Hrvatski studenti u EU: Za studij u Beču morate imati dublji džep

Mnogim hrvatskim studentima visoke cijene studija u drugim europskim zemljama predstavljale su barijeru zbog koje su bili primorani izabrati neki od fakulteta u vlastitoj državi. Međutim, nakon željno očekivanog ulaska u EU financije više neće predstavljati prepreku te se susjedne zemlje već pripremaju za sve veći broj Hrvata na svojim sveučilištima. Zbog skorašnjih izjednačavanja prava naših studenata sa svim kolegama u zemljama članicama, otkrivamo kakva je bila dosadašnja pozicija Hrvata na stranim sveučilištima diljem Europe.

en.wikipedia.org

Hrvatski studenti prilikom izbora fakulteta dosta pažnje pridaju i tome koliko će njihove roditelje lupiti po džepu samo školovanje, kao i ostali životni troškovi. Zbog toga je mobilnost naših studenana unutar granica države još uvijek niska, a shodno tome mali je broj onih koji zbog stjecanja visokog obrazovanja odlaze u druge zemlje. Od 1. srpnja otvaraju nam se vrata cijele Europe, a populacija koja će time definitivno profitirati je studentska. Različita prava, skuplje školarine i drugačija tretiranja stranih studenata uskoro će pasti u zaborav, čime će se ukloniti barijera između stranih sveučilišta i hrvatskih studenata.

Do sada nismo imali ista prava, tako da je studiranje u inozemstvu bio luksuz koji je sebi samo nekolicina mogla priuštiti. Zbog nadolazećih promjena, doznali smo kako se studiralo te kako će školovanje izgledati nakon 1. srpnja u jednom od najatraktivnijih studentskih gradova, Beču.

Tko dolazi izvan EU nije ravnopravan Austrijancima

Sada studentica četvrte godine arhitekture na Vienna University of Technology, Kata Dolić, otkrila nam je kako jedva čeka da Hrvatska uđe u Europsku uniju kako bi uživala sve pogodnosti o kojima do sada nije mogla ni razmišljati. Prije četiri godine popunila je online predprijavu te poslala potrebnu dokmentaciju na spomenuto sveučilište i čekala da joj na kućnu adresu dođe pismena potvrda o prijemu. 

Osim što se morala suočiti s hrpom papira, potvrda i prijava ukazala je na još nekoliko nejednakosti s kojima se našla otkako je upisala arhitekturu u Beču.

– Kao studentica koja dolazi izvan EU, morala sam semstar platiti 744 eura, što je maksimalni iznos školarine te nisam imala pravo na povrat iste. Mislim da je spas to što i mi postajemo članica Unije, prvenstveno zato što bi onda semestar plaćala upola manje, istaknula je studentica Kata.

Iako nijednom nije posjetila liječnika otkad studira i živi u Beču, morala je napraviti takozvanu e-card koju je platila 50 eura. Prema Katinim riječima izrada kartice koja služi za liječenje u posljednjh godinu dana poskupjela je za čak 100 posto pa se veseli sljedećoj godini kada će imati isto zdravstveno osiguranje koje će vrijediti u svim zemljama članicama.

– Jedino što je pojeftinilo u posljednje vrijeme je javni prijevoz za studente, koji odnedavno po semestru plaćam 75 eura dok je prošle godine bilo 120 eura, objašnjava studentica arhitekture.

Materijali na fakultetima su jako skupi

Najma stanova u Beču doseže vrtoglave cifre zbog čega se većina studenata zadovolji sobom u domu za koju izdvajaju svega nekoliko desetaka eura manje.

– Sad sam u hrvatskom domu koji je ujedno i Hrvatski povijesni institut. Za sebe imam malu sobu, dok wc, kupaonu i kuhinju dijelim s ostalim stanarima doma. Mjesečna cijena sobe je 285 eura, no ako uzmem u obzir da je skoro nemoguće naći garsonjericu od 300 eura, ne ukuljučujući režije, onda mi je dom svakako isplativija opcija, ističe Kata.

Zbog činjenice da se stanovi plaćaju kao suho zlato, mnogi studenti koji ne dobiju smještaj u domu opet biraju jeftiniju alternativu. U Austriji su poznati takozvani WG-ovi. Riječ je o stanu veće kvadrature čiji prostor dijeli više ljudi, s tim da svako ima svoju sobu, što opet nalikuje životu kakav se vodi po domovima.

– Nemam fiksni iznos koji mjesečno trošim, nego on varira s vremena na vrijeme. Najviše novca odlazi mi na hranu i na materijale za faks. Ti materijali koji su dosta skupi, što me stvarno ubija tako da okvirno na prehranu i faks trošim sigurno oko 200 eura, rekla nam je studentica u Beču. Međutim, sljedeće akademske godine Hrvati će imati priliku osvojiti i stipendije u iznosu od 200 do 600 eura koje dodjeljuje Austrijska agencija za međunarodno mobilnost i suradnju u obrazovanju.