Dekan Filozofskog: 'Za upise na faks trebali bismo tražiti i matematiku na višoj razini'

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svake godine upiše oko tisuću ljudi, no čak tri tisuće kandidata stavlja ga za prvi izbor studiranja. Uz maturu se polaže još jedan dodatni ispit koji bira najbolje među maturantima za ovo studiranje. Ovo takozvano ‘sveučilište u malom’ obrazuje velik broj budućih intelektualaca u preko 30 područja. Zbog toga dekan Damir Boras smatra da je potreba društva za znanjem koju faks ispunjava puno važnija od zadovoljavanja tržišnih prohtjeva.

jutarnji.hr

Profesoru Damiru Borasu ističe drugi mandat na dekanskoj poziciji najutjecajnijeg fakulteta u društveno – humanističkom području u državi, Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na preko 30 odsjeka svake godine prijavljuje se preko tri tisuće ljudi, no samo jedna trećina prijavljenih zbog svog truda i rada dobije mogućnost studiranja na ovom fakultetu.

Studentska populacija broji preko šest tisuća mladih ljudi, što čini ovu sastavnicu najvećom među društveno humanističkim fakultetima u državi. Provjerili smo s dekanom Borasom kakav je stav uprave prema državnoj maturi, što misli o brucošima koji upisuju Filozofski te koja je glavna uloga ovog fakulteta u društvu.

Rado bi da se traži i matematika na višoj razini na maturi

Sudeći po dosadašnjem iskustvu Filozofski fakultet će i ovo godine u Zagrebu htjeti upisati više tisuća maturanata. Njima je ova sastavnica prva na listi prioriteta, a za to će morati položiti Hrvatski jezik na A razini, Matematiku na B razini te dakako dodatni ispit.

– S dugogodišnjom praksom smo uvidjeli da nam je potrebna dodatna provjera sposobnosti i vještina naših budućih studenata pa provodimo dodatni ispit. On iznosi 30 posto u ukupnom bodovanju i zasad to jako dobro funkiconira, kazao nam je dekan Boras.

Dodaje kako smatra da bi se i zahtjev fakulteta trebao podići na višu razinu iz matematike, jer taj predmet je važan i za mnoge predmete na fakultetu.
– Sociolozi i psiholozi u znanstvenim analizama trebaju matematiku, a i mnogo nam maturanata dolazi upravo iz matematičkih gimnazija, objasnio je Boras i dodao kako zasada svejedno matematika ostaje kao niža razina.
Hrvatski se kao standardni jezik mora polagati na višoj razini, jer kako smatra profesor, bez osnovne pismenosti o svom jezik učenik nema ni što tražiti na fakultetu.

Potrebe tržišta rada se pogrešno tumače

Upisne kvote se ove godine na faksu nisu posebno povećale, tek za 17 mjesta i to na odsjecima judaistike i nederlandistike. Upravo zbog nederlandistike kvote nisu povećane već se novi kandidati upisuju ciklički, a sad je završila takozvana pauza od dvije godine. – Nemamo dovoljno radne snage da pokrijemo predavanja za svih pet godina pa pokrivamo tri godišta studenata, tako da to nije realno povećanje kvota, objasnio je čelnik FFZG-a.
Dodaje kako mu smeta što se o potrebama tržišta rada i usklađivanja upisnih kvota govori bez dublje analize.

– Tko može propisati koje je to tržište rada, ono od 1. srpnja kad uđemo u EU ili općenito tržište rada sad u Hrvatskoj, pita se Boras i dodaje kako ne postoje kvalitetna predviđanja o tome što će se dogoditi za šest godina koliko traje prosječno školovanje u visokom obrazovanju.

Umjesto toga ukazao je da postoji cjeloživotno obrazovanje i mogućnost promjene karijera, a da je zadatak fakulteta da studenti dobiju podlogu koja će im onda omogućiti da se sami prilagođavaju tržištu znanja. – Ne možemo mi predvidjeti što će biti. Kako smo mogli znati što će biti prije 15 godina vezano uz početak interneta; danas ne bi bilo ni Središnjeg prijavnog ureda za maturu. Prema tome nemojmo uopće o tome onda govoriti, poručio je Boras.

Što se tiče prijedloga za upise povezanih s tržištem rada, Filozofski je nedavno dobio sugestiju da nedostaje filozofa u Zaprešiću, dok ih u Zagrebu ima previše, što dekan smatra pukom glupošću.

Mnogi brucoši smatraju dekana ravnateljem

Ono što je problem kod mnogih studenata jest da dolaze na fakultet nepripremljeni. Naime profesor Boras smatra da srednja škola nažalost ne pripremi studente za studiranje po Bolonji.

– Studenti moraju sami preuzeti odgovornost za svoj studij. Ne samo za učenje nego i za sadržaj, oni moraju znati što žele i poznavati materiju, objasnio je dekan.
Ovo mišljenje temelji na dosadašnjem iskustvu, jer mu mnogi studenti dolaze s pitanjima čije odgovore moraju znati. Studenti ne pročitaju Statut fakulteta i dolaze dekanu kao ravnatelju škole.

Boras smatra da je razlog tome zato što se učenicima objasni što trebaju učiti, no ne i na koji način da pristupe svojem obrazovanju.