Analiziramo prvi mandat rektora Lakušića. Pa, veliki projekt nije se baš pomakao s mrtve točke

Rektorski izbori u Zagrebu sve su bliže. Svoj drugi uzastopni mandat traži i aktualni čelnik Stjepan Lakušić. S obzirom na to da dolazi s Građevinskog fakulteta, u prvom mandatu opravdano se puno očekivalo glede obnove fakulteta od štete usred potresa. Na kraju je posebno zapelo s obnovom Rektorata i Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na infrastrukturnom projektu kampusa Borongaj – o kojem slušamo već gotovo 20 godina – napravljeni su tek neznatni koraci prema naprijed, a studenti i profesori i dalje su puni kritika. Iako je Lakušić obećao veća ulaganja u studentske medije, dobili smo novi pamflet zvan Akademski list pa se na njega i Universitas potrošilo preko 200.000 eura u 2024. godini.

Nakon što je osam godina zagrebačkim sveučilištem ‘vladao’ Damir Boras, nije baš bilo lako sjesti u njegov stolac. Narušen ugled sveučilišta trebalo je popraviti, konačno pokrenuti priču kampusa Borongaj, a potres je donio tešku situaciju obnove i razmještaja niza fakulteta po gradu. Među četvero kandidata za rektora u 2022. godini pobijedio je Stjepan Lakušić, redoviti profesor u trajnom izboru na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, tadašnji dekan tog fakulteta.

Uzvraćao da ga naša pitanja o krizi na Hrvatskim studijima vraćaju u prošlost, pokrenuo i novi pamflet

Analiziramo njegov prvi mandat koji završava koncem rujna. Prvo, od Rektorata u doba Borasa teško smo dobivali odgovore na novinarska pitanja. Dijelom se to nastavilo i u doba Lakušića pa bismo mu tako, na primjer, neka pitanja postavljali uživo. Tada nam bi znao uzvratiti da ga naša pitanja vraćaju u prošlost, premda se radilo o itekako aktualnoj krizi na Fakultetu hrvatskih studija, svakako jednoj od mrlja u prvom Lakušićevom mandatu. Iako Zakon o visokom kaže da (privremene) dekane mogu imenovati samo fakultetska vijeća, Lakušić se oglušivao na to i uz potvrdu Senata tamo postavljao čelnike. Čak je i kifovac obnašao tu dužnost. Jedno vrijeme je rektor de facto sam sebe postavio za čelnika. Nisu ga spriječile ni sudske presude. Uz obilaženje zakona na kraju je kriza kako-tako na tom fakultetu riješena te je izabran novi dekan. No, Hrvatski studiji dobili su negativno pismo države u reakreditaciji s nizom uočenih nepravilnosti, što su sada dužni rješavati. Vrijedi spomenuti kako je Lakušić u svom programu obećao ‘promicati pozitivan učinak sustava upravljanja kvalitetom na uspješnost postupaka vanjske evaluacije i (re)akreditacije’.

Osim Hrvatskih studija ne smijemo zaboraviti ni Lakušićev odnos prema studentima s invaliditetom. Sveučilište je, s njime na čelu, ukinulo 24-satnu asistenciju za studente s najtežim invaliditetom u studentskom domu na Stjepan Radić. Kao razlog navodilo se poskupljenje takve potrebe. No, istovremeno, Lakušić je odlučio pokrenuti još jedan pamflet, Akademski list, u čijem smo prvom izdanju pobrojali deset fotografija Andreja Plenkovića. Posebno je u tom kontekstu zanimljivo što je Lakušić napisao u programu rada.

– Aktivno će se komunicirati s javnošću i relevantnim javnim čimbenicima putem svih dostupnih medija, a vlastite resurse komunikacije će se unaprjeđivati i dodatno razvijati, Televizija Student, Radio Student, Global itd., stoji mu u programu rada.

Podcrtajmo još jednom kako je javnost umjesto spomenutog dobila Akademski list, a još uvijek izdaje se i Universitas. U 2024. godini Sveučilište je na ta dva lista potrošilo 208.730 eura.  Pripremu i tisak tog prvog broja, onog s Plenkovićem, Sveučilište u Zagrebu platilo je 11.211 eura. Kao i u doba Borasa nastavilo se trošiti na odvjetnike. Na njih su u 2024. godini potrošili 94.341 eura.

Kampus Borongaj – čak je Fuchs priznao kako treba početi razmišljati o nekim drugim konceptima

Bilo je krizi i na drugim fakultetima u Zagrebu gdje se Lakušić nije baš najbolje snalazio. Imali smo uhićenja na Geodetskom fakultetu, na kojem je afere dekana i profesora razotkrio Telegram. Primjerice, tu situaciju rektor je usporedio s primjerom kada se nešto loše dogodi u obitelji. Lakušić je krenuo i u pripajanje Zdravstvenog veleučilišta Sveučilištu u Zagrebu, čime bi najveće sveučilište u državi dobilo svoj 35. fakultet. Pripajanje se odužilo pa još ostaje visjeti u zraku hoće li do kraja Lakušićeva prva mandata ovo biti ostvareno.

Ono u čemu je Lakušić ipak bar malo zakotrljao priču, za razliku od svog prethodnika, jest kampus Borongaj. U programu rada Lakušić je obećao kompletirati i izraditi dokumentaciju potrebnu za izgradnju nužne infrastructure na kampusu Borongaj i pustiti u rad Zeleni industrijski park Borongaj. Krenulo je obećavajuće. Lakušić je okupio ministre i predstavnike Grada. Unatoč dobrim najavama s takvih sastanaka nije se baš puno toga u ove tri i pol godine Lakušićeva mandata pomaknulo s mrtve točke. To su nam posvjedočili i studenti i jedan dekan na kampusu. Dobivena je građevinska dozvola za nathodnik, no Lakušić je najavljivao da će on biti završen već do kraja 2024. godine. To se još dan-danas nije dogodilo.

Predstavljena je i cjelovita strategija kampusa, SC ima spremnu dokumentaciju za studentski dom od tri paviljona, razgovara se i o sportskoj dvorani, no sve je to još uvijek rekla-kazala. Da je situacija porazna, zapravo je priznao i ministar Fuchs kada je lani u veljači na otvorenju Fakulteta političkih znanosti kazao kako treba početi razmišljati o nekim drugim konceptima sveučilišnog kampusa Borongaj i kako misli da će se i za Borongaj naći adekvatno rješenje. Vrijedno pozornosti je i da se Plenković s Lakušićem prešetavao po kampusu tik pred parlamentarne izbore u 2024. Tada se govorilo da će se naredne godine, dakle 2025., projekt kampusa ‘smireno realizirati’. To se nije dogodilo, a na kampus je doseljeno još dvije tisuće studenata.

Kazao kako sveučilište nema što skrivati, sada ne želi poslati programski ugovor

Iz programa rada Lakušića za ovaj mandat vidljivo je kako je obećao osnovati Studentski savjet rektora koji će davati preporuke i mišljenja rektoru te razmatrati pitanja od interesa za studente. Javno nije poznato da je takvo što osnovano, no studentski predstavnik govorio je pozitivno o radu s Lakušićem. Treba napomenuti i kako ni prelazak na programske ugovore, novo financiranje, nije prošlo glatko. Cjeloviti tektonski dokument vrijedan 1,82 milijardi eura Lakušić još uvijek nije predočio javnosti. Baš je onda zanimljiva njegova izjava iz 2022. kada je kazao kako je sveučilište javno te kao takvo nema što skrivati od javnosti. Na tu izjavu Lakušić je valjda malo zaboravio.

Bilo je situacija u kojem je Lakušić znao biti kritičan prema nekim dekanima. Tako nedavno nije pozvao svog protukandidata za rektora na početak radova obnove zgrade Rektorata i njegova fakulteta. Nije mu se svidjelo i što su neki dekani u medijima progovorili o ideji Tehničkog sveučilišta. Odjednom je, tik pred rektorske izbore, krenuo spašavati i vječite studente na Pravnom, premda je ranije ima suprotno mišljenje. Ima li Lakušić nakon prvog mandata podršku većine članova Senata, bit će poznato 10. ožujka na rektorskim izborima gdje mu je protukandidat dekan Pravnog Ivan Koprić.