Pitali smo dekane što očekuju od novog zagrebačkog rektora: 'To ne može biti zabranjena tema'

Bavljenje temama za koje je zapravo odgovoran, rješavanje pitanja fakultetske menze, uspostavljanje kulture povjerenja i otvorene komunikacije unutar Sveučilišta, smanjenje centralizacije u upravljanju, intenzivniju transformaciju Kampusa. To su samo neka od očekivanja koje dekanica i dekani velikih zagrebačkih fakulteta imaju od rektora koji će dužnost obavljati do 2030. godine.

Dvojica kandidata krenula su u utrku za mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu. To su aktualni rektor Stjepan Lakušić, inače bivši dekan na Građevinskom fakultetu, te dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić. Što dekani očekuju od zagrebačkog rektora koji će dužnost obavljati u mandatnom razdoblju od 2026./2027. do 2029./2030. sada su nam otkrili dekanica i dekani Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), Agronomskog fakulteta (AGR) i Fakulteta prometnih znanosti (FPZ).

Dekan FER-a: ‘To ne može biti zabranjena tema’

Podizanje standarda, posebice u vođenju, od rektora očekuje Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Kako kaže, studijskim programima, studijima, istraživanjima, poslovanjem i infrastrukturom fakulteta i akademija upravljaju fakultetska vijeća i dekani kao odgovorne osobe. Fakulteti i akademije su pravne osobe okupljene u uniju – Sveučilište u Zagrebu, koja ima svoj akademski parlament (Senat) i izvršno tijelo (rektora).

– Izlišno je kada se kandidati za rektora u programu bave stvarima u kojima nemaju, niti trebaju ili mogu imati ulogu, jer su u domeni fakulteta i akademija, a malo ili nimalo se bave stvarima za koje su stvarno odgovorni. A rektor ima tri ključne uloge: simboličko-reprezentativnu, vodstvenu i upravljačku (u rektoratu). Od rektora Sveučilišta u Zagrebu u sljedećem mandatnom razdoblju očekujem podizanje standarda posebice u vođenju, ističe Bilas.

Očekuje, pojašnjava Bilas, da rektor vizijom, motivacijom, intelektualno i osobnim djelovanjem uključuje Sveučilište u međunarodne trendove, podiže mu razinu ambicije, kompetencije i kvalitete rada. Očekuje promjenu atmosfere prema otvorenoj razmjeni ideja i mišljenja, uključivo kritičkog mišljenja.

– Primjerice, pitanje što je Sveučilište i može li i treba li biti drugačije nego sada ne može biti zabranjena ili izbjegavana tema. Također, očekujem uvođenje trećeg elementa vođenja Sveučilišta – vijeća dekana, kao platforme za redovite koordinacije, zajedničko planiranje i usmjeravanje Sveučilišta. Zadnjih godina smo vidjeli javno predstavljanje rektorovih ‘strateških projekata’ za koje dekani nisu znali da postoje, upozorava Bilas.

Standard je, dodaje, potrebno značajno podići i u upravljanju rektoratom. Očekuje značajno unaprjeđuje malobrojnih postojećih servisa – fakultetima, akademijama, studentima i nastavnicima – a posebice uvođenje i razvoj novih u skladu sa suvremenim akademskim i poslovnim praksama te podizanje razine zajedničke sveučilišne infrastrukture. Očekivanja ima i u vidu prorektora.

– Očekujem prijedlog izmjena Statuta Sveučilišta koje nužno trebaju obuhvatiti isključivanje prorektora iz članstva u Senatu i novi demokratski model izbora rektora. Također očekujem prestanak prakse imenovanja prorektora koordinatorima, svojevrsnim nadzornicima, sveučilišnih radnih tijela. Konačno, očekujem da rektor djeluje u skladu s pravnim okvirom, kao i normalizaciju odnosa i uloga u onome što zovemo visokoobrazovni sustav u kojemu u zadnje vrijeme imamo dijelom zamijenjene uloge pa rektor izlazi s prijedlozima zakona, zaključuje Bilas.

Dekanica PMF-a: ‘Ključno je da sve odluke budu donesene transparentno’

Dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Ivančica Ternjej navodi da bi rektor Sveučilišta u Zagrebu trebao bi prije svega biti vizionar i strateški vođa. Treba imati jasnu, dugoročnu viziju razvoja Sveučilišta, usklađenu s europskim i globalnim trendovima u visokom obrazovanju. Očekuje sposobnost poticanja inovacija u nastavi, digitalizaciji i međunarodnoj suradnji.

– Rektor treba promicati znanstvenu izvrsnost, ali i osigurati da Sveučilište ostane otvoreno i društveno odgovorno. Također, mora promicati transparentnost i participativno upravljanje što znači uspostaviti kulturu povjerenja i otvorene komunikacije unutar Sveučilišta. Ključno je da sve odluke budu donesene transparentno, ističe Ternjej.

