Objavljeno koliko je studenata na sveučilišnim specijalističkim studijima: Većini ga više ne plaća poslodavac

Nakon što diplomiraju, neki studenti odlučuju se na upisivanje specijalističkih studija, koji traju godinu ili dvije. Takvih studenata prošle je godine bilo 2.201. Najviše ih se školuje u području društvenih znanosti, a uz studij su i zaposleni te ga plaćaju sami.

Završetak diplomskog studija za neke studente ne označava kraj školovanja. Oni se odlučuju na još jedan korak – upisivanje specijalističkog studija. Kao što smo već pisali, on bi u teoriji trebao osposobiti studente za zapošljavanje na poslovima koji ‘zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije’. Studij traje najmanje jednu godinu, a najviše dvije i ovisno o tome na njemu moguće je steći 60 ili 120 ECTS bodova.

Broj studenata identičan kao prošle godine

U akademskoj godini 2024./2025. na sveučilišni specijalistički studij bio je upisan 2.201 student, identično kao prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Najviše njih i ove je godine upisano na Sveučilište u Zagrebu, 73,3 posto. Slijede, kao i ranije, Sveučilište u Osijeku s 11,2 posto, Sveučilište u Rijeci s 9,9 posto te na Sveučilište u Splitu s 2,1 posto. Na Libertas međunarodno sveučilište u Zagrebu otpada 1,2 posto studenata, Sveučilište u Zadru, koje se prošle godine nije spominjalo, 0,9 posto, Sveučilište Sjever u Koprivnici 0,6 posto, Sveučilište u Slavonskom Brodu 0,5 posto te Sveučilište u Puli 0,3 posto.

Među upisanim studentima sveučilišnoga specijalističkog studija više je žena. Njihov udio u ukupnom broju studenata iznosi 1.485, odnosno 67,5 posto. Prošle je godine ta brojka bila nešto niža, 1.435 žena, odnosno 65,2 posto. Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Zadru, čak 90,0 posto, te na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu, 88,9 posto. Prošle je godine na prvom mjestu bilo Sveučilište u Puli s 90,0 posto.

Ove godine na trećem se mjestu nalazi se Sveučilište Sjever u Koprivnici sa 78,6 posto, zatim Sveučilište u Splitu sa 72,3 posto i Sveučilište u Osijeku sa 71,1 posto. Slijede Sveučilište u Zagrebu sa 68,5 posto, Sveučilište u Puli sa 66,7 posto, Sveučilište u Rijeci s 51,8 posto i Sveučilište u Slavonskom Brodu s 10,0 posto.

Najviše studenata u području društvenih znanosti

Prema znanstvenim, interdisciplinarnim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje društvenih znanosti s 40,2 posto te područje biomedicine i zdravstva s 31,8 posto. Prošle su godine prva dva mjesta činila ista područja, samo drugim redoslijedom. Na trećem mjestu ove godine je interdisciplinarno znanstveno područje s 12,8 posto, područje tehničkih znanosti sa 7,9 posto, područje humanističkih znanosti s 3,0 posto, područje biotehničkih znanosti s 1,9 posto, interdisciplinarno područje umjetnosti s 1,5 posto i područje prirodnih znanosti s 0,9 posto.

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je, kao i prošle godine, u skupini od 30 do 34 godine, 27,5 posto, a najmanje u skupini do 24 godine, 0,5 posto. U skupini od 25 do 29 godina bilo je 21,2 posto studenata, u skupini od 35 do 39 godina njih 18,1 posto, u skupini od 40 do 44 godine 15,1 posto, u skupini od 45 do 49 godina 8,9 posto, u skupini od 50 do 54 godine 6,0 posto, a u skupini od 55 i više godina bilo je 2,7 posto studenata.

Specijalistički studiji 2025.: Troškove studija uglavnom plaća student

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,5 posto, a nezaposlenih 1,5 posto. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 35,3 posto, u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja, 19,7 posto, u području obrazovanja 10,5 posto te u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 10,0 posto. Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja, 5,8 posto, u području prerađivačke industrije 3,0 posto, u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla 2,7 posto, u području djelatnosti informacija i komunikacija 2,6 posto, u području ostalih uslužnih djelatnosti 1,9 posto i u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije 1,7 posto, a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je 6,8 posto.

Troškove studija uglavnom plaća student. Studij je osobno platilo 49,2 posto studenata, poslodavac je platio studij za 47,2 posto studenata, za 2,2 posto studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 1,4 posto način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo. Prošle je godine situacija bila nešto drukčija. Poslodavac je platio studij za više od polovice studenata, 53,2 posto studenata, dok je 43,2 posto studenata osobno platilo studij.