Veliko istraživanje otkrilo probleme studenata u Hrvatskoj: Evo čemu daju najlošije ocjene

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ovih je dana objavilo rezultate nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT VIII. Kako i sam naziv sugerira, riječ je o istraživanju koje se provodi periodički, a cilj je dobiti uvid u socioekonomske uvjete studentskog života u Hrvatskoj. Budući da je ovo istraživanje provedeno online anketom u akademskoj godini 2021./2022. ono pruža uvid u stanje u razdoblju koje su obilježile posljedice pandemije i potresa u Zagrebu i Banovini te rast životnih troškova.

Za provedbu je bio zadužen tim stručnjaka Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom profesora Ivana Rimca i u njemu su mogli sudjelovati svi studenti u Republici Hrvatskoj.

Rasli financijski troškovi i povećan radni angažman studenata

Od općih rezultata Ministarstvo je izdvojilo problem mentalnog zdravlja i povećanu anksioznost studenata, smanjenu kompetitivnost ulaska u visoko obrazovanje zbog sve manjeg broja maturanata i pad interesa za stručne studije. Rasli su i financijski troškovi studiranja i povećan njihov radni angažman.

Dio izvješća EUROSTUDENT VIII odnosi se i na konkretnije probleme s kojima su se studenti susretali u ovom razdoblju. I sami istraživači jasno navode da je njih važno detektirati jer mogu ometati studiranje, značajno utjecati na uspjeh na studiju, a ponekada dovesti i do odustajanja od studija.

Veće odjene nastavnicima, studentskom okruženju i preporučljivosti studija

Kada je riječ o samoj organizaciji studija, studenti su svim komponentama o kojima su upitani u anketi davali oko prosjeka skale, navode istraživači. Jedine dvije komponente koje su bile ispod prosjeka su 'često imam osjećaj da je pripadam u visoko obrazovanje' (2,0) i 'ozbiljno razmišljam da više ne studiram' (1,8). Drugim riječima, s tim se tvrdnjama studenti nisu slagali pa imaju implicitno pozitivan stav prema studiranju i studijskom okruženju.

- Generalno nešto veće ocjene studenata u studijskom okruženju imaju nastavnici, studentsko okruženje, preporučljivost studija i posebice stav da je student oduvijek razmišljao o studiju kao završnom stupnju svog obrazovanja. Studenti prosječnom ocjenjuju i studijsku pripremu za tržište rada, navode istraživači u ovom izvješću.

Najlošije ocjene dobili prostorni resursi fakulteta i referade

Mnoge neće iznenaditi da su među najlošije ocijenjenima, uz prostore fakseva – referade.

- Lošije su ocijenjeni prostorni resursi visokih učilišta i službe za pomoć studentima u različitim aspektima njihova usklađivanja studijskih obveza s drugim aspektima njihova života. U tom pogledu visoka učilišta se ponašaju kao da su baš svi studenti još uvijek u roditeljskom domu te da im pomoć nije potrebna, što dio studenata koji je otišao na studij izvan mjesta stanovanja ocjenjuje kao nedovoljnu potporu, istaknuli su istraživači.

Procjena okruženja i organizacije studija | Izvor: EUROSTUDENT VIII

Čak 77 posto studenata imalo problem koji ometa njihovo studiranje

U izvješću EUROSTUDENT VIII istraživači navode kako je u ekstenzivnom propitivanju mogućih problema u studiju svega 22,8 posto studenata iskazalo da se ne susreću sa značajnijim problemima u tijeku svog studija. Ostalih 77,2 posto navodi jedan ili više problema koji ometaju njihovo studiranje.

- Ako se ukupni postotak studenata bez izraženih problema usporedi s prethodnim istraživanjem iz 2018./2019., udio studenata bez problema je manji za 2,4 posto što je neočekivano malo s obzirom na to da su studenti i studiranje u međuvremenu prošli vrlo stresno razdoblje pandemije i potresa u Zagrebu i Banovini. Vjerojatni razlog treba tražiti u dvije komponente koje mogu utjecati na procjenu problema: vrlo stresno razdoblje pandemije dovelo je do sagledavanja ‘običnih’ svakodnevnih problema u drukčijem svjetlu i učinilo ih manje važnima i s druge strane vidljiv kraj pandemijskih problema generira izvjesni optimizam prema budućnosti koja djeluje da procjene običnih problema budu manje, ističu istraživači.

Značajno porastao postotak studenata koji imaju manjak motivacije za studiranje

Na to su fakulteti učinili znatne napore i uspješno prešli na online rad u pandemiji i nakon potresa upućuje, ističu istraživači, da se organizacijski aspekti studija ocjenjuju se s manje prijavljenih problema za studente.

- Drugu polovicu adresiranih problema koji se tiču studijskih obveza, zdravlja, manjka motivacije i obiteljskih problema karakterizira porast broja studenata koji se suočavaju s takvim problemima. Probleme vezane uz obveze na studiju iskazuje 20,7 posto studenata (+0,8 posto u odnosu na 2018./2019.), probleme vezane uz brigu o djeci 3,9 posto (+2,1 posto), zdravstvene probleme 6,0 posto (+0,8 posto), manjak motivacije za studij 40 posto (+15 posto) i obiteljske probleme 20,7 posto (+7,3 posto). Značajan pad motivacije za studij vjerojatno je generiran izolacijom od drugih studenata, dok su obiteljski problemi najvjerojatnije posljedica šteta nastalih u potresu, zaključuju istraživači u izvješću istraživanja EUROSTUDENT VIII.

Postoci iskazanih teškoća u studiju 2021./2022. | izvor: EUROSTUDENT VIII

Čitavo istraživačko izvješće EUROSTUDENT VIII možete proučiti ovdje.