U pogledu osnovne djelatnosti, nastavlja, važno je da rektor sustavno radi na jačanju kvalitete nastave i istraživanja. Primjerice, da podupire ulaganje u stručno usavršavanje nastavnika, potiče interdisciplinarna istraživanjima koja povezuju s gospodarstvom i prenose znanje u praksu te stvara okruženje koje će zadržavati mlade znanstvenike i privlačiti strane stručnjake.

– U doba brzog tehnološkog razvoja i činjenice da živimo u svijetu vrlo brzih promjena, rektor treba voditi računa o digitalnoj transformaciji uvođenju modernih digitalnih alata u nastavu, upravu i komunikaciju, razvijanje digitalne pismenosti studenata i djelatnika, pojašnjava Ternjej.

Za Sveučilište je, dodaje, izuzetno važna i internacionalizacija, odnosno jačanje međunarodne mobilnosti studenata i profesora, aktivno partnerstvo s inozemnim sveučilištima i istraživačkim centrima i promicanje Sveučilišta kao prepoznatog sudionika u europskom prostoru visokog obrazovanja. Neophodno je voditi brigu o studentima i akademskoj zajednici na način da se osiguraju bolji uvjeti studiranja i života studenata (smještaj, stipendije, mentorski programi), podrška mentalnom zdravlju i akademski razvoj.

Iz, kako kaže, perspektive dekanice jedne od većih sastavnica, Ternjej ističe da pitanje nije samo ‘što bi trebalo promijeniti’, nego što je realno provedivo. Navodi nekoliko stavki koje joj se čine važnima i provedivima.

– Smanjivanje birokracije – administrativni procesi su često usporavajući; potrebno je pojednostaviti procedure i digitalizirati sustav. Važno je povećati povezanost znanosti i prakse – suradnja s gospodarstvom, javnim sektorom i civilnim društvom treba postati sustavna, a ne iznimka. Nužno je više potaknuti kulturu izvrsnosti u znanosti i nastavi – izvrsna znanost i izvrsna nastava ne smiju biti suprotstavljene, nego komplementarne. Također, držim da je potrebna bolja promocija Sveučilišta – strateško brendiranje i vidljivost na nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Neophodna je snažnija centralna podrška za strane studente i nastavnike (vizni proces, smještaj, administracija). Akademski sustav često nema dovoljno menadžerskih alata – što podrazumijeva edukaciju upravljačkog kadra (primjerice rektora, dekana, pročelnika…) i uspostavljanje mjerljivih pokazatelja uspješnosti (na primjer upisi, zapošljivost, projekti i slično), zaključuje Ternjej.

S Agronomskog fakulteta očekuju smanjenje centralizacije u upravljanju

Da Sveučilište postane funkcionalniji, suvremen i pouzdan sustav koji svojim sastavnicama pruža pravovremenu i učinkovitu potporu očekivanje je Aleksandra Mešića, dekana Agronomskog fakulteta (AGR). Kako kaže, Sveučilište u Zagrebu raspolaže iznimnim ljudskim, znanstvenim i obrazovnim potencijalom, no njegova učinkovitost često je ograničena složenim administrativnim procedurama i normativnim zahtjevima koji opterećuju sastavnice. Posebno važnim smatra smanjenje centralizacije u upravljanju i jačanje servisne uloge Rektorata prema sastavnicama.

– To znači jasniju podjelu odgovornosti, kvalitetniju koordinaciju i stručnu potporu u financijama, pravnim poslovima, upravljanju ljudskim resursima i projektnoj administraciji. Istodobno je važno smanjiti preklapanje poslova između središnje razine i sastavnica. Normativno rasterećenje kroz zajedničke, jasno definirane pravilnike, jedinstvene opise radnih mjesta i standardizirane procedure dodatno će osnažiti učinkovitost sastavnica, ističe Mešić.

Od rektora očekuje i aktivnije korištenje potencijala Senata. Članovi Senata, objašnjava, dolaze iz različitih sastavnica i znanstvenih područja te imaju znanje i iskustvo koje se može sustavnije uključiti u razvoj novih inicijativa, strateških dokumenata i dugoročnih smjernica Sveučilišta. Takav pristup jača dijalog, povjerenje i zajedničku odgovornost. Dodaje da je iznimno važno i jačati međunarodnu prepoznatljivost Sveučilišta u Zagrebu.

– Smatram da treba razviti jasnu, mjerljivu i provedivu strategiju za unapređenje položaja Sveučilišta na međunarodnim rang-listama. Strategija bi trebala biti utemeljena na izvrsnosti u znanosti i nastavi, poticanju međunarodnih projekata te konkretnoj i sustavnoj potpori sastavnicama, zaključuje Mešić.

Dekan FPZ-a: ‘Očekujem intenzivniju transformaciju Kampusa’

Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti (FPZ), kao dekan jednog od četiri fakulteta smještena na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj od rektora očekuje intenzivniju transformaciju Kampusa, što znači razvoj Kampusa do statusa pravog sveučilišnog središta, opremljenog infrastrukturom i sadržajima koji omogućuju visokoobrazovni, znanstveni i inovacijski razvoj.

– To uključuje izgradnju novih studentskih domova, sportskih sadržaja i istraživačko-inovacijske infrastrukture, kao i modernizaciju postojećih zgrada s naglaskom na energetsku učinkovitost i primjenu održivih tehnologija. Nastavno na to, rektor bi zajedno s ostalim nadležnim dionicima trebao predvoditi inicijativu za unaprjeđenje prometne i logističke povezanosti Kampusa kroz razvoj javnog prijevoza, biciklističke infrastrukture te infrastrukture cestovnog prometa. Uz to, očekujem i jačanje suradnje s gospodarstvom i industrijom kroz strateška partnerstva pri realizaciji razvojnih projekata, zaključuje Šoštarić.

S FSB-a ističu programske ugovore

Zdenko Tonković, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), ističe četiri glavna očekivanja. Prvo je vezano za programske ugovore. U posljednje vrijeme, kaže, nastupile su značajne promjene u sustavu financiranja Sveučilišta i njegovih sastavnica putem programskih ugovora, a na snagu su stupile i nove Upute Ministarstva financija o evidentiranju sredstava Europske unije (EU) te Pravilnik o korištenju sredstava EU.

– Kako bi sastavnice uspješno provodile projekte financirane iz sredstava Europske unije, uz osiguranje zakonitosti i ispravnosti financijskog izvještavanja, od rektora očekujemo snažnu potporu u operativnom praćenju i unapređenju financijsko-računovodstvenih procedura vezanih uz provedbu programskih ugovora i realizaciju EU projekata. Time se dodatno jača institucionalna stabilnost i transparentnost poslovanja Sveučilišta i njenih sastavnica te stvaraju preduvjeti za učinkovitije korištenje dostupnih razvojnih sredstava i daljnje unapređenje znanstveno-istraživačkih aktivnosti, objašnjava Tonković.

Na drugom mjestu FSB na čelu s Tonkovićem očekuje potporu u rješavanju pitanja financijske i administrativne podrške Erasmus studentima, kako bi se sastavnice Sveučilišta mogle aktivnije uključivati u programe mobilnosti. Pritom je, dodaje, važno dodatno jačati bilateralne sporazume sa sveučilištima diljem svijeta.

– Internacionalna mobilnost studenata i nastavnika ključna je za jačanje internacionalizacije te povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti Sveučilišta i njegovih sastavnica u europskom i globalnom akademskom prostoru. U tom kontekstu posebno je važna potpora rektora međunarodnim projektima koje FSB provodi s renomiranim europskim institucijama i industrijskim partnerima, poput suradnje s BMW Grupom iz Münchena. Takva suradnja pridonosi jačanju inovacijskog potencijala, transferu tehnologije i snažnijem povezivanju Sveučilišta s gospodarstvom, što je ključno za razvoj konkurentnog i suvremenog akademskog okruženja, smatra Tonković.

Nadalje, FSB očekuje potporu rektora u provedbi infrastrukturnih projekata za koje su već ishođene građevinske dozvole, kao i u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz zemljište koje je ranije bilo u vlasništvu Fakulteta, a danas je u vlasništvu Republike Hrvatske, te na kojem je tijekom obnove izgrađena modularna zgrada Studentskog inovacijskog centra.

– U tom smislu potrebna je i potpora u postupcima izmjene Generalnog urbanističkog plana za navedeno zemljište. Razvoj suvremene istraživačke i nastavne infrastrukture ključan je preduvjet za daljnje unapređenje kvalitete obrazovanja, jačanje istraživačkih kapaciteta i stvaranje poticajnog okruženja za studente i istraživače, ističe Tonković.

Za kraj, ističe da je na ovom Fakultetu potrebno riješiti pitanje menze.

– Uprava FSB-a treba riješiti pitanje studentskog restorana, koji nije bio obuhvaćen cjelovitom obnovom Fakulteta te se trenutno nalazi u roh-bau stanju. Za njegovo stavljanje u funkciju nužno je osigurati značajna financijska sredstva, pri čemu očekujemo institucionalnu potporu Sveučilišta. Unapređenje studentskog standarda, uključujući kvalitetne uvjete studiranja i boravka studenata, predstavlja važan element daljnjeg razvoja Sveučilišta, zaključuje Tonković.

Fakulteti koji se nisu odazvali

Podsjetimo, ususret izborima obojici smo se kandidata obratili za intervju. Rektor Lakušić nije odgovorio na naša pitanja pa smo tako sami analizirali njegov prvi mandat, dok razgovor s kandidatom Koprićem možete pronaći ovdje. Programe obojice možete pronaći na poveznici.

Dodajmo i da smo u svrhu pisanja ovog članka za izjavu zamolili dekane ukupno 11 najvećih zagrebačkih fakulteta po broju studenata. Povratnu informaciju nismo dobili od Ekonomskog fakulteta, Filozofskog fakulteta, Učiteljskog fakulteta, Kineziološkog fakulteta, Medicinskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti.