Što kad imate 'mentora iz noćne more'? 'Nakon obrane sam postao svjestan da rad nije ni pročitao'

Nekim studentima suradnja s mentorom bila je noćna mora. Kristini se mentorica nije javljala mjesecima, Matejev mentor stalno je izmišljao neizvedive preinake, Dalijina mentorica odbijala je pogledati rad dok ne bude napisan do kraja, a Zdenku je mentor, kako se čini rad prvi put pogledao tek nakon obrane. Profesorica Znanstvene metodike Livia Puljak priznaje da s nekim mentorima doista nikako ne možete doći ‘na zelenu granu’, a ima i par savjeta što treba bilježiti i čega se držati za dobru komunikaciju s mentorom.

Iako većina studenata češće ima problema s ispitima nego pisanjem radova, nekima se suradnja s mentorom pretvori u noćnu moru. Tako se pisanje diplomskog rada, za koje studenti obično izdvoje nekoliko tjedana do par mjeseci, može otegnuti i na duži dio godine, a studenti se suočavaju sa stalnom tjeskobom oko toga hoće li im mentor odobriti rad na vrijeme kako bi upisali višu godinu ili diplomirali.

Svoja iskustva s ‘mentorima iz noćne more’ s nama je podijelilo četvero bivših studenata, sad već alumnija svojih fakulteta iz Zagreba. Radi zaštite svojih i podataka profesora ostali su anonimni, ali podaci su poznati redakciji.

Mentorica ju je mjesecima ignorirala

Kristina je s mentoricom prije početka pisanja diplomskog rada dogovorilo da cilja na obranu u srpnju te da će prvu verziju predati do kraja svibnja. Rad je krenula pisati odmah nakon tih dogovora te je krajem ožujka poslala prvu verziju rada. Mentorica joj je odmah javila da je primila rad i da će se javiti nakon što ga pročita i ispravi.

Međutim prošla su već dva tjedna, a Kristina i dalje nije dobila odgovor. Nakon toga odlučila je samostalno nastaviti pisati diplomski. Sredinom lipnja poslala je završen rad. Mentorica je još jednom odgovorila da ga je zaprimila i da će ga ispraviti, no da je u gužvi i da nije stigla ništa pogledati. Polako dolazi vrijeme za završne izmjene u radu, pa se Kristina opet javlja mentorici početkom srpnja da ju podsjeti da bi tog mjeseca htjela braniti diplomski.

– Nakon tjedan dana stiže mi korigirani diplomski, kojeg sam ja isti dan ispravila. Mentorica me pita kada bih željela obraniti, ja sam joj ponudila datum za tjedan dana, na što ona meni kaže da to mora biti najkasnije za tri dana jer nje iza toga nema više u Zagrebu do kraja kolovoza. Ja pristajem na to te moram u roku 3 dana uvezati diplomski, napraviti prezentaciju i riješiti svu papirologiju s referadom, ispričala nam je Kristina.

‘Pisao mi je mailove koji bi se mogli protumačiti kao prijetnje’

Dok je Kristina imala problem s time da joj je mentorica bila posve odsutna, Matej nam priča da je njegov mentor svaki tjedan tražio nepotrebne sastanke. Kaže da je njegov mentor sve htio nadzirati i da je stalno radio izmjene koje su sabotirale funkcionalnost onog na čemu je radio što je zahtijevalo dodatne preinake.

– Na sastancima je pričao o stvarima koje bi da radimo u budućim verzijama, a bili smo svjesni da se to neće nikad dogoditi. Pisao mi je mailove koji se mogu protumačiti kao prijetnje, ali valjda nije bio svjestan kako to zvuči. Općenito nije poznavao gradivo osim onog koje je u knjizi koju je sam napisao. Inzistirao je na detaljima koji bi trebali biti u njegovoj nadležnosti, što je izazvalo probleme, a onda me uvjeravao da je u pravu, podijelio je Matej.

Studentici Daliji mentorica je priredila neugodno iznenađenje. Priča nam da je napisala pola diplomskog rada i poslala mentorica da ga pogleda. Na taj mail odgovorila je da bude, no nakon toga se nisu čule mjesec dana. Kad su se konačno našle uživo, mentorica joj je rekla da čita radove samo ako su napisani do kraja. Tako joj je mentorica potratila više od mjesec dana koje je čekala odgovor, a mogla iskoristiti za pisanje rada.

Mentor je tražio izmjene rada nakon obrane

Najluđu priču definitivno nam je ispričao student koji je želio ostati anoniman pa ćemo ga za potrebe članka nazvati Zdenko. Za završni rad na preddiplomskom studiju odlučio se za prilično ambicioznu temu. Stranica s koje je trebao preuzimati podatke bila je zaštićena, a mentor mu nije pomogao da dođe do potrebnih informacija.

– Odgovarao mi je svaka dva tjedna i svaka njegova ideja bila je suluda. Konačno smo došli do kraja rada i ja sam mislio da imamo ‘gentleman’s agreement’; njega boli briga, a ja ću napraviti sve, da smo se mi tako dogovorili. I niš’ ja napravim taj rad, nije ni bio toliko loš i pošaljem mu na pregled. On se meni ne javlja, ja si mislim valjda je okej rad, ne trebam ništa popravljati, ponadao se Zdenko.

Priča sad postaje jako bizarna. Zdenko je izašao na obranu i dobio odličan, međutim za upis diplomskog studija mora predati svoj rad, a mentor je zatražio izmjene nakon obrane. Na kraju je Zdenko morao raditi korekcije na radu dva dana prije upisa diplomskog studija.

– Dođem tad kod njega i on otvori taj rad i ja postanem svjestan da on moj rad nije ni pročitao. Sve greške koje je našao bile su u dvije stranice uvoda i kad je došao do treće stranice je rekao: ‘Ovo je implementacija, nećemo gledati dalje’. I tu kreće moja Golgota. Krenem to popravljati, pošaljem mu prvu verziju. Onda drugu, treću, oko čega smo se zakrvili. Kako nije pogledao moj rad, nije znao kako funkcionira i imao je neku svoju ideju. Ja njemu kažem da to tako ne funkcionira, ta stvar koju on želi ne postoji, prisjeća se Zdenko.

‘Boldao sam jednu rečenicu i vratio mu tekst’

Tad su izmijenili desetak mailova, a na kraju je Zdenko popustio i dodao kako kaže liniju koda koja ne postoji. Bio je već zadnji dan za predaju dokumentacije za upis na diplomski studij kad mu je mentor napisao da mu je odobrio rad jer ‘više nema snage za borbu’.

– Međutim ništa nisam naučio od toga, pa mi je ostao mentor i na diplomskom. Ovo je pouka kako treba funkcionirat s takvima. Što god kaže, ništa ne mora bit točno, bitno je samo da bude kako kaže. Napucao sam diplomski volumenom. Tema je bila puno gora i puno manje ambiciozna. Napisao sam 70 stranica teksta i poslao mu ih na pregled. Zatim mi je rekao da se iz teksta ne vidi kako sam napravio zadatak, da kad se scrolla kroz tekst se to mora vidjeti. Onda sam boldao tu jednu rečenicu i poslao mu natrag i rekao je da je okej. Pouka je bila; koliko god bilo glupo i nerealno, nenormalno, samo to napraviš. Nema se smisla borit s nekim tko ima apsolutnu moć. Ako mentor kaže da je nebo crveno, piši ‘nebo je crveno’, tu pouku sam izvukao iz svog preddiplomskog i diplomskog, zaključio je Zdenko.

Studenti su nekad nestrpljivi

Nakon ovih divljih priča odlučili smo potražiti savjete koji bi mogli koristiti studentima koji su se našli u sličnim neugodnim situacijama. U pomoć nam je priskočila Livia Puljak, profesorica Znanstvene metodologije s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Ona je autorica knjige ‘Znanost bez drame: kako istraživanje provesti i o tome nešto napisati’ u kojem studentima daje savjete za pisanje završnih i diplomskih radova, a ovom prilikom odgovorila nam je što napraviti kad imaš ‘mentora iz noćne more’.

Budući da na vježbama na Znanstvenoj metodologiji profesorica Puljak studentima daje savjete za diplomski rad, često je prva adresa za prigovore na diplomski rad. Objašnjava nam da prvo treba utvrditi zbog čega je točno student nezadovoljan jer se nekad pokaže da studenti imaju nerealna očekivanja.

– Imala sam tako situacije da se studenti žale da mentor nije dostupan, a kad pitam što bi to točno značilo, dobijem odgovor da je student mentoru poslao poruku jučer, i mentor još nije odgovorio. Tako da bi najprije trebalo utvrditi je li zaista mentor prekardašio neke pristojne granice u nedostupnosti, navodi profesorica.

‘Studenti trebaju to dokumentirati i žaliti se’

Student bi podsjetnik da mentor nije odgovorio na mail trebao poslati za tjedan dana od prve poruke. Ako profesor ni tad ne odgovori i ne javi kad će biti dostupan, to bi mogao biti razlog za zabrinuti se. Profesorica naglašava da bi bilo dobro da su profesori dostupniji u vrijeme kad studenti dovršavaju diplomske radove, pogotovo jer velik broj studenata sve radi u zadnji čas.

– Ako je mentor nedostupan više od nekoliko tjedana pa se to ponavlja, a student bez toga ne može napredovati i studentu se žuri, studenti to trebaju dokumentirati, i na to se žaliti. To dokumentiranje bi značilo da precizno mogu navesti koliko su e-poruka poslali mentoru u kojem razdoblju, a koje je mentor ignorirao. Ako je mentor nedostupan dugo vremena, najprije to treba pokušati raspraviti s njim. Savjetujem studentima neka zamole mentora da razmotri ima li zaista prostora za mentoriranje studenta. Moguće je da mentor prihvati mentorirati studenta pa mu se promijeni poslovna situacija i više nije dostupan, savjetuje profesorica Puljak.

Ako student ne može naći rješenje s mentorom, treba se javiti nadležnim osobama, a to su na nekim fakultetima povjerenstva za završne i diplomske radove, a u drugima prodekani ili pomoćnici za nastavu. Ako student ne zna kome bi se obratio, može se posavjetovati sa studentskim predstavnikom ili nastavnikom od povjerenja.

Ponekad su krivi studenti

Što se tiče mentora koji daju kontradiktorne savjete ili isti tekst stalno vraćaju na doradu, može biti riječ o dvije različite situacije. Profesorica Puljak navodi da su joj se u nizu slučajeva studenti žalili na ‘prezahtjevne’ mentore, da bi ispalo samo da su studenti zapravo lijeni.

– Mnogi studenti nisu spremni na nikakve dorade kad napišu diplomski rad. Čak i minorne ispravke koje se tiču računalne pismenosti shvaćaju kao veliku gnjavažu. Pa mentori kažu da im studenti dramatiziraju, plaču da nikad neće diplomirati, prijete da će odustati od studija – a ništa ne popravljaju. Niz puta su me kao članicu povjerenstva za obranu diplomskog rada mentori upozorili da diplomski rad ‘nije baš u najboljem stanju, ali student odbija napraviti bilo kakve popravke’. Pa mentor očajan sad očekuje da će student morati poslušati povjerenstvo, kad iste primjedbe pošalje povjerenstvo, a ne mentor, priznaje profesorica.

‘Bolje završeno nego savršeno’

Međutim, ako mentor doista daje kontradiktorne savjete, moguće je da nema pojma što radi, jednostavno objašnjava profesorica Puljak. Iz vlastite nesigurnosti mentor tad izmišlja nove zadatke za studenta, što može biti kontraproduktivno, a studentima je često teško prepoznati da mentor ne drži konce u rukama. Ako se mentor svaki dan ‘budi s novim idejama’ za unaprjeđenje rada moguće je da je riječ o perfekcionistu, a s takvim ljudima je teško surađivati.

– Moja parola u istraživanjima je – bolje završeno nego savršeno. Od studenta ne očekujem savršenstvo nego da nešto završi. A onda ću ja to pregledati i dati savjete za popravak. Koga je zapao mentor perfekcionist, taj se treba sjetiti one izreke strpljen-spašen. No, obično se takve osobine daju prepoznati kod mentora već na početku suradnje. Ako student nije zadovoljan mentorovim postupcima već u početku suradnje, neka razmotri promjenu mentora. Bolje i novi mentor nego nepotrebna patnja, savjetuje profesorica Puljak.

‘S nekim mentorima nikad na zelenu granu’

Velik problem studentima može izazvati i ako mentor usred pisanja rada odluči promijeniti temu ili metode istraživanja. Međutim, nekad je to nužno ako se pokaže da planirani pristup neće istraživanje dovesti do cilja. Budući da studenti imaju ograničeno vrijeme za pisanje diplomskog, poželjno je da s mentorom izrade pragmatičan i sigurno izvediv plan istraživanja i da ga tijekom izrade rada prate. Čak i ako fakultet ne traži izradu plana istraživanja, on može biti koristan i studentu i mentoru. Također, profesorica Puljak savjetuje da studenti s mentorima što više komuniciraju putem maila, jer i mentori i studenti često zaborave ono što iskomuniciraju telefonski ili uživo, a ono što imaju napisano uvijek mogu naknadno pročitati i provjeriti.

– Student ima pravo na prikladno mentorstvo i dostupnog mentora. Međutim, valja pošteno reći da se s nekim mentorima nikad ne može doći na zelenu granu. Nekad se dogodi i da student i mentor jednostavno nisu kliknuli, i da se međusobno optužuju za nerad i nerazumijevanje. U takvim situacijama student bi u dogovoru s nadležnima na fakultetu trebao razmotriti promjenu mentora. U toj promjeni trebali bi posredovati nadležni nastavnici koji će pronaći najbolje novo rješenje za studenta. Jedna je mogućnost da student s istom temom rada nastavi suradnju s drugim mentorom, i u toj situaciji bi bilo jedino pristojno da se prvi mentor s tim složi. Druga je mogućnost da se s novim mentorom krene raditi na posve novoj temi rada. To je za studenta sigurno nezgodnija situacija ako je već napravio nešto posla na prvoj temi. Kad biraju mentora, bilo bi dobro kad bi se studenti raspitali kod starijih studenata i alumnija o mentorskoj reputaciji pojedinih nastavnika, zaključila je profesorica Puljak.