natječaje, fondove za svoje projekte iz EU ili iz Hrvatske. Tehnički da im se omogući da se prijave na takve projekte.

Tu se javlja problem s vođenjem računa?

Pravna osobnost je ozbiljno područje te zahtjeva veliku odgovornost studentskih tijela i predstavnika, a mislim da smo mite dokazali tu potrebnu razinu odgovornosti i transparentnosti. Pravna osobnost se može definirati zakonom te ne želimo da nacionalna predstavnička tijela postanu udruge, obrti ili tvrtke. To nema smisla, ali zakonom bi se trebala postaviti mogućnost da nacionalna koordinativna predstavnička tijela mogu aplicirati na natječaje za sredstva kroz rad na projektima. Ako to podrazumijeva da imaju vlastiti račun moramo vidjeti kako to napraviti ili kao što je sada da imaju podračune u sklopu visokih učilišta ili vlastiti račun uz savjetodavnu funkciju tog visokog učilišta koje bi se isto moglo time baviti.

Studenti se ne pojavljuju na sjednicama Senata, ne izvršavaju svoje obaveze. Ne postoje konkretnije mjere i sankcije. Postoje prava koje se žele ostvariti s novim zakonom, ali što je s obvezama. Najveći problem je kada studenti budu izabrani, i dalje su neaktivni. Malo izabranih studenata sudjeluje u radu fakultetskog vijeća?

Jako puno ovisi o općim aktima učilišta s kojima je definiran rad zbora . Čak ni novi zakon se ne može toliko detaljno pisati koji bi ulazio u opći akt studentskog zbora. Velika odgovornost za neaktivne studentske predstavnike leži u visokim učilištima. To su direktno tijela visokih učilišta u kojima sjede od profesora do prodekana i na njima je da te studente koji su izabrani maksimalno aktiviraju.

Treba li osnažiti ulogu studentskog pravobranitelja?

Pravobranitelji bi trebali imati veću važnost jer je on direktna veza između studenata i visokog učilišta. On kao fizička osoba predstavlja interese studenata te se bori za njihova prava. Vraćamo se na problem informiranosti studenata. Ako nisu upoznati sa studentskim zborovima, još manje su upoznati sa studentskim pravobraniteljem. Postoje studenti koji i dalje misle da su studentski zborovi za pjevanje.

Imate li podršku kolega sa Sveučilišta?

Kada smo kolegama predstavili inicijativu i da smo poslali MZOS-u procjenu učinka podržali su generalno da se dogode izmjene u zakonu. Vjerujem da imamo zajednički interes te da će suradnja ići u dobrom smjeru. Dobili smo jako veliko povjerenje i mogućnost da za buduće generacije napravimo još bolju formu studentskog predstavljanja i organiziranja.