Studenti u pet godina jako zaoštrili stavove: Svaki dvadeseti ispitanik protjerao bi dio migranata

Stavovi studenata po pitanju stranih radnika jako se zaoštrili u pet godina. Dok je većina ispitanih studenata 2019. bila spremna stranog radnika prihvatiti kao susjeda, u istraživanju provedenom 2024. većina bi ih prihvatila tek kao suradnike na poslu. Istraživanje je provedeno na četiri pravna fakulteta u Hrvatskoj, a pokazalo je da bi svaki dvadeseti student podržao protjeravanje migranata iz države.

Brojni studenti doživljavaju strane radnike kao ‘nepoželjne migrante’, pokazalo je istraživanje provedeno 2024. godine na četiri pravna fakulteta u Hrvatskoj. Tim istraživača koji čine profesor s riječkog Pravnog fakulteta Marko Mrakovčić, njegov asistent Marko Miočić i Margareta Gregurović s Instituta za istraživanje migracija, proveo je isto istraživanje pet godina ranije, a noviji rezultati pokazuju da su se stavovi studenata zaoštrili.

Istraživači su ankete proveli na pravnim fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, a glavni zaključak je da se stav studenata prema stranim radnicima zaoštrio u pet godina. Studenti su ih prije 2019. godine bili spremni u prosjeku prihvatiti kao neposredne susjede, dok im je 2024. većinom prihvatljivo bilo tek da su im suradnici na poslu.

– Najveći je pad u distanci zabilježen u kategoriji osobnog prijatelja, a upravo je prijateljstvo prema teoriji kontakta jedan od poželjnih preduvjeta smanjenja predrasuda. Istraživanja naglašavaju razlikovanje ‘pravog poznanstva’ ili prijateljstva od površnih susreta na ulici koji mogu pojačati predrasude zbog nedostatka smislene i učinkovite interakcije ili međusobnog razumijevanja. S druge strane, dobiveni rezultati mogu ukazivati na nedostatak ‘pozitivnih uvjeta’ za ostvarenje uspješnog kontakta, a koji se, između ostalog, odnose i na percipirane razlike u društvenim statusima, pojašnjavaju nam dr. sc. Gregurović i profesor Mrakovčić.

Svaki dvadeseti ispitanik je za protjerivanje migranata

Studenti strane radnike najčešće susreću kao dostavljače, građevinske radnike i na drugim niskokvalificiranim radnim mjestima, a sebe vide kao visokokvalificirane, pa brojni studenti osjećaju statusne razlike koje je teško pomiriti.

Istraživači objašnjavaju da je i u javnom diskursu došlo do znatnih promjena prema stranim radnicima pri čemu neki politički i društveni akteri u medijskim nastupima strane radnike učestalo prikazuju kao izvor ekonomske i kulturne prijetnje za hrvatsko društvo, što također može imati značajan učinak na iskazan stupanj društvene distance.

Znanstvenici navode da se društvene promjene najbolje mogu vidjeti po broju studenata koji bi podržali protjerivanje stranih radnika iz zemlje. Udio ispitanika koji preferiraju socijalni ostracizam porastao je za 11,11 posto kada je riječ o ‘poželjnim’ migrantskim skupinama (koji su u istraživanju kodirani kao doseljenici iz zemalja bivše Jugoslavije, zapadnoeruopskih zemalja, SAD-a i Kanade, azijskih zemalja). Porastao je za 33,33 posto u slučaju pripadnika religijskih ‘drugih’ te za čak 78,79 posto kada je riječ o ‘nepoželjnim’ migrantskim skupinama (u istraživanju kodirani kao tražitelji azila, azilanti, strani radnici, Romi, doseljenici s Bliskog istoka). Izbacivanje ‘nepoželjnih’ migranata iz zemlje podržalo bi 5,4 posto ispitanika, dakle nešto više od svakog dvadesetog.

– Smatramo da se to povećanje može pripisati i promjeni javnog diskursa prema migrantima, ali i tome da su se studenti spremni izravnije prikloniti  ‘mainstream’ diskursima nego ranije generacije, zaključili su istraživači.

‘U Zagrebu stanovnici iskazuju najveće razine straha’

U prvom ciklusu istraživanja pokazalo se da su studenti iz Rijeke i Zagreba manje distancirani prema stranim radnicima od studenata iz Osijeka i Splita, međutim 2024. godine dolazi do promjena jer razlike više nisu toliko ujednačene. Primjerice, studenti iz Rijeke iskazuju statistički značajno manju prosječnu distancu prema ‘nepoželjnim’ migrantima od studenata iz Osijeka i Splita, dok studenti iz Zagreba iskazuju manju prosječnu distancu prema ‘poželjnim’ migrantima nego studenti iz Osijeka. Uz navedeno, rezultati su pokazali da je prosječna distanca prema ‘nepoželjnim’ i ‘poželjnim’ migrantima rasla kod studenata iz Rijeke i Zagreba, dok se kod studenata iz Osijeka (i Splita samo prema ‘poželjnima’) smanjila.

– Druga istraživanja u Hrvatskoj također nalaze da Zagreb postaje mjesto u kojem stanovnici iskazuju najveće razine straha i doživljaja prijetnje u usporedbi s drugim regijama, a to se možda može pripisati najvećoj koncentraciji doseljenika upravo u Zagrebu kao i negativnim učincima kontakta koji, ako je ostvaren u nepovoljnim i neravnopravnim uvjetima, potiče zatvaranje i negativne stavove. Također vidimo i učinke ranije spomenutog društvenog diskursa zatvaranja prema skupinama koje se doživljavaju kao ‘druge i drugačije’, a što je posebno izraženo u slučaju migranata koji dolaze iz kulturno distinktivnijih okruženja te se teže integriraju u novu okolinu, sumiraju istraživači.

Istraživanje je pokazalo da socijalna distanca nije porasla samo prema stranim radnicima, već i prema svim religijskim skupinama osim katolika i pravoslavaca. Religioznost studenata se u razmatranom razdoblju povećala te je među ispitanicima u 2024. čak 26 posto studenata koji se identificiraju kao uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što njihova vjera uči u usporedbi s 2019. kad ih je bilo 17 posto. Također je manje ispitanika koji se ne identificiraju kao vjernici ili se protive religiji.

Sve više studenata iskazuje klerikalne stavove

Studenti u 2024. u većim udjelima složili su se sa stavovima poput ‘Katolička crkva je jedini istinski moralni autoritet u ovoj zemlji’ ili ‘Zakoni bi se trebali više temeljiti na naučavanjima Crkve’, dok opada udio onih koji se s ovim tvrdnjama ne slažu. S druge strane podrška stavovima koji podržavaju jedinstvo Europe nije se promijenila.

– Stupanj vlastite religioznosti značajno je povezan s društvenom distancom prema ateistima, no ima značajan učinak i na ukupnu distancu prema drugim religijskim skupinama, pri čemu sudionici istraživanja koji su religiozniji iskazuju veću distancu prema religijskim ‘drugima’. Religioznost se ipak ne pokazuje kao značajan prediktor društvene distance prema migrantskim skupinama. Rezultati našeg istraživanja pokazali su povezanost nacionalizma i religioznosti s distancom izraženom prema drugim religijskim skupinama što također odražava društveni kontekst u kojem se i religija i nacionalizam na svakodnevnoj razini prepleću s politikom i pridonose postavljanju simboličkih granica i razlikovanja domaćeg stanovništva od ‘drugih i drugačijih’, objašnjavaju istraživači.

Četiri uvjeta za pozitivan kontakt

Na smanjenje predrasuda i promjenu stavova utječu pozitivni kontakti. Autori istraživanja istaknuli su hipotezu o kontaktu američkog psihologa Gordona Allporta kojom postulira da se pozitivni učinci kontakta javljaju samo ako skupine imaju jednak status, zajedničke ciljeve, ako grupe međusobno surađuju te ako imaju podršku institucija.

– Drugim riječima, ako je kontakt koji je ostvaren između pripadnika različitih skupina smislen i kvalitetan, on će pridonijeti stvaranju pozitivnih stavova, dok, s druge strane, istraživanja ističu negativne učinke nevoljnih ili prijetećih susreta koji rezultiraju jačanjem predrasuda, zaključuju profesorica Gregurović i profesor Mrakovčić.