Nakon pobjede se oglasio i Lakušić, oduševljen je brojem glasova: 'To je dokaz da smo dobro radili'

Senat Sveučilišta u Zagrebu u utorak je odlučio da Stjepan Lakušić ostaje rektor još jedan mandat, do 2030. godine. Lakušić je pobijedio s 58 glasova, dok je protukandidata Ivana Koprića podržalo 13 senatora. Dva su listića bila nevažeća. 

Novi mandat Lakušiću započinje 1. listopada 2026. godine i traje do 2030. godine. Nakon službene objave rezultata glasanja Stjepan Lakušić obratio se javnosti. 

- Dobio sam opet potporu i to s velikim postotkom. To je pokazatelj da smo kao uprava i ja s njom na čelu dobro radili i realizirali u prošlom mandatu i naravno, što mi se činilo, su članovi i članice Senata prepoznali i kvalitetu programa za idući mandat. Što reći? Hvala svima što su u tako velikom broju podržali moj program i način na koji upravljam Sveučilištem. Kad govorimo o Sveučilištu u Zagrebu moramo istaknuti da govorimo o najvećem, najsjajnijem, nakon obnove bit će i najljepše i što je ključno i po broju sastavnica najvećem Sveučilištu u RH, izjavio je Lakušiću u pobjedničkom govoru.

• Imamo prve reakcije prije glasanja za rektora: Traže se otvoreniji izbori

'Ako želite da u državi bude napredak, trebate krenuti s obrazovanjem'

Istaknuo je da je sustav Sveučilišta u Zagrebu najkompleksniji u Hrvatskoj i da je zato zahtjevno upravljati njime. Dodaje da je važno da država ima interdisciplinarno sveučilište koje može svaki problem riješiti u najkraćem vremenu i u cijelosti samostalno. Lakušić je pohvalio partnerstvo s resornim i drugim ministarstvima te suradnju s Vladom i spremnost da naprave iskorake u interesu Sveučilišta.

Naglasio je i da je Sveučilište u Zagrebu spremno pomoći drugim institucijama u Hrvatskoj. Izdvojio je da je Sveučilište u Zagrebu toliko važno jer na njemu studira 52 posto studenata u Hrvatskoj i jer je na njemu najveća znanstvena produktivnost.

- Sveučilište kreira stručnjake, ljude koji će biti hrabri, stvarati inovacije. Naše društvo i gospodarstvo to prepoznaje. Oni su važni i čine napredak. Želimo učiniti najbolje za našu djecu, a to je u obrazovanju. Kad govorimo o potencijalu Sveučilišta važno je odabrati pravi put tako da dijelimo, imamo povjerenje i uporno gledamo svaku priliku i djelujemo na svakom projektu, rekao je Lakušić.

• Glavni studentski predstavnik nakon izbora rektora: Očekujemo da se riješi problem smještaja

'Sveučilište je možda donijelo neke odluke koje se kose sa Zakonom o visokom obrazovanju'

Navodi da se često postavlja pitanje kako veći projekti dugo traju, no kaže da se to mogu pitati samo oni koji nisu radili na velikim projektima. Rekao je da projekt Kampusa na Borongaju dugo bio zaboravljen i da je zadatak bio ponovno oživjeti projekt i uvjeriti dionike da je to pravi projekt, za što je uvijek potrebno tri do pet godina. Rekao je i da se je u protekle tri i pol godine mogli čuti prigovori da je Senat Sveučilišta donosio određene odluke 'koje se možda kose s nekim dokumentima koji postoje u sustavu visokog obrazovanja'.

- Međutim sad se vode izmjene i dopune Zakona, član sam povjerenstva i one se čine tako kako se Sveučilište ponašalo. Kad mi predlažemo promjene one su u želji da unaprijedimo naš sustav i rezultat sadašnje sjednice Senata rezultat je zajedničkog djelovanja, izjavio je Lakušić.

Istaknuo je da velike promjene u visokom obrazovanju mogu uvesti probleme u sustav visokog obrazovanja i da im zato treba pristupiti oprezno, kako to čini akademska zajednica.

• UŽIVO Koprić nakon izbora: 'Ljudima sam nudio bolje sveučilište, ali Lakušić i druge bombone'

'To za mene znači da imam još veću odgovornost'

Kaže da su studenti koji završe studij najbolja 'reklama' Sveučilišta i pokazuje njegovu snagu, jer Sveučilište postoji zbog studenata. 

- Želim zahvaliti svim članovima i članicama Senata na ovako snažnoj podršci. Podrška je velika, to za mene znači da imam još veću odgovornost da ono što smo obećali ispunim. Jedno kad nešto što ste zamislili da treba riješiti, treba gledati što ste učinili, što ste napravili, po čemu će vas prepoznati, izjavio je Lakušić.

Za kraj govora rekao je da je programsko pregovaranje koje je trajalo protekle godine pokazatelj da sastavnice mogu djelovati zajedno i nositi se s velikim izazovima. Zatim je podsjetio na potres u Zagrebu i naglasio ulogu akademske zajednice u tom teškom vremenu, izrekavši da i 'kad se sve trese' znanje i Sveučilište će pridržati društvo.

• Stjepan Lakušić ponovno izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu

Što će biti s Kampusom Borongaj?

Nakon rektorovog pobjedničkog govora uslijedila su pitanja novinara, a prvo je bilo o Kampusu Borongaj i drugim kapitalnim projektima Sveučilišta. Lakušić odgovara da su uspješno uvjerili Vladu da je riječ o strateškom projektu na kojem će suradnja gospodarskog sektora i akademske zajednice biti najjača.

- Imamo nekoliko centara koji već imaju građevinske dozvole. To su centri vezani za graditeljstvo, sigurnost u prometu, sustav edukacije u dijelu obrazovanja, pogotovo logopedije. Ono što je u velikom dijelu pripreme su centri koji surađuju s pojedinim fakultetima. To je centar za magnetsku industriju FSB-a, Ministarstva obrane, centar vezan za kemijsku industriju, a razvija se s Plivom pod imenom Centar Prelog, centar vezan za profesionaliziranu medicinu a nastaje u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim, Medicinom, centri koji će osigurati popularizaciju znanosti, centar za robotiku, i AI, priča Lakušić o planovima za Kampus.

• Pomak u fazi koju studenti kampusa Borongaj čekaju dva desetljeća: 'Nadam se tome u 2026.'

Priprema takvih projekata obično traje 3 do 5 godina

Naglašava da je važna suradnja s tvrtkama koje će jednog dana zapošljavati alumnije i omogućiti im brz ulazak na tržište rada. Sveučilište će za ovaj kapitalni projekt morati surađivati i s Gradom Zagrebom sukladno GUP-u.

- Dodatno treba osnažiti sportski sadržaj na Kampusu kroz adekvatan broj paviljona za smještaj studenata s obzirom na manjak smještajnih kapaciteta na Sveučilištu i s tom realizacijom Kampus će dobiti osnovu da postane središte obrazovanja i života studenata i ostvari suradnju s gospodarstvom, najavio je Lakušić.

Dodaje da priprema takvih projekata obično traje tri do pet godina. Za projekte koji već imaju građevinsku dozvolu potrebne su oko tri godine za realizaciju, dok su za one koji su tek na razini idejnog rješenja potrebne su dvije godine za projektiranje i onda još dvije do tri godine za realizaciju.

• Zbog govora u Saboru rektoru bi moglo biti neugodno: 'Gospodin podobni nije tražio ni jedan studentski dom'

Što će biti sa studentskim domovima?

Novinare je zatim zanimalo što će biti sa studentskim domovima. Lakušić odmah naglašava da je to pod ingerencijom Studentskog centra Zagreb. Kampus Borongaj predviđen je s paviljonima za smještaj do 2.000 studenata, u prvoj fazi realizacije do 1.200, odnosno tri paviljona po 400.

- Ide se i na modernizaciju Studentskog doma Lašćina. Sa sadašnjih 480 dobit ćemo još 400 mjesta. Svi ti projekti su red veličine dvije godine projektiranja i dvije godine realizacije, najavio je Lakušić.

• Hoće li Hrvatska uvesti studentske vize za strance? Rektori podržali ideju, poznat stav Ministarstva

Rektor želi više stranih studenata u Zagrebu

Iduće pitanje u programu ticalo se privlačenja stranih studenata koji dolaze na studij na Sveučilište u Zagrebu. Lakušić naglašava da je jedan od ključnih prioriteta u njegovom programu povećanje broja studija na Engleskom jeziku. Sad 45 studija nudi program na Engleskom jeziku, a rektor smatra da bi taj broj trebao biti puno veći. Stranih studenata na Sveučilištu sad ima između 700 i 1.000.

- Ta bi brojka trebala biti puno veća. Nije veća jer je dolazak studija ograničavajući iz gledanja MUP-a, HZZ-a i Ministarstva vanjskih poslova. S njima je pokrenuto traženje modela kako osigurati da strani studenti koji nisu iz zemalja Europske unije ne budu sigurnosni problem. Mislim da smo na tragu rješenja. Nismo još vidjeli model koji je MZOM priredio, vidjet ćemo ga uskoro na Rektorskom zboru, odgovorio je rektor.

Stranih studenata trenutačno ima najviše iz europskih zemalja poput Francuske, Italije, Španjolske i Njemačke, a najviše ih ima na Medicinskom, Stomatološkom, Veterinarskom fakultetu koji su najprisutniji na međunarodnom tržištu. Lakušić je rekao da je jedan dio problema neusklađenost načina prijave na studijske programe, pogotovo jer je velikim dijelom na hrvatskom jeziku. Rekao je da bi bilo poželjno da na studij u Hrvatsku dolazi više djece obitelji hrvatskih iseljenika, pogotovo onih iz Latinske Amerike. Lakušić se nada da će se udio stranih studenata na Sveučilištu povećati na barem pet posto.

• Dekan Pravnog tvrdi da se studentima nisu vratila prava: 'Rektor se ponaša kao faraon’

'Možda je bolje za mog protivnika da nije bilo javnog sučeljavanja'

Rektor se iduće osvrnuo na prozivke za netransparentnost izbornog postupka i izbjegavanje komunikacije s medijima i javnošću.

- Mogli ste me tri i pol godine pitati što god ste htjeli, ja bih vam odgovorio sve iz programa. Imamo izborno povjerenstvo, rektora biraju članovi Senata. Kolega je predstavio program određenim medijima, ja sam ga predstavio članovima Senata. Sve što sam planirao staviti u program iskomunicirao sam na adekvatan način. Možda je bolje za mog protivnika da nije bilo javnog sučeljavanja jer ako ste razgovarali s članovima Senata mogli ste doznati informaciju kako je to izgledalo, odgovorio je Lakušić. 

• Ovo je subvencionirani smještaj za studente u Zagrebu: 'Malo veća garaža sa sobama'

Inicijativa da županije sufinanciraju smještaj

Zadnja tema presice bilo je subvencioniranje smještaja studenata. Sveučilište je u suradnji sa studentskim zborom pokrenulo inicijativu da dio troška smještaja sufinanciraju i županije. 

- S obzirom na to da student u privatnom smještaju dobiva kroz sustav MZOM-a određeni dio sredstava, ali taj dio sredstava je jako mali. Određeni broj županija već je prihvatio inicijativu da na taj dio još toliko sufinanciraju da bi studenti imali povoljniji boravak u Zagrebu. Element prijedloga je da se razmotri da dio novca izdvojimo za povoljnije smještaje sukladno njihovim rezultatima na studiju, izjavio je Lakušić.

Što se tiče studenata koji su u teškim financijskim situacijama, ali nemaju odličan uspjeh na studiju, Lakušić kaže da je Sveučilište povećalo broj i iznos stipendija i za njih. 

Događaje vezane uz izbore pratite u tekstu uživo na poveznici.