Nakon 2.500 komentara i godinu dana čekanja stigli novi kriteriji za napredovanje profesora i znanstvenika

Gotovo godinu dana nakon završetka javnog savjetovanja u kojem je pristiglo više od 2.500 komentara, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje predstavilo je novi model nacionalnih kriterija za napredovanje u znanosti i visokom obrazovanju. Riječ je o pravilniku koji prvi put uvodi jedinstvene, tzv. horizontalne kriterije za sva područja znanosti i, što je dosad bila iznimka, proširuje ih i na znanstvene institute, koji do sada nisu podlijegali istim pravilima kao sveučilišta i fakulteti.

Novi model pritom mijenja dosadašnju logiku prema kojoj je broj znanstvenih radova bio presudan za napredovanje, uvodeći širi spektar doprinosa koji se vrednuju pri izboru na najviša radna mjesta. Podsjetimo, oko prijedloga Nacionalnih kriterija bunili su se i rektori, ali ipak je došlo do zajedničkog kompromisa te je rektorski zbor podržao novi model koji je predstavljen u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

- Prilikom izrade konačne verzije ovog novog modela imali smo vrlo dobru suradnju s rektorskim zborom. U jesen prošle godine tročlano povjerenstvo rektorskog zbora sudjelovalo je na našim sjednicama i došli smo zajednički do konačne verzije ovog modela, rekao je Hrvoje Buljan, predsjednik Nacionalnog vijeća.

Novi kriteriji vrijedit će i na institutima, što do sada nije bio slučaj

Kako bi razumjeli o kakvim se promjenama radi, Buljan je ponovio kako su stvari funkcionirale do sada prema trenutačnim kriterijima.

- Svako područje znanosti je imalo svoje kriterije. Prirodne znanosti svoje kriterije, tehničke znanosti svoje kriterije i tako dalje. Čak i u okviru jednog područja postojale su razlike između polja, dakle matematika je imala nešto drugačije kriterije od fizike i kemije. To je nešto što je vrijedilo i za sveučilišta, veleučilišta i znanstvene institute. Bitno je naglasiti da su nastavni i znanstveno-stručni kriteriji identični za sva područja znanosti, dakle uvjeti rektorskog zbora su identični za sva područja znanosti. Ti kriteriji su bili do sada samo za ljude koji su radili na sveučilištima i fakultetima, dakle samo za visoka učilišta. To znači da se nisu primjenjivali za institute, započeo je Buljan u predstavljanju novog modela.

Buljan: 'Za njih je čak nešto malo teže i to u smislu da imaju manju izbornost'

Naveo je koji su to horizontalni kriteriji u novom modelu te je istaknuo da je od njih sedam samo jedan 'novi' - citiranost radova. Ostali kriteriji su postojali i do sada, a novost je i da će se odnositi i na institute.

- Ideja je bila da za najviša radna mjesta izdvojimo one važnije kriterije iz prethodnih kriterija rektorskog zbora koje bi vrednovali za pristupnike koji bi dosegnuli najviša radna mjesta u našem sustavu. Ta radna mjesta su, na primjer: redoviti profesor u trajnom izboru na fakultetu i znanstveni savjetnik u trajnom izboru na institutu. I tu imamo sedam kriterija. Redoviti profesor u trajnom zvanju mora ispuniti 4 od 7 kriterija, a znanstveni savjetnik u trajnom izboru mora ispuniti 4 od 6 kriterija. Instituti do sada to nisu imali, a sada to imaju i za njih je čak nešto malo teže i to u smislu da imaju manju izbornost. Vođenje diplomskih radova kao jedan od sedam kriterija ne vrijedi na institutima jer oni nemaju nastavu, objasnio je Buljan.

Kriteriji za napredovanje su sljedeći:

1. Vođenje doktorskih disertacija
2. Vođenje diplomskih radova
3. Vođenje projekata
4. Sudjelovanje na projektima
5. Pisanje znanstvenih knjiga i sveučilišnih udžbenika
6. Uređivanje časopisa
7. Citiranost radova

Neće se dizati broj znanstvenih članaka, razlog je umjetna inteligencija?

Uz horizontalne, postojat će i vertikalni kriteriji koji su različiti za svako područje i polje. Njih, kaže Buljan, 'nisu jako modificirali', već su stavili samo 'mali naglasak na kvalitetu istraživanja' jer nisu htjeli dizati brojke.

- Smatrali smo da nije potrebno dizati broj članaka u prirodnim znanostima, npr. u fizici je potrebno 34 članka da se dosegne najviše radno mjesto, nismo htjeli dizati te brojke budući da broj članaka ne odražava nužno kvalitetu istraživanja. Pogotovo danas s razvojem umjetne inteligencije. Od 2022. do danas su se jezični AI modeli jako razvili i vi praktički možete preko toga napraviti nekakav osrednji znanstveni članak u nekoliko sati i možda ga čak i objaviti u nekom časopisu. Imajući to na umu, mi smo htjeli proširiti bazu kriterija da ne bude samo važan broj članaka, nego i neki drugi kriteriji, naglasio je Buljan.

Od kada novi kriteriji stupe na snagu kreće i prijelazni rok od 5 godina

Posljednji kriteriji su isti za svako područje. Kriteriji rektorskog zbora su do sada bili organizirani u tzv. A, B i C skupine - A je nastavno-stručnih kriteriji, B znanstveno-stručni kriteriji i C tzv. institucijski doprinos. Ta struktura je zadržana, a B i C kriteriji su sada uvedeni za institute koji to do sada nisu imali. Valja naglasiti da kriteriji za izbor na umjetnička-nastavna radna mjesta imaju istu strukturu.

- U nacionalne kriterije uključeni su kriteriji za izbor na nastavna radna mjesta. Prijelazni rok tijekom 5 godina (60 mjeseci) u kojem će pristupnici moći birati prema kojim kriterijima žele napredovati. U suštini to znači da svaki pristupnik prilikom izbora na više radno mjesto ili reizbora, odnosno prilikom izbora u docenta/znanstvenog suradnika, bira hoće li izbor biti proveden prema starom ili novom modelu. Proširen je popis važnih doprinosa koji se vrednuju za izbor na najviša radna mjesta. Nije moguće dosegnuti najviše radno mjesto 'samo' uz velik broj znanstvenih radova, naveo je Buljan na prezentaciji u Ministarstvu.

Uvodi se vrednovanje uredništva znanstvenog časopisa 's ciljem poticanja mlađih kolega'

Potpredsjednica Nacionalnog vijeća Ida Rafaelli navela je i još dvije bitne novosti u novom modelu nacionalnih kriterija - važnost znanstvene knjige i sveučilišnog udžbenika te važnost vrednovanja rada glavnog ili izvršnog urednika znanstvenog časopisa.

- Iako je važnost knjige i udžbenika postojala i u uvjetima rektorskog zbora prije, ovdje je sada to dignuto na jednu puno višu i puno važniju razinu. Dakle, usporedivo je s vođenjem projekta kao i s mentoriranjem doktorske disertacije. Druga stvar je važnost vrednovanja rada glavnog ili izvršnog urednika znanstvenog časopisa. Mi smo imali uređivanje časopisa, ali nikada se nije posebno vrednovao rad glavnog ili izvršnog urednika. Glavni urednik je osoba prepoznata koja je vidljiva i koja ima neku akademsku i znanstvenu reputaciju jer inače ne bi mogao postati glavni urednik. I na taj način smo, evo, nakon dugog niza godina nepravde vrednovali i rad glavnog odnosno izvršnog urednika. Uveli smo i vrednovanje izvršnog urednika s ciljem poticanja mlađih kolega, kolega koji imaju još određeno razdoblje koje trebaju proći u svojim napredovanjima da se tog odgovornog, vrijednog i časnog posla prihvate. Ja sam u nizu situacija čula da se moji kolege toga ne žele prihvatiti jer je prezahtjevno, a nigdje se ne vrednuje. Dakle, to je jedan od argumenata i od sada se to vrednuje kao jedan od horizontalnih kriterija, rekla je Rafaelli.

Promjene i za humanističke znanosti

Objasnila je što se sve mijenja u pogledu humanističkih znanosti za koje je pristiglo najviše prigovora na javnom savjetovanju prošle godine. I ona sama je u humanističkim znanostima, a u novom sazivu ih je dvoje, dok ih u starom sazivu vijeća koje je radilo na nacionalnim kriterijima nije bilo.

U novom modelu su pokušali oblikovati vrednovanje i poštivanje unutarnje raznolikosti unutar humanističkih znanosti. Zbog svoje znanstvene i istraživačke specifičnosti, razvili su formulu za kumulativno vrednovanje knjiga.

- To znači da ne morate svakih pet godina pisati novu knjigu, nego možete imati tri knjige napisane u bilo kojem razdoblju, od čega su dvije znanstvene knjige odnosno sveučilišni udžbenici i jedna knjiga je različiti tip publikacija koja su izuzetno bitne za naša polja i grane. Također, jedna od najvećih točaka prijepora u e-Savjetovanju, bio je prijedlog u prvoj inačici da se radovi objavljeni u časopisima koji se indeksiraju u WoSCC-u i Scopusu vrednuju više od radova objavljenih u časopisima u drugim humanističkim bazama. Taj kriterij je bio neodrživ za humanističko područje, navela je Rafaelli.

Novost je, kaže, i uvođenje glavnog autora. Naime, 2022. se posebno vrednovalo samostalno autorstvo unutar humanističkog područja, što je za neka polja bilo izuzetno problematično.

- Npr. za arheologe, antropologe jer oni ne rade samostalno, a oni uvijek rade u timu i bunili su se da je to njima neostvariv kriterij. I sada smo uveli i kategoriju glavnog autora što do sada u humanističkom području nismo imali. To je onaj autor koji je osmislio temu i teorijsko-metodološki okvir istraživanja i on je glavni autor, a ostali su zapravo njegovi suradnici, istaknula je Rafaelli.

Odgovorili su na više od 2.500 komentara na javnom savjetovanju

Buljan je na kraju istaknuo važnost javnog savjetovanja, odnosno važnost pristupanju komentarima i prijedlozima izmjena kojih je u ovom slučaju bilo preko 2.500.

- Mi smo ozbiljno shvatili posao javnog savjetovanja, svaki komentar smo pročitali, na svaki komentar smo promislili, odgovorili. Ako uračunate na svaki komentar odgovor oko 10 do 15 minuta, onda je jasno zašto je ovo toliko dugo trajalo, izjavio je Buljan.

Podsjetimo, ove izmjene trebale su se dogoditi nedugo nakon donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju 2022. godine. Kada se tome pridoda još 5 godina prijelaznog roka, ispada da će se tek 2031. godine početi primjenjivati nešto što je zakonom utvrđeno gotovo deset godina ranije.

- Mi smo se konzultirali s pravnim stručnjacima koji su nam rekli da bi najsigurniji način, da je pravilnik usklađen sa zakonom i ustavom, bio da taj prijelazni period bude 5 godina. Je li to dobro za nas, to je tema o kojoj ja mislim da bi trebali razgovarati. Osobno smatram da bi za naš sustav bilo dobro da se promjene događaju dinamičnije i u nekom kraćem vremenskom periodu, komentirao je Buljan.

'Smatram da će dosta ljudi zapravo u ovom razdoblju od 5 godina ipak odabrati nacionalne kriterije'

Potpredsjednica Rafaelli poručila je da su nacionalni kriteriji zapravo dosta izmijenjeni u odnosu na ono na što je akademska i znanstvena zajednica naučila. Ali, smatra da će većina prihvatiti novi model jer nudi više mogućnosti.

- Ono čime smo se, osim pravnog okvira, vodili je nazovimo to akademskom čestitošću, da svi pristupnici imaju priliku u svom roku od 5 godina, dakle onaj rok koji mi imamo za napredovanja i reizbore, da si poslože svoj istraživački, akademski, karijerni put i da imaju vremena se pripremiti. A s druge strane, i to je moje osobno mišljenje, smatram da će dosta ljudi zapravo u ovom razdoblju od 5 godina ipak odabrati nacionalne kriterije kao pravilnik prema kojem će se njihov izbor provoditi, jer se ipak omogućilo da se neke stvari koje se do sada nisu vrednovale, da budu vrednovane i da kandidatima to bude i priznato u napredovanju, poručila je Rafaelli.