Slovenci bi nam mogli očitati bukvicu: 'Potpuno je prirodno da šira javnost ima uvid'

I dok su rektorski izbori u Zagrebu posve zatvoreni javnosti, time posljedično većini profesora i studenata, na manje od dva sata vožnje autom posve drukčija slika. U susjednoj Sloveniji, na tamošnjem Sveučilištu u Ljubljani, ne samo da organiziraju javna predstavljanja programa kandidata za rektore i debate, već pravo glasa nema samo 'elita' zvana Senat. Rektora biraju baš svi profesori, svi studenti i sve nenastavno osoblje, dakako, u različitim omjerima. I tako već desetljeće, točnije od donošenje novog Statuta u veljači 2017. Dakle, točno godinu prije nego što su u Zagrebu novinari poljubili zgradu Sveučilišta kada im je bilo zabranjeno ući i izvještavati o tadašnjim rektorskim izborima.

'Smatramo da je široka uključenost u izbor rektora od temeljne važnosti za ostvarenje demokratskih vrijednosti'

Kako nam objašnjavaju iz Kabineta rektora Sveučilišta u Ljubljani, 60 posto glasova u izborima za rektora nose oni visokoškolskih nastavnika, znanstvenih djelatnika te visokoškolskih i znanstvenih suradnika koji su zaposleni na sveučilištu na barem pola radnog vremena, osim nastavnika kliničkih predmeta koji moraju biti zaposleni najmanje 25 posto punog radnog vremena. Po 20 posto glasova nose studenti i stručno-administrativni te tehnički djelatnici koji su zaposleni najmanje pola radnog vremena.

- Smatramo da je široka uključenost svih znanstvenika, nastavnika, studenata i strukovnih djelatnika u izbor rektora od temeljne važnosti za ostvarenje demokratskih vrijednosti sveučilišne zajednice. Stoga je ključno da uzmemo u obzir sve članove sveučilišne zajednice kada odlučujemo o vodstvu koje će voditi razvoj akademske sredine. Na taj način jačamo legitimitet procesa i osjećaj pripadnosti akademskoj zajednici, odgovaraju nam s ljubljanskog sveučilišta.

Pritom profesori i studenti ne moraju odlaziti na fakultete kako bi fizički zaokružili ime koje podržavaju i bacili listić u kutiju. Izbori su im online na, kako tvrde, provjerenoj elektronskoj platformi Simply Voting, i to od 2021. godine. Vele da je to sigurno i pouzdano rješenje koje ujedno jamči tajnost glasovanja. Pri tome svaki glasač prolazi takozvanu višefaktorsku autentifikaciju (MFA), pa smatraju da se tako sprječava neovlašteni pristup. K tome do sada nisu uočili nepravilnosti tijekom elektroničkog glasanja.

- Prednost online izbora je u tome što značajno povećavaju sudjelovanje i dostupnost. Omogućuju svim zaposlenicima i studentima da daju svoj glas, neovisno o tome gdje se nalaze. Na taj način jačamo uključenost cjelokupne akademske zajednice i osiguravamo reprezentativniji izborni proces, nastavljaju iz Ljubljane o svojim – za zagrebačke standarde – doista revolucionarnim rektorskim izborima.

• Službeno je, dvojica kandidata u utrci za rektora najvećeg sveučilišta: Evo što obećavaju studentima

U Ljubljani su studenti organizirali sučeljavanje kandidata, kažu da su željeli povećati transparentnost

Na posljednjim rektorskim izborima u Ljubljani, prošle godine, kandidati su se javno predstavili. Takva predstavljanja emitirana su uživo na YouTubeu, studenti i djelatnici mogli su pitanja postavljati uživo ili na Zoomu. I dok su u Zagrebu studenti Fakulteta političkih znanosti podigli svoj glas oko pitanja otvorenosti rektorskih izbora i kritizirali studentski sveučilišni zbor zato što se po njihovom mišljenju nisu dovoljno založili za promjenu modela, studenti u Sloveniji sami su organizirali javno sučeljavanje kandidata za rektora. Debatu su emitirali na društvenim mrežama, a trajala je sat i 40 minuta. Slovenski studentski predstavnik kaže kako se svaki kandidat na sučeljavanju imao priliku predstaviti i takvim pristupom približiti studentima. Iako svi studenti u Sloveniji mogu glasati, na posljednjim rektorskim izborima to je napravilo njih samo sedam posto.

- Iz tog smo se razloga odlučili za javna sučeljavanja. To bi za posljedicu imalo veću stopu izlaznosti na izbore. Istodobno smo na taj način željeli približiti proces demokratskih izbora i važnost javnih rasprava. Svakom je studentu omogućeno da postavi pitanje, na što su kandidati javno odgovarali. Na taj smo način željeli povećati razinu transparentnosti cijelog postupka, objašnjava Maksim Miklič, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Ljubljani i dodaje kako smatra da bi održavanje javnih sučeljavanja u Zagrebu moglo biti samo plus u postupku približavanja funkcije rektora cijeloj akademskoj zajednici.

Podsjetimo, kandidat za zagrebačkog rektora Ivan Koprić pozvao je svog protukandidata Stjepana Lakušića na sučeljavanje, što potonji nije prihvatio.

Na samom sučeljavanju, istaknuo je Miklič, glavna su bila prvenstveno studentska pitanja. Dotaknuli su se problematike studentskog smještaja, prostora za učenje, obnove infrastrukture, zdravstvenog osiguranja studenata, pedagoških i drugih aktivnosti na sveučilištu. Veli nam kako bi uvijek željeli da kandidati konkretnije odgovaraju na pitanja ili da se obvežu na još odlučnije djelovanje oko studentske problematike. Bez obzira na to, smatraju da su promišljenim odabirom pitanja i kvalitetnim moderiranjem svim gledateljima osigurali korektnu obradu svih najvažnijih studentskih pitanja.

'Rektorski izbori predstavljaju jedan od najvažnijih događaja u akademskom svijetu'

Studentskog predstavnika potom pitamo ima li kod njih slučajeva 'kupovine studentskih glasova' tijekom izbora rektora. Kaže da je takvo što prisutno na svakoj razini sustava, ali je siguran kako studentski predstavnici osjećaju odgovornost prema svojim kolegama i kolegicama te da svoju dužnost obavljaju u dobroj vjeri. Sve osim toga, kaže, jednostavno je nedopustivo.

- Rektorski izbori predstavljaju jedan od najvažnijih događaja u akademskom svijetu, međutim, funkcija rektora nije svakom članu akademske zajednice jednako važna. Razlog za to možemo vidjeti u decentralizaciji funkcioniranja Sveučilišta u Ljubljani, gdje prosječni student uspije obaviti sve potrebne obveze na svojem fakultetu, pa su šanse za susret s rektorom, prorektorom i senatom Sveučilišta vrlo male. Unatoč tome, mi kao studentski predstavnici težimo promjeni i podizanju svijesti o važnosti rektorskih izbora, zaključuje Miklič.

• Nova drama oko rektorskih izbora: Glavni predstavnik studenata pod žestokim kritikama

'Potpuno je prirodno i nužno da šira javnost ima uvid u procese vezane uz njegovo buduće upravljanje'

Na samim društvenim mrežama Sveučilišta u Ljubljani kandidati su imali priliku objaviti svoje programe, a neki su to učinili u formi videozapisima. Iako se tadašnji rektor ponovno kandidirao, drugi kandidati imali su u ovom pogledu jednake uvjete.

- Rasprava o upravljanju Sveučilištem u Ljubljani dostupna je svima jer se radi o instituciji čiji značaj nadilazi okvire akademskog prostora. Kao najveća, najstarija i najuspješnija slovenska znanstveno-istraživačka i visokoškolska ustanova, Sveučilište u Ljubljani igra odlučujuću ulogu u oblikovanju budućnosti slovenskog društva, stoga je potpuno prirodno i nužno da šira javnost ima uvid u procese vezane uz njegovo buduće upravljanje. Otvoreni pristup prezentacijama programa kandidata omogućuje svakom članu sveučilišne zajednice formiranje informiranog mišljenja o vizijama koje zastupaju pojedini kandidati. Ujedno, takva javnost od kandidata traži i veću razinu odgovornosti, budući da se ne obraćaju samo uskom krugu birača, već nastupaju i pred cjelokupnom slovenskom javnošću, što jača vjerodostojnost i ozbiljnost cjelokupnog izbornog procesa, nastavljaju sa ljubljanskog sveučilišta.

Opisali smo im i trenutačne zagrebačke rektorske izbore. Pravo glasa, podsjetimo, ima Senat koji čini 65 sveučilišnih profesora, među kojima su i prorektori, što smo već problematizirali, kao i osam predstavnika studenata. Predstavljanje programa nije javno, već je namijenjeno samo članovima Senata te nema javnih sučeljavanja. Jedan od kandidata za rektora zatražio je otvaranje sjednica na kojima se predstavljaju programi, no izborno povjerenstvo prijedlog je odbilo navodeći kako je postupak transparentan i da je svim kandidatima osigurana jednaka vidljivost. Pitamo ih misle li da bi se naša sveučilišta trebala ugledati na njihov izbor rektora.

- Na Sveučilištu u Ljubljani zalažemo se za otvoren, inkluzivan i transparentan proces izbora vodstva jer smatramo da takav pristup jača povjerenje akademske zajednice i pridonosi kvaliteti rasprave o viziji razvoja sveučilišta. Javna prezentacija programa kandidata omogućuje široj akademskoj i društvenoj zajednici bolje razumijevanje njihovih stavova te potiče argumentiranu i stručnu raspravu, odgovaraju iz Ljubljane. Napomenimo i kako ljubljansko sveučilište osim rektora ima i upravni odbor. Dok rektor brine o stručnom i akademskom razvoju sveučilišta, upravni odbor vodi računa o ključnim upravljačkim i financijskim pitanjima koja omogućuju takav razvoj.