Novi uspjeh hrvatskih znanstvenika: Rad PMF-ovaca izašao u prestižnom međunarodnom časopisu
Novi, lijep uspjeh za hrvatsku znanost stiže s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Znanstveni rad trojice tamošnjih znanstvenika nastao u suradnji sa znanstvenikom iz Velike Britanije, objavljen je u prestižnom međunarodnom časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Za fakultete, ali i hrvatsku znanost najbolja su priznanja objava znanstvenih radova domaćih autora u uglednim međunarodnim časopisima. Takvim novim postignućem mogu se pohvaliti znanstvenici Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF). Polychronis Koliogiannis Koutmiridis, Tanmoy Ghosh, i Nils Paar, u suradnji sa Esrom Yüksel sa Sveučilišta Surrey u Velikoj Britaniji objavili su rad ‘New Insight into Neutron Stars: Dipole Polarizability of Finite Nuclei as a Probe of Neutron Stars’ u prestižnom međunarodnom časopisu The Astrophysical Journal Letters.
– U članku je pokazano da električna dipolna polarizabilnost atomskih jezgri, precizno izmjerena u laboratorijima, predstavlja ključnu opservablu koja omogućuje pouzdana ograničenja na jednadžbu stanja nuklearne tvari te na polumjere i plimnu deformabilnost neutronskih zvijezda, u skladu s opažanjima pulsara i signalima gravitacijskih valova iz sudara neutronskih zvijezda. Neutronske zvijezde ubrajaju se među najgušće objekte u svemiru, u kojima se isprepliću nuklearna fizika, astrofizika i fizika gravitacije. Njihova unutarnja struktura određena je jednadžbom stanja nuklearne tvari, kojom se opisuje ponašanje tvari pri širokom rasponu gustoća, uključujući i one koje daleko nadmašuju mogućnosti laboratorijskih eksperimenata na Zemlji. Treba istaknuti da iste nuklearne sile koje određuju svojstva neutronskih zvijezda oblikuju i konačne atomske jezgre, čime je uspostavljena prirodna veza između laboratorijskih mjerenja i pojava u svemiru, objašnjavaju s Fizičkog odsjeka PMF-a.
Inače, istraživanje je provedeno u okviru projekata Hrvatske zaklade za znanost.
– U navedenom radu objavljenom u časopisu Astrophysical Journal Letters pokazano je da električna dipolna polarizabilnost konačnih atomskih jezgri, koja se s velikom preciznošću mjeri u laboratorijskim uvjetima, može biti korištena kao vrlo osjetljivo sredstvo za ispitivanje jednadžbe stanja. Kombiniranjem teorijskog modeliranja dipolne polarizabilnosti i nuklarne tvari s rezultatima mjerenja dipolne polarizabilnosti i s astrofizičkim opažanjima iz više izvora, uključujući pulsare i signale gravitacijskih valova, postavljena su ograničenja na polumjere neutronskih zvijezda i njihovu plimnu deformabilnost. Time su znatno smanjene neodređenosti u odnosu mase i polumjera neutronskih zvijezda, a dobiveni rezultati u potpunosti su usklađeni s najnovijim opažanjima raznovrsnih signala iz svemira, čime je uspostavljen most između fizike atomskih jezgri i fizike neutronskih zvijezda, opisuju s Fizičkog odsjeka PMF-a.
