Velike promjene na FER-u zbog AI-ja: 'Više nije dovoljno samo predati ispravan rezultat'

Umjetna inteligencija već se prožela duboko u obrazovanje, a školstvo se još prilagođava na nove mogućnosti podučavanja, ali i metode kojima si učenici i studenti mogu olakšati zadatke. Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu već se dobro prilagodio promjenama, a profesorica Nikolina Frid i profesor Mario Brčić sastavili su i vodič za studente o korištenju AI-ja.

Profesor Mario Brčić sad nam je ispričao koje su još promjene usvojene na Fakultetu radi prilagodbe novoj stvarnosti. Objašnjava nam da je fakultet usvojio politiku koja korištenje umjetne inteligencije stavlja u jasan akademski i stegovni okvir.

- Bitno je naglasiti da se AI ne promatra kao potpuno nova i izdvojena pojava, nego kao novi oblik izazova koji su i ranije postojali u akademskom radu, poput nedopuštene pomoći ili lažnog predstavljanja vlastitog znanja. Uz to, uvedena je i obveza transparentnog navođenja korištenih alata u radovima, naglašava Brčić.

'Zadaci postaju sve zahtjevniji i kompleksniji'

Na FER-u se promijenio i način ispitivanja znanja. Profesor nam pojašnjava da se manje vrednuje puko reproduciranje i memoriranje, a više dubinsko razumijevanje, sposobnost primjene i objašnjavanja rješenja na razini prikladnoj predmetu.

- Više nije dovoljno samo predati ispravan rezultat nego i pokazati da student razumije zašto rješenje radi, kako ga prilagoditi i što se događa kad se promijene uvjeti zadatka. Istodobno, sve sposobniji alati podižu i razinu očekivanja, pa zadaci, osobito na višim godinama studija, postaju zahtjevniji i kompleksniji, priča nam Brčić.

Kurikuli kolegija se obogaćuju primjenom AI-ja

Osim na ispitivanja i testove, sve raširenija primjena AI-ja utjecala je na i na kurikule kolegija. Oni se postupno obogaćuju primjenom AI-ja unutar područja koja se obrađuju na njima.

- To ne znači samo uvođenje novih tema, nego i promjenu načina poučavanja: predavanja, vježbe i materijali mogu biti kvalitetniji, aktualniji i više usmjereni na stvarne probleme iz prakse. Cilj nije samo učiti o AI-u, nego učiti s AI-em i uz kritičko razumijevanje njegovih ograničenja, naglašava Brčić.

'Fokus nije na lovu na AI'

Mnogim profesorima s drugih fakulteta AI predstavlja problem jer moraju prilagođavati metode ispitivanja znanja učenika. O tome kako postaviti zadatke koje AI ne može riješiti u par promptova nedavno smo razgovarali s profesorima Markom Horvatom, također s FER-a i Zvonimirom Klarinom s Veleučilišta u Šibeniku. Njihov savjet je da zadatak od studenta traži rješavanje u više faza te da traži primjenu različitih metoda, tehnologija ili proučavanje drugih izvora.

- Fokus nije na 'lovu' na AI, nego na provjeri stvarnog razumijevanja. To se radi tako da se od studenata traži operabilno znanje u domeni: da objasne svoje rješenje, da ga prilagode novim uvjetima i da odgovore na protupitanja i kontračinjenične scenarije. Upravo se kroz takve promjene i provjere vidi je li student internalizirao gradivo ili se oslonio na alat bez stvarnog razumijevanja, zaključuje profesor Brčić.

Studentima je na FER-u dozvoljeno da se služe AI-jem ako im profesor to izričito dopusti. U tom slučaju moraju ga navesti u dokumentaciji. Pri izradi grupnih radova moraju paziti da smjernice poštuju i njihovi kolege jer za eventualne propuste svi odgovaraju. Također u AI alate ne smiju unositi osobne, akademske niti istraživačke podatke ako alat nema odgovarajuće mehanizme zaštite podataka. Ako vas zanima što još piše u FER-ovom AI vodiču za studente te kako je nastao, ovdje možete pročitati naš intervju s autorima o toj temi.