Nadbiskup Kutleša opet se obrecnuo na 'antropološke ideologije': 'Dovode u pitanje jedinstvo duše i tijela'

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu proslavio je dan fakulteta u srijedu 11. ožujka. Nakon uvodne molitve i himne, dekan Mario Cifrak pozdravio je okupljene, a zatim je govor održao nadbiskup Dražen Kutleša.

Nakon pozdrava Kutleša se upitao koja je svrha i koje je značenje teološkoga fakulteta danas, kako kaže, u vremenu dubokih kulturnih i antropoloških previranja i to u krilu javnog sveučilišta. U svom govoru Kutleša se još jednom dotaknuo 'antropoloških ideologija', za koje tvrdi da dovode u pitanje same temelje ne samo kršćanskoga, nego općeljudskoga razumijevanja osobe.

Govor je započeo obrazlaganjem značenja teologije o današnjem svijetu, što čini citirajući apostola Petra i evanđelista Ivana, pa se pozivajući na katoličke velikane od Tome Akvinskog do pape Benedikta XVI, koji je istaknuo da Europu ne muči previše, već premalo razuma. 

• Ovako svako jutro u 6 izgleda najveći studentski dom u Hrvatskoj: 'Kao prognani kršćani kroz povijest'

'Boga se gura u privatnu sferu'

Istaknuo je da je KBF baštinik tradicije koju je iznjedrio europski kontinent, a zatim je krenuo opisivati obilježja današnjeg vremena, najprije sekularizam i prijelazak vjere u privatnu sferu.

- Ponajprije, nalazimo se u ozračju snažnoga sekularizma. Boga se gura u privatnu sferu. Vjera je dopuštena samo ako ne traži da se istina stvarno prihvati i živi. Društveni prostor smatra se neutralnim, a zapravo je često ispunjen novim 'dogmama': napretka bez etike, tehnike bez odgovornosti, slobode bez istine. S time je povezana i 'diktatura relativizma' na koju je ukazao papa Benedikt XVI., uvjerenje da nema istine koja bi vrijedila za sve, nego svatko ima svoju 'istinu', govori Kutleša.

• Sekularna država, kažeš? SC daje plaću i ured studentskom kapelanu, studenti reagirali na aktivnosti

'Mladi odrastaju u fluidnom svijetu nestalnih vrijednosti'

Dalje navodi da se teologija u takvom okružju doživljava ili kao bezopasna privatna pobožnost ili kao smetnja 'toleranciji', pogotovo kad progovori o osjetljivim pitanjima čovjeka, braka, obitelji, života ili smrti.

- Istodobno, suvremeni čovjek doživljava duboku fragmentaciju identiteta. Nove antropološke ideologije dovode u pitanje same temelje ne samo kršćanskoga, nego općeljudskoga razumijevanja osobe: jedinstvo duše i tijela, darovanost i smisao spolnosti, komplementarnost muškarca i žene, vrijednost obitelji, razliku generacija. Mladi odrastaju u fluidnom svijetu nestalnih vrijednosti, gdje je sve podložno konstrukciji, govori Kutleša.

• Bizaran istup biskupa: Misle da država može zabraniti studije koji nisu u skladu s uvjerenjima većine građana

Opet su ga zasmetale 'antropološke ideologije'

Kod spomena antropoloških ideologija treba podsjetiti na istup Hrvatske biskupske konferencije, koje je Kutleša predsjednik, zbog pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Naime tom prilikom 2024. komisija 'pax et iustitia' objavila je priopćenje u kojem slijedeći bizarnu argumentaciju propituje je li taj studij potreban.

U priopćenju su se obrušili na Istanbulsku konferenciju i izjavili da zakonodavci imaju pravo i dužnost zabraniti programe na javnim sveučilištima koji nisu u skladu s uvjerenjima većine građana, ili umjesto znanstvene misije promiču ideološki aktivizam.

Paradoks u priči je to što su dekani dvojice katoličkih fakulteta, dekan KBF-a Josip Šimunović, i dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Ivan Šestak podržali pokretanje Rodnih studija. Kasnije su se zbog toga ispričali te stavili svoje mandate na raspolaganje. Kutleša je u ovom govoru još jednom naglasio koliku prijetnju smatra da identitetu predstavljaju 'antropološke ideologije'.

• Za Rodne studije glasali dekani katoličkih fakseva, sad izražavaju kajanje i nude ostavke

Istaknuo je i probleme unutar Crkve

Nakon ove teme Kutleša je pažnju okrenuo na krizu povjerenja u Crkvu izazvanu između ostalog raznim slučajevima korupcije, pedofilije i drugih problema među svećenstvom.

- Rane nanesene zločinima, sablaznima i slabostima crkvenih službenika ne mogu se zaobići. Te su rane bolne i zahtijevaju istinu, pravdu, obraćenje i poniznost. Teologija se ne može baviti 'sterilnom' istinom odvojenom od rana Crkve; ona mora smireno, ali istinoljubivo pomoći Crkvi oko unutarnje obnove. Upravo u ovakvome kontekstu Katolički bogoslovni fakultet zadobiva osobitu aktualnost jer bol nas ne ostavlja ravnodušnima, nego sili na traženje odgovora. U nemiru našega vremena otvara se prostor za ozbiljno i intelektualno pošteno svjedočanstvo vjere, poručio je Kutleša.

• Provjerili smo što je s ostavkama dekana katoličkih fakseva zbog Rodnih studija

Donio je tri zaključka o KBF-u

Na svoje pitanje o misiji KBF-a u današnjem svijetu donosi tri zaključka. Prvi je da KBF morati ostati mjesto integracije znanja, odnosno da je teologija pozvana voditi dijalog s filozofijom, prirodnim, društvenim i drugim humanističkim znanostima. Drugi zaključaj je da KBF treba biti mjesto traženja istine i svetosti. Osim objavljivanja radova i izvršavanja projekata, Kutleša kaže da bi fakultet trebao biti sposoban studentima oblikovati čista srca, formirati savjest i učiniti ih 'ljudima molitve, služenja i hrabre ljubavi prema istini'. Kao treći zaključak Kutleša navodi da KBF ima javnu odgovornost pred Crkvom i društvom.

- U našemu kontekstu to znači da je pozvan odgajati ljude koji će u javnome prostoru znati argumentirano govoriti o dostojanstvu ljudske osobe, nepovredivosti života, braku i obitelji, o socijalnoj pravednosti, migracijama, uzrocima siromaštva, o izazovima novih tehnologija i umjetne inteligencije. Teolog ne bježi od svijeta; on u svijet ulazi prožet svjetlom Evanđelja i razumski obrazloženom vjerom, poručio je Kutleša.

• Bogoslovni fakultet kaznio svećenika za neprimjerene poruke studentici: Nisu zvali policiju ni DORH

Opisao je dvije krajnosti

Navodi da na tom putu postoje dvije opasnosti, odnosno krajnosti u koje je moguće lako skliznuti. Prva je opasnost da osjećaji prevladaju nad istinom i da se stavljaju ispred njezina prihvaćanja, a druga je opasnost hladnoga racionalizma, teologije kao čiste akademske discipline, bez intuicije vjere.

- Naš je zadatak, i u tome vidim ljepotu izazova koji stoji pred ovim fakultetom, suprotstaviti se i vjeri bez razuma i razumu bez Boga. Pozvani smo ponuditi sintezu, onu veliku katoličku sintezu koja je oblikovala našu civilizaciju i koja jedina ima snagu ponovno humanizirati našu fragmentiranu kulturu, pozvao je Kutleša.

• To mogu samo Hrvati: Zagrebački faks proglasio dekanov dan pa su si napravili produženi vikend

'Ovaj vas fakultet priprema za služenje'

Za kraj govora obratio se studentima, kojima poručuje da se ne zadovolje površnim odgovorima, niti brzim ideološkim rješenjima. Savjetovao im je da marljivo studiraju Sveto pismo, Svete oce, učiteljstvo Crkve, i uče logiku, filozofiju, povijest dogmi, ali i suvremene znanosti.

- Učite razgovarati s onima koji ne vjeruju. Neka vaša vjera bude ponizna, ali intelektualno hrabra. I zapamtite, ovaj vas fakultet ne priprema samo za diplome i titule, nego za služenje: služenje oltaru, bolesniku, djetetu, obitelji, siromahu, tražitelju smisla, razočaranome čovjeku koji se možda nikada neće usuditi prijeći prag crkve, ali će sresti vas na radnome mjestu, u školi, u medijima. Na kraju, želio bih izreći čestitke i zahvalnost svim profesorima, djelatnicima i studentima ovoga fakulteta. Hvala vam što ste ustrajni u poslu koji je često mukotrpan i poslanju koje je od neprocjenjive vrijednosti za Crkvu i društvo, a često podcijenjeno, zahvalio je i govor završio invokacijom Djevice Marije i Alojzija Stepinca.