Dekan u utrci za rektora progovorio je li matura potrebna i bi li povukao tužbu protiv bivše ministrice

Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić, jedan od rektorskih kandidata najvećeg sveučilišta u državi, za srednja.hr kaže kako je matura za upis na fakultete i dalje potrebna. Naime, ranije su rektori raspravljali upravo o potezima NCVVO-a o uvođenju jedinstvene razine Hrvatskog i najavi jedne razine Matematike. Koprić je o potonjoj ideji oprezan, poput drugih rektora smatra da su potrebne konzultacije. Obećao je i da će povući tužbe protiv bivše ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koje sveučilište već godinama tuži za kazneno djelo protiv časti i ugleda.

Već više od 30 godina na čelu zagrebačkog sveučilišta, najvećeg u državi koje prema aktualnim podatcima broji oko 62.000 studenata, nije bio pravnik. Naime, iz područja prava posljednji rektor bio je pokojni Zvonimir Šeparović, od 1989. do 1991. godine, a njegov se mandat pamti po razvoju alumni aktivnosti na sveučilištu. To će na rektorskim izborima u ožujku pokušati promijeniti Ivan Koprić, aktualni čelnik Pravnog fakulteta u Zagrebu.

– Rektor Šeparović bio je moj profesor kaznenog prava, kriminologije i viktimologije. Doktorirao je s temom iz viktimologije, zapravo ju je kao disciplinu značajno konceptualno oblikovao s tezom da je kazneno pravo pretjerano usmjereno na počinitelje kaznenih djela i zaštitu njihovih temeljnih ljudskih prava i sloboda dok žrtve kaznenih djela ostaju u drugom planu. Bio je osnivač Svjetskog viktimološkog društva te je osim znanstvene razvio značajnu socijalnu djelatnost. Svi smo mi profesori na različitim fakultetima i akademijama, imamo razna znanja, vještine, razvili smo svoje modele identificiranja problema i nalaženja rješenja. Što se mene tiče, znanstveno sam se i stručno formirao u multidisciplinarnom području koje kao glavne točke ima pravnu znanost, znanost o javnom upravljanju, politologiju, znanost o organizaciji i komunikacijsku znanost. To mi daje širinu u područjima traženja rješenja raznovrsnih problema javnog pa i sveučilišnog upravljanja. Osim toga već dva i pol desetljeća obavljam razne upravljačke funkcije u okviru Pravnog fakulteta i šire, a imam i međunarodno iskustvo, započinje Koprić o svojoj kandidaturi.

Prorektorima koji isto odlučuju o rektoru poručio da se suzdrže od glasanja, otkrio svoj prvi korak za kampus Borongaj

U ovoj je rektorskoj utrci, koja je počela žestoko već u prosincu, kandidat uz aktualnog rektora Stjepana Lakušića, inače profesora s Građevinskog fakulteta. Već smo upozoravali kako zagrebačko i osječko sveučilište, za razliku od riječkog i splitskog, svojim statutom na rektorskim izborima zapravo favorizira sadašnje rektore kandidate. Svi prorektori, koje imenuje upravo sadašnji rektor uz amenovanje Senata, na spomenuta dva sveučilišta imaju pravo glasa na Senatu, pa tako i za rektora.

– To sam napisao i u svojem programu. Prorektori su pomoćnici rektora, njegovi odani ljudi. Ne samo kod nas nego svugdje. U sveučilištima kao što su naša, njihov broj mora biti razumno ograničen i sveden na poslove pomoćnika, a ne donositelja dodatnih glasova za rektora. Pogledajte posljedice tog sustava sad kod glasanja za novog rektora. Rektor koji se natječe za novi mandat u ogromnoj je prednosti, jer već  ima osam glasova koje ja nikako ne mogu osvojiti. Zato je moj apel svima njima da se u glasanju suzdrže i ne glasaju ni za koga od nas dvojice, poručuje Koprić zagrebačkim prorektorima, a dodajmo i kako zagrebački Senat broji 73 člana, među kojima je i osam studentskih predstavnika koji neće otkriti kome ide njihov glas.

Ono što je aktualni rektor Lakušić pisao u svom programu rada za aktualni mandat, a kako smo ovog tjedna podcrtali i nije posve ispunio, bilo je pitanje kampusa Borongaja, infrastrukturnog projekta koji još uvijek nije zaživio, na što upozoravaju i studenti i dekani. Koprića pitamo koji bi bio njegov prvi korak po pitanju kampusa Borongaj.

– Riješiti sve imovinsko-pravne nejasnoće te konačno odrediti namjene i mogućnosti da se fakulteti koji su već tamo, kao i oni koji će se eventualno još seliti, presele u doglednom roku, a da se neiskorištene parcele ponude fakultetima za određene namjene, poput depoa, vježbališta i prostora za praktičnu nastavu. Ono što je sad karakteristika upravljanja tamošnjim prostorom je potpuna netransparentnost, ocjenjuje Koprić.

‘Studentski domovi trebaju biti centri okupljanja i života studenata’

Na kampusu Borongaj planira se i studentski dom. Nedostatak mjesta u njima u Zagrebu među studentima je svakog ljeta goruća tema. Koprić objašnjava da su studentski domovi važna komponenta sveučilišne infrastrukture koja treba osigurati što veću jednakost studenata u smještaju i studiranju, kao i u ostalim studentima važnim aktivnostima.

– Studentski domovi trebaju biti centri okupljanja i života studenata, mjesta za ostvarenje njihovih društvenih aktivnosti. Sada javni studentski domovi imaju oko 7.800 mjesta, što je nedovoljno. Ostatak do nužnog pokriva se unajmljivanjem stanova ili smještajem u privatnim domovima. Potrebno je povećati kapacitete i obnoviti domove, osuvremeniti ih. Planiram sve potrebe povezane s domovima uvrstiti u desetogodišnji plan infrastrukturne obnove kako bismo za deset godina imali kvalitetan smještaj za domaće i strane studente, a pogotovo za nastavnike iz inozemstva u prvih nekoliko godina njihovog rada, dok ne riješe svoje stambeno pitanje u Zagrebu, ističe Koprić.

Što s maturom i napuhanim upisnim kvotama? ‘Neki fakulteti očito smatraju kako trebaju provjeriti još nešto’

Glasni su rektori zadnjih godinu dana bili i oko državne mature, pa im je na sjednice dolazio i sam ministar obrazovanja Radovan Fuchs. Kritiziralo se uvođenje jedinstvene razine mature iz Hrvatskog, kao i najava pisanja jedne razine mature iz Matematike. Koprića pitamo kako gleda na koncept državne mature, to što neki fakulteti ipak provode primjene ispite i kako bi se postavio prema jednoj razini iz Matematike.

– Po mojem uvidu matura je potrebna. Neki fakulteti očito smatraju kako trebaju provjeriti još nešto pa to i rade. O eventualnom spajanju matura iz Matematike trebalo bi odlučiti tek nakon pripremljene osnove, pokazatelja i konzultacija, oprezan je Koprić o temi o kojoj smo ranije razgovarali i s aktualnim predsjednikom Rektorskog zbora.

Govoreći o ulasku u svijet visokog obrazovanja, već godinama se postavlja pitanje napuhanih upisnih kvota. Kako je srednja.hr izvještavala prošlog ljeta, da su svi tadašnji maturanti uspjeli položiti državnu maturu, što je dakako nemoguć scenarij, mogli bi popuniti tek 70 posto upisnih kvota na studijima.

– Na dugi rok, ako ćemo nastojati upisivati strane studente, upisne kvote ne bi trebale odražavati samo broj hrvatskih maturanata. Programski ugovori će moguće pripomoći da se upisne kvote i broj realno dostupnih maturanata i stranih studenata izbalansiraju, izjašnjava se Koprić.

Pitali ga bi li povukao tužbu protiv Divjak: ‘Takve tužbe, osim u ekstremnim slučajevima, nemaju smisla’

Ono što je postalo normalizirano za vrijeme bivšeg rektora Damira Borasa, a Lakušić je samo nastavio, jesu i veliki troškovi na odvjetnike te sudske tužbe. Primjerice, Sveučilište u Zagrebu na odvjetnike je u 2024. godini potrošilo 94.341 eura, a lani u svibnju zabilježili smo da je naše najveće sveučilište u 15 sporova s profesorima. Među njima je i bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Damir Boras i Sveučilište u Zagrebu podigli su u 2020. spor protiv bivše ministrice obrazovanja. Razlog je naknada štete zbog povreda prava osobnosti iznošenjem neistinitih navoda, a od nje traže 2.654 eura. U drugom sporu isto Boras i Sveučilište tuže Divjak za kazneno djelo protiv časti i ugleda. Lakušić nije povukao tužbu, a bi li Koprić?

– Povukao bih ih, jer takve tužbe, osim u ekstremnim slučajevima, nemaju smisla, jasno odgovara Koprić.

S obzirom na to da među kandidatima za rektora u Zagrebu nema profesorica, a moderno Sveučilište u Zagrebu u svojoj povijesti imalo je tek jednu rektoricu u jednom mandatu, zanima nas i hoće li u prorektorskom timu Koprića biti mjesta za profesorice. Dodatno, Hrvatska broji 2.000 redovitih profesorica, a nemamo ni jednu rektoricu.

– Da. I kao dekan sam predložio prodekanice i prodekane tako da pretežu prodekanice. Što se tiče mjera pozitivne diskriminacije profesorica valja pripremiti niz sustavnih mjera kako bi se žene više privuklo na sveučilište te im se osiguralo uvjete da ostanu i napreduju kao i muški kolege, naglašava Koprić.

Kaže kako bi ozbiljno uzeo u obzir i dao kalibrirati sustav zaštite od seksualnog uznemiravanja

Razgovaramo i o Pravnom fakultetu. Na Fakultetu političkih znanosti prije nekoliko mjeseci prikazan je film o seksualnom uznemiravanju. Na panelu je sudjelovala i profesorica Pravnog fakulteta Zlata Đurđević koja je govorila o tome kako je upravo Pravni fakultet u 2022. donio sveobuhvatni Pravilnik o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja. Bi li Koprić na razini sveučilišta donio jedan takav pravilnik?

– Slično i kao dekan, ozbiljno bih uzeo u obzir te dao kalibrirati sustav zaštite od seksualnog uznemiravanja tako da doista štiti i studentice i nastavnice, bez dodatnog traumatiziranja, izdvaja Koprić.

Pravni fakultet među rijetkima je na kojem djeluje udruga za LGBT+ prava, odnosno studentsko-nastavnička udruga za prava LGBTIQA+ osoba Za-Pravo. Koprić govori kako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pripremilo listu ranjivih i podzastupljenih skupina, među kojima je, pored spomenutih LGBT+ studenata, i dvadesetak drugih skupina, tvrdi Koprić.

– Na Pravnom smo fakultetu već usvojili mjere za unaprjeđenje položaja svake od tih skupina zasebno te njihovo ostvarenje pratimo kako bismo mogli korektivnim mjerama postići cilj, a to je da sve studentice i studenti mogu uz podjednak napor steći znanje, kompetencije i vještine i završiti svoj studij. U rektorskom sam programu predvidio nešto slično, ali naravno primjereno razini i ulozi Rektorata, ističe Koprić.

‘Umjetnu inteligenciju smatram možda i najznačajnijom tehnološkom revolucijom našeg doba’

Tek neki fakulteti u Zagrebu zasad su donijeli smjernice za korištenje umjetne inteligencije. Tako je postupilo i cjelovito riječko sveučilište, dok na zagrebačkom za sada nema takve inicijative. Time su studenti prepušteni sami sebi u odluci smiju li posegnuti za umjetnom inteligencijom pri pisanju seminara ili diplomskog radova i ako je koriste, što je dopušteno i trebaju li to naglasiti u radu.

– Na razini Sveučilišta trebalo bi donijeti smjernice, a za neki uži dio pitanja možda i pravilnik. Na fakultetu upravo radimo na smjernicama, a ovisno o potrebama i rezultatima praćenja ići ćemo u nadogradnju sustava. Umjetnu inteligenciju smatram možda i najznačajnijom tehnološkom revolucijom našeg doba i u rektorskom sam joj programu posvetio posebnu pažnju, zaključuje Koprić.

Portal srednja.hr za intervju se obratio Koprićevom jedinom protukandidatu i aktualnom rektoru Sveučilišta u Zagrebu, Stjepanu Lakušiću. Međutim, odgovore nismo zaprimili.