Mladi liječnici ipak bi ostali kod kuće: Trajno otići želi svega 12 posto studenata

Podaci Hrvatske liječničke komore za 2025. godinu potvrđuju da su mladi liječnici najskloniji odlasku odmah nakon završetka studija. Od ukupno 1.564 liječnika koji su se od 2013. godine preselili u inozemstvo, samo 519, dakle trećina, ih je bilo starije od 30 godina, uglavnom bez specijalizacije i bez definiranog radnog mjesta.

Prošlogodišnje istraživanje je pokazalo da unatoč percepciji o tome da mladi liječnici svjetlu budućnost vide u inozemstvu, većina studenata medicine ipak planira nakon studija ostati u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 549 studenata završnih, odnosno petih i šestih godina svih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, a njih 51 posto odgovorilo je da nakon završetka studija planiraju.

Više od pola (54 posto) ispitanika migraciju u inozemstvo vidi kao privremenu mogućnost radi edukacije i stručnog usavršavanja. Njih 38 posto nema viziju i neutralnog je stava oko odlaska iz Hrvatske nakon završetka studija. Trajno preseljenje u inozemstvo planira 12 posto ispitanika, a kao najvažniji motiv za odlazak navode se financijski razlozi te brže i bolje mogućnosti profesionalnog razvoja.

• Hrvatska dobila novih 55 doktora medicine, ovo su njihova imena

'Zdravstveni sektor suočen je s izazovom zadržavanja talenata'

Međutim, 39 posto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da bi im u inozemstvu kvaliteta života i ravnoteža između privatnog i poslovnog života bili bolji, što pokazuje da ne misle svi studenti da je život u inozemstvu savršen.

Istraživanje je provela Maja Vizjak s Instituta za istraživanje migracija u sklopu projekta 'Od stvarnih do virtualnih migracija', financiranog sredstvima EUNextGeneration, u razdoblju od lipnja do prosinca 2025. godine.

- U kontekstu liberaliziranog tržišta rada i sve većih mogućnosti izbora karijernog puta, zdravstveni sektor suočen je s izazovom zadržavanja talenata. Gubitak medicinskog kadra dugoročno utječe na kvalitetu zdravstvenih usluga, održivost sustava te šire društvene i gospodarske procese. Upravo zato razumijevanje vrijednosti i stavova nove generacije liječnika postaje ključno za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava, napisala je autorica istraživanja Maja Vizjak.

• Medicinski je spustio prag za prolaz prijemnog: Ipak ga je pao svaki drugi maturant

Studenti spremni na mobilnost, ali ne pod svaku cijenu

Istraživanje pokazuje da su studenti zainteresirani za znanstvenu karijeru, odnosno da ih gotovo pola planira upis doktorskog studija. Studentima različite situacije predstavljaju izazove, a njih 23 posto slaže se da je specijalizacija najzahtjevniji korak u njihovoj karijeri. Većina smatra da nema potrebe za izjednačavanjem trajanja specijalizacija (njih 73 posto), a taj postotak je nešto manji za subspecijalizacije (57 posto).

Za čak 81 posto ispitanika, što je četiri od pet, balans privatnog i poslovnog života je najpoželjnija karijerna vrijednost. Vizjak zaključuje da je taj podatak upućuje na generacijski zaokret jer se obično smatralo da su liječnici izrazito ambiciozni i karijerno orijentirani.

Studenti su spremni na mobilnost, ali ne pod svaku cijenu. Radi dobivanja željene specijalizacije 61 posto ispitanika spremno je preseliti se unutar Hrvatske, dok bi 38 posto otišlo i u inozemstvo. Istodobno, 47 posto ispitanika ne bi prihvatilo radno mjesto u Hrvatskoj koje nije u skladu s njihovim očekivanjima, a čak 64 posto takvu ponudu ne bi prihvatilo ni u inozemstvu.

• Studenti bi radili za strane firme, no imaju li znanje? 'Ako to izostane, čeka ih neizvjesna budućnost'

'Podatke treba uzeti u obzir kod upisa novih generacija'

Studenti su većinom zadovoljni svojom strukom, pa je 61 posto ne planira promijeniti ni ako im se ukažu druge izazovne poslovne prilike. Međutim otvoreni su za inovacije u zdravstvu (čak 96 posto), a malo više od pola ispitanika kao smatra da tehnologija poput telemedicine mogu ublažiti migracijske pritiske, odnosno omogućiti rad na daljinu i u zdravstvu, koje je tradicionalno vezano za lokaciju rada (52 posto ispitanika).

Rezultate istraživanja komentirali su i dekani nekih od medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, naglasivši da im je važno da budući liječnici osim radnih mjesta imaju osigurane i prilike za kvalitetan život i znanstveni napredak.

- Istraživanje daje uvid u razmišljanja budućih liječnika o vlastitom karijernom razvoju, a to može imati utjecaja i na odabir njihovih budućih specijalizacija. Ove podatke treba uzeti u obzir kod upisa novih generacija studenata medicine i planiranja kurikula. Studij medicine je oduvijek pred studente postavljao zahtjevan i ne baš uvijek jednostavan profesionalni put pun raznih osobnih i profesionalnih izazova stoga podaci dr. Vizjak pred hrvatski zdravstveni sustav stavljaju nove izazove u kadrovskom i organizacijskom smislu, izjavio je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Slavko Orešković.

• Želite upisati medicinu? Ako ovo ne znate, loše vam se piše na prijemnom

'Odlaskom u inozemstvo teže se postiže balans privatnog i poslovnog'

Dekan Medicinskog fakulteta Osijek Domagoj Drenjančević komentirao je ulogu fakulteta u oblikovanju zdravstvenog sustava. Smatra da obrazovanje liječnika treba biti usmjereno tako da im se pruže prilike za profesionalni i znanstveni rast koje neće narušiti ravnotežu privatnog i poslovnog života. 

- Kroz razvoj digitalnih kompetencija i suradnju sa zdravstvenim ustanovama, fakulteti postaju ključni dionici održivih promjena u zdravstvenom sustavu, izjavio je Drenjančević.

Rezultate istraživanja komentirao je i rektor Sveučilišta u Rijeci Goran Hauser, nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci. On smatra da će uslijed povećanja plaća liječnika dio motivacije za migracije nestati. 

- Gledajući balans privatnog i poslovnog života jasno je da se odlaskom u inozemstvo taj balans može značajno teže postići. Otići iz svoje sredine u zemlju gdje vam je sve novo, gdje nemate potporu obitelji i gdje ste uvijek stranac nije lagan. Troškovi života u zemljama migracije gotovo u potpunosti poništavaju postojeću razliku u visini primanja. Kao jedan od bitnih razloga promjena u razmišljanju mladih kolega vidim mogućnosti koje sadašnje generacije studenta imaju kroz različite programe studentskih razmjena i duljeg boravka u inozemstvu, smatra Hauser.

• Uče li studenti medicine kako pacijentu priopćiti tešku dijagnozu? 'Jako se malo ulaže...'

'Kolege koje su bile u inozemstvu pokazuju bolje radne rezultate'

On smatra da studenti na razmjeni imaju priliku da vide kakav je život u drugim zemljama, pa više cijene ono što imaju kod kuće. Usprkos tome podržava privremene odlaske u inozemstvo, pogotovo različite vrste usavršavanja. 

- Kolege koje su dio svoje specijalizacije provele u inozemstvu skoro u pravilu pokazuju bolje radne rezultate i drugačiji način razmišljanja što je isto vrlo važno. Veseli me zrelost ispitivane populacije gdje se jasno vidi racionalan pristup problemu migracije u kojem mladi kolege u migraciji ne vide rješenje svih problema nego povremene i privremene migracije vide kao nešto poželjno i priliku za učenje i osobni razvoj, zaključio je Hauser.