Pljušte prijave u obrazovanju: Pod sumnjom matura, sporne i dodjele studentskih soba u domovima

Nikada više prijava u 30 godina koliko postoji ta institucija nije pristiglo pučkoj pravobraniteljici nego što ih je stiglo 2025. godine. Prema nedavno objavljenom izvješću, svrhu zaštite prava građana pokrenut je čak 4.491 novi predmet, što na temelju pritužbi, što na vlastitu inicijativu. Povećanje je to za 21 posto u odnosu na godinu ranije. Rekordan broj pritužbi zaprimljen je u području zdravlja, a slijede pritužbe za diskriminaciju, socijalnu skrb i pravo na rad.

Kada je riječ o slučajevima koji se vežu uz mlade i sektor visokog obrazovanja, o nekima od njih već smo pisali početkom godine. U izvješću pučke pravobraniteljice opisani su neki od slučajeva, a posebnu pažnju privlači onaj u kojem su se pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter obratili djelatnici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanja obrazovanja (NCVVO) koji su se pritužili vezano uz nepravilnosti u provedbi ispita i bodovanju.

- Naime, ukazali su da se prema Pravilniku o polaganju državne mature, odluke u drugom stupnju donose na prijedlog prvostupanjskog tijela, a ne samostalno, što je protivno ZUP-u. Naveli su i da se na odluku NCVVO-a o opravdanosti prigovora ne može uložiti žalba, iako ona može imati utjecaj na tijek i konačni ishod čitavog ispita državne mature. Pučka pravobraniteljica je još 2023. godine, pri izmjenama Pravilnika o polaganju državne mature, s obzirom na to da je čl. 18. Ustava RH izrijekom propisano da pravo na žalbu može biti isključeno samo u slučajevima određenim zakonom i ako je osigurana druga pravna zaštita, preporučila MZOM-u da se Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi urede postupak podnošenja prigovora na nepravilnosti u provedbi ispita državne mature i bodovanja ispita te pravo na žalbu, stoji u izvješću pravobraniteljice Šimonović Einwalter.

Neujednačenost naplate oportunitetnih troškova na fakultetima

Pravobraniteljica je imala posla i oko srodne teme upisa na studije. Naime, protekle godine izmijenjena su Pravila o uvjetima za upis na studije. Do promjene je došlo u području naplate oportunitetnih troškova kandidatima koji ostvare pravo upisa na studij, a ne odu se upisati. Nova pravila kažu da im fakultet može naplatiti trošak nepopunjenoga upisnog mjesta, u iznosu od jedne do dvije trećine godišnje participacije studenta u troškovima studija, prema odluci visokog učilišta. Kandidati koji ne izvrše uplatu oportunitetnih troškova ne mogu ponovo prijaviti studij iste razine.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter prikupljala je za pripremu svoga izvješća informacije od fakulteta i ustvrdila da naplata oportunitetnih troškova zbog nepopunjenog upisnog mjesta nije ujednačena.

- Iznosi njihove naplate također se razlikuju. Na nekim fakultetima oni se ne naplaćuju ako se radi o studijskim programima koji se ne financiraju iz sredstava državnog proračuna, na nekima se ne naplaćuju ako upisna kvota nije popunjena, no u nekim slučajevima naplata ne ovisi o popunjenosti upisne kvote te se naplaćuju svima koji su odustali od upisa. Neki fakulteti ih ne naplaćuju ako nakon drugog upisnog roka ostanu nepopunjena upisna mjesta pa se zbog slabog interesa studij na kraju niti ne izvodi, pojedini su ih naplaćivali i nakon drugog upisnog roka dok pojedini nakon drugog upisnog roka oportunitetne troškove ne naplaćuju jer ne postoji treći upisni rok na koji bi se prijavljivali kandidati koji su u drugom roku odustali od upisa. S obzirom na to da je naplata oportunitetnih troškova novina koje se primjenjuje od upisa u akademskoj godini 2025./2026. zaprimili smo nekoliko pritužbi vezano uz njihovu naplatu, ali postupci su još u tijeku, stoji u izvješću pučke pravobraniteljice.

Pritužba na slučaj Geodetskog u Zagrebu

Pažnju javnosti okupirao je i slučaj s upisom na diplomski studij Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, oko kojeg je pritužba stigla i pučkoj pravobraniteljici.

- Iako ZVOZD jamči ravnopravnost svih pristupnika, Odlukom je propisano da samo studenti koji su i prijediplomski studij Geodezije završili na zagrebačkom Geodetskom fakultetu ne moraju polagati prijamni ispit i polagati razlikovne ispite da bi upisali diplomski studij. Iako se, prema navodima iz pritužbe, prijediplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike na splitskom sveučilištu odvija po istom programu kao na zagrebačkom, prvostupnici inženjeri geodezije i geoinformatike sa splitskog sveučilišta moraju za upis diplomskog studija na zagrebačkom sveučilištu položiti ispit provjere znanja i razlikovne ispite. Ispitni postupak je još u tijeku no ukazujemo kako je jedna od glavnih odrednica bolonjskog sustava visokog obrazovanja mobilnost studenata, navela je pučka pravobraniteljica.

Zakon o viskom obrazovanju studentima jamči pravo na podnošenje pritužbe, međutim postupak nije razrađen. Pravobraniteljica je i u tom slučaju tražila informacije o tome jesu li visoka učilišta razradila postupak i uočila da ih većina i dalje nema jedinstveno razrađen sustav podnošenja pritužbi.

SC dodjeljivao sobe studentima koji ih nisu dobili na natječaju

Jedan od slučajeva s kojima se pravobraniteljica Šimonović Einwalter bavila je slučaj o kojem je srednja.hr izvijestila u rujnu 2025. Iako svake godine na natječaju stotine studenata ostane bez sobe, u domove Studentskog centra u Splitu mogli su biti smješteni i studenti koji sobu nisu dobili na natječaju. Dovoljno je da im je ‘bliska osoba’ ostvarila to pravo pa u dogovoru s tom osobom, u sobi tog studenta mogu zatražiti tzv. pomoćni ležaj. To su plaćali 100 eura mjesečno.

- Stanovanje studenata u vrijeme studija jedan je od većih izdataka pa je mogućnost smještaja u studentske domove izrazito važna, a iako ga nema dovoljno, ohrabruje porast kapaciteta. Tijekom 2025. godine zaprimili smo informaciju o novousvojenoj praksi Studentskog centra u Splitu na čijoj je službenoj web stranici oglašena mogućnost smještaja u studentski dom i dodatnih osoba koje to pravo u natječaju nisu ostvarile. Njima se, po cijeni od 100 eura mjesečno, nudi smještaj na pomoćnom ležaju u sobi, a prednost imaju članovi istog kućanstva. Iako smo od MZOM-a u nekoliko navrata tražili odgovor vezano uz navedenu praksu, nismo ga dobili, navela je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.