Nekad 'strukovnjaci', danas studenti medicine i elektrotehnike: 'Bio sam u prednosti nad gimnazijalcima'

Završili su strukovne srednje škole, a danas su uspješni studenti elektrotehnike te medicine. Marija Bunić završila je Medicinsku školu Osijek, smjer farmaceutski tehničar, a danas je studentica na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Isti fakultet nakon iste srednje škole, ali usmjerenja medicinski tehničar, upisao je i njezin kolega Filip Šimić. Luka Šoš je pak pohađao Elektrotehničku i prometnu školu Osijek, smjer elektrotehničar, a danas je student elektrotehnike na FERIT-u - Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u istom gradu. Na istom studiju je i Matej Ugarković, koji je završio Tehničku školu Ruđera Boškovića u Vinkovcima, smjer elektrotehničar.

Priprema za maturu

Marija 'rastura' ispite, piše znanstvene radove i aktivno sudjeluje u udruzi CroMSIC i organizaciji Osijek Student Congressa (OSCON). Filip redovito polaže ispite, i to s izvrsnim prosjekom, te je demonstrator na tri kolegija. Luka već treću godinu zaredom ispite 'daje' u roku, također s odličnim uspjehom. Matej je uz odličan uspjeh na studiju i studentski predavač individualnih i grupnih instrukcija iz osnova elektrotehnike u EDukOS-u u Osijeku. Svi oni aktivno su se pripremali za državnu maturu.

Kao maturantica, Marija je odmah ujesen upisala pripreme iz Matematike, Biologije, Kemije i Fizike. U njezinom srednjoškolskom programu Fizika je bila zastupljena tri godine, Biologija dvije, a Matematika sve četiri, ali sa smanjenom satnicom. Kad je riječ o Kemiji, nedostajalo joj je znanja iz opće kemije.

- Pripreme su zahtijevale kontinuirani rad - svaki sat započinje ulaznim kolokvijem, nakon sata slijedi zadaća, a provode se i simulacije mature. Takav sustav me poticao na redovito učenje i ponavljanje gradiva. Predavači su bili vrlo kvalitetni i posvećeni, a nastava je bila usmjerena na teoriju i zadatke s mature. Nakon završetka nastave samostalno sam ponavljala gradivo, rješavala mature te koristila njihove skripte i video materijale, objašnjava Marija.

Za maturu iz izbornih predmeta dodatno se pripremao i Filip.

- Smatrao sam da mi dotadašnje znanje možda neće biti dovoljno za ostvarivanje rezultata potrebnog za upis na Medicinu, pa sam se odlučio dodatno pripremati iz triju izbornih predmeta: Biologije, Kemije i Fizike. Fiziku i Kemiju pohađao sam u jednoj privatnoj ustanovi, dok sam Biologiju pripremao samostalno, dodatno učeći iz udžbenika namijenjenih gimnazijskom programu, pojašnjava Filip.

• Završili strukovne, a sada 'rasturaju' na zahtjevnim fakultetima: 'Maturanti imaju strahopoštovanje'

'Vjerujem da sam bio u prednosti u odnosu na gimnazijalce'

Mateju pak dodatne pripreme za maturu nisu bile potrebne. Kako kaže, nastavnici u Tehničkoj školi u Vinkovcima kvalitetno su ih pripremili za ispite, osobito iz Matematike, ali i Engleskog i Hrvatskog jezika. Luka se za studij elektrotehnike pripremao isključivo s pomoću priprema održanih u školi te samostalno nakon završetka školske godine. i On kaže da je, s obzirom na ocjene iz srednje škole, smatrao da nema potrebe za plaćanjem dodatnih instrukcija.

- Imao sam zahtjevnije nastavnice iz glavnih predmeta na državnim maturama koje su mi omogućile da zbog kontinuiranog rada tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja budem u situaciji da pred maturu samo ponovim sve gradivo umjesto da ga učim prvi put. Vrijedilo bi napomenuti da sam znao da ću imati izravan upis na fakultet i smjer koji sam planirao upisati pa mi je cilj bio samo položiti sve obvezne mature, no bez obzira na to, uspio sam iz svih glavnih predmeta ostvariti ocjenu vrlo dobar ili odličan, navodi Luka.

Luka smatra da mu na fakultetu ni u jednom trenutku nije nedostajalo predznanja. Dapače, vjeruje da je bio u prednosti u odnosu na gimnazijalce. Dodaje da mu zahvaljujući odličnoj podlozi iz Matematike i Fizike u srednjoj školi problem nije predstavljalo ni matematičko gradivo.

• VIDEO Je li strukovnjacima teže položiti maturu? 'Ne moraju svi ići na fakultet'

Dobri temelji iz strukovnih škola

Matej također ističe da je uz opće znanje u srednjoj školi stekao i strukovno znanje koje iz predmeta poput osnova elektrotehnike, osnova elektronike, električnih strojeva i pogona i slično.

- Upravo sam kroz te predmete počeo razvijati tzv. inženjerski način razmišljanja, koji sam na fakultetu dodatno unaprijedio. Ako bih trebao izdvojiti područje u kojem mi je nedostajalo predznanja, to bi bilo programiranje. Ipak, uz pomoć starijih kolega uspješno sam savladao gradivo, na čemu sam im iznimno zahvalan, kaže Matej.

Iako 'medicinarka', i Marija tvrdi da joj je znanje iz srednje škole uvelike pomoglo na fakultetu.

- Upisala sam fakultet srodan svom srednjoškolskom obrazovanju, što mi je olakšalo praćenje pretkliničkih predmeta jer sam već imala dobru podlogu znanja. Praktični dio studija bio mi je manje stresan, a gradivo iz Kemije i Biofizike već sam obradila tijekom priprema za maturu, prisjeća se Marija.

Njezin kolega Filip dodaje da mu je gradivo iz Medicinske škole posebno pomoglo na kolegiju Anatomija. Stekao je, kaže, dobre temelje iz istoimenog predmeta, što mu je omogućilo lakše razumijevanje, nadogradnju i proširivanje znanja. Također, prednost 'osjeti' i na kliničkim kolegijima, jer se već ranije susreo s brojnim medicinskim terminologijama i dijagnozama, što mu je olakšalo praćenje nastave i povezivanje sadržaja.

- Uz to, određene praktične vještine stečene u školi veliki su plus, budući da su to kompetencije koje se na fakultetu postupno usvajaju. Što se tiče eventualnog nedostatka predznanja, ne mogu reći da sam imao većih poteškoća, jer su mi pripreme za maturu bile stvarno kvalitetne, a redovitim učenjem i praćenjem literature na fakultetu, sve se može po potrebi nadoknaditi i na kraju uspješno položiti, iskren je Filip.

• Završio strukovnu, na faksu kolege iz gimnazija iznenadio predznanjem: Danas je student generacije

'Upis na Medicinu nije nedostižan koliko se čini'

Maturantima 'strukovnjacima' koji žele upisati Medicinski fakultet savjetuje da budu samokritični, da dobro procjene vlastito znanje i spremnost za maturu, te da se, ako smatraju da im nešto od toga nedostaje, dodatno pripreme u skladu sa svojim mogućnostima.

- Upis na Medicinu nije nedostižan koliko se čini i ne gubite motivaciju ukoliko želite to, čak i ako ne uspijete iz prvog puta, ne gledajte to kao poraz, nego dodatno vrijeme za dobru i kvalitetnu pripremu. Uz trud, disciplinu i ustrajnost, upis na Medicinu iz srednje medicinske škole itekako je ostvariv, tvrdi Filip.

Slično poručuje i Marija. Kako kaže, učenici koji žele upisati Medicinu tu želju sigurno imaju s razlogom.

- Iako maturalna godina može biti zahtjevna i ponekad se čini da obaveze nadvladavaju, uz dobru organizaciju, kontinuirani rad i jasnu motivaciju moguće je sve uspješno savladati. Jedna godina većih odricanja mala je cijena za buduće zanimanje u kojem možete pomoći velikom broju ljudi, naglašava Marija.

• Prosjek 5.0, ali gimnazija ih ne zanima: Superodlikaši Noa, Matej i Dino upisali su strukovne škole

'Mature nisu toliko zahtjevne i stresne kao što ste čuli'

A ako pak razmišljate o studiju elektrotehnike, Luka vam za prvi i najvažniji savjet poručuje da mature nisu toliko zahtjevne i stresne kao što ste čuli.

- Svakako se za njih treba pripremiti, ali bit ćete u znatno boljoj situaciji ako ste se trudili tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Ako želite upisati isti fakultet kao ja, trebali biste imati dobru matematičku podlogu jer je ona ključna za gotovo sve što se obrađuje. Po mome dosadašnjem iskustvu, smjer elektrotehnike nije pretjerano zahtjevan, no svakako se treba uložiti malo veća količina slobodnog vremena ukoliko želite bolje rezultate, zaključuje Luka.

Matej budućim studentima poručuje da se ne boje predrasuda o težini fakulteta. Uz upornost, dobru pripremu i aktivno sudjelovanje u studentskom životu, studiranje, tvrdi, može biti izuzetno vrijedno i ispunjavajuće iskustvo.

Za kraj dodajmo da gotovo 93 posto studenata medicine pri Medicinskom fakultetu u Osijeku čine gimnazijalci. Pri tome se, kaže Viktorija Mendler iz Odjela za studente i studije, udio u posljednjih pet godina kreće u rasponu od 88 do 96 posto. Kad je riječ o FERIT-u, prodekan za nastavu i studente Ivan Vidović navodi da je na studijske programe FERIT-a u 2024./2025. upisano 256 učenika iz strukovnih škola od ukupno 413 upisanih